Kraj posete predsednika Mađarske

Izvor: B92

Četvrtak, 16.09.2004.

16:08

Default images

Predsednik Mađarske, Ferenc Madl, završava posetu SCG razgovorima sa predstavnicima vojvođanskih Mađara.

Mađarski predsednik sastao se u Subotici sa čelnicima lokalne samouprave, članovima Mađarskog nacionalnog veća i predstavnicima katoličke i protestantskih crkava. Svi njegovi sastanci, međutim, bili su zatvoreni za javnost, a Ferenc Mendl je, na kraju posete SCG, izjave dao samo novinarima iz Mađarske i novinarima medija na mađarskom jeziku u Vojvodini.

Istovremeno, nakon internacionalizacije pitanja mađarske manjine u Vojvodini, u Beogradu su predstavljeni rezultati istraživanja o međunacionalnim odnosima u toj pokrajini. Istraživanje Centra za razvoj civilnog društva je pokazalo da najveće etničke grupe u Vojvodini smatraju da su izložene diskriminaciji, ali se plaše da to kažu. Istraživanje je rađeno u sredinama u kojima je bilo najviše etničkih incidenata ove godine, a ispitivani su Srbi, Hrvati, Slovaci, Mađari i Rusini. Prema rečima Direktora centra, Vladimira Ilića, diskriminaciju primećuje oko 40% Mađara, četvrtina Aškalija, četvrtina Hrvata, petina Srba i po desetina Slovaka i Rusina.

Ilić je posebno naglasio da pripadnici manjinskih grupa smatraju da im treba obezbediti samo građanska, a ne posebna, manjinska prava, jer su preplašeni: "Zašto traže samo građanska prava, a odriču se manjinskih prava na obrazovanje, informisanje na svom jeziku, službenu upotrebu jezika? Zato što se boje da ne budu ugroženi u nečemu po život vitalnijem i neposrednijem, nego što je zadovoljavanje kolektivnih potreba njihovih etničkih grupa."

Iako je rekao da su nalazi istraživanja veoma loši, Ilić je dodao da oni nisu dramatični, ali i da su posledica neaktivnosti Beograda na rešavanju međunacionalnih tenzija. Prema njegovim rečima, istraživanje sugeriše potrebu za većom autonomijom Vojvodine, a broj međuetničkih incidenata može da bude smanjen samo ukoliko lokalna policija bude imala veću samostalnost: "Ne mislim da postoji loša volja beogradskih vlasti. Mislim da postoji totalna nezainteresovanost za sve što izlazi van okvira Beograda i raspodele resursa u Beogradu. Mi smo Beogradu važni koliko i Južna Afrika, i tek kad dođe neki input iz inostranstva, onda Beograd obrati pažnju na nas."

Uz opasku da u Beogradu ne postoji sagovornik za problem položaja manjina u Vojvodini, potpredsednik Izvršnog veća AP Vojvodine, Duško Radosavljević, kaže i da se međuetničke tenzije – kakvih uvek ima u složenim sredinama – koriste i za sticanje jeftinih političkih poena: "Mnoge stvari koje se sada rade, rade se zarad otklanjanja pažnje sa druge srpske pokrajine. Ovaj scenario liči na scenarije, nastale koje su zarad jeftinih političkih poena, da se destabilizuju lokalna i pokrajinska rukovodstva kako bi se pokazalo da su nesposobna." Radosavljević zaključuje da je, za stabilizaciju stanja u Vojvodini, potreban aktivniji rad policije, tužilaštva i sudova, i vlasti u Beogradu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: