Pregovori Priština - Beograd: Šta posle 14. oktobra?

Izvor: B92

Ponedeljak, 06.10.2003.

16:44

Default images

Sa približavanjem dijaloga Beograda i Prištine sve su učestalije spekulacije o tome šta se može očekivati posle 14. oktobra i zvaničnog početka razgovora. Iz Beograda se najavljuju široke konsultacije pred odlazak u Beč, dok se do kraja nedelje očekuje odluka kosovskog parlamenta na ovu temu. Danas beležimo i reakcije predstavnika dve nevladine organizacije na izjavu predsednika koordinacionog centra Nebojše Čovića da je to dijalog između Srbije i jednog njenog dela. Učestvujući na press klubu Medija centra, posvećenom dijalogu Srba i Albanaca, Fadil Maljoku, profesor socijologije na Prištinskom univerzitetu i prvi čovek nevladine organizacije Institut za demokratiju i etničke odnose iz Prištine, kaže da ovavkve izjave neće doprineti uspešnosti dijaloga. “Potvrdiće tezu koju drže naši političari, a to je da ovi razgovori nisu ozbiljni. Po mom mišljenju gospodin Čović, nije on to rekao naivno, on je političar od iskustva, rekao je to namerno i to je upućeno srpskoj unutrašnjoj sceni. Istovremeno je možda želeo da aktivirna taj naš balkanski inat. Mislim da to kod političara, bez obzira da li se nalaze u Beogradu ili Prištini, ne bi trebalo da se desi”, rekao je Maljoku.

Ocenjujući poslednju Čovićevu izjavu, predsednik foruma za etničke odnose Dušan Janjić kaže: “Mislim da je gospodin Čović u pravu, da se to može definisati kao razogovor celine sa delom. Problem je što je u taj deo ubačen i međunarodni element koji se zove UNMIK. Postoji i drugi deo, koji takođe ‘žulja’, to je problem Srba. Meni ova izjava potpuno ličli i ima istu funkciju kao i izjava Dacija – ućićemo u pregovore, ali ćemo pre toga proglasiti nezavisnost. Kao što je rekao Fadil, mi moramo da znamo da politčari preuzimaju rizik komunikacije sa odgovarajućim javnim mnjenjem. Čović tu očigledno pokušava da suzi rizike od napada za izdaju i da istovremeno pojača pregovaračku poziciju”, rekao je Janjić.

On takođe smatra da su albanci prerano definislali krajnji cilj, da su prerano izgovorili nezavisnost i da nemaju manevarski prostor. Sa druge strane Maljoku smatra da takav zahtev nije maksimalistički i navodi da je radikalniji zahtev za regionalnim povezivanjem i stvaranjem unije sa Albanijom.

Pred sednicu Kosovskog parlamenta, na kojoj će se raspravljati o dijalogu, bivši  američki izaslanik za Balkan Ričard Holbruk rekao je da bi neprihvatanje dijaloga sa Beogradom predstavljalo "veliku grešku" i "pobedu Beograda u očima međunarodne zajednice". Nekadašnji šef misije UN u pokrajini Bernar Kušner izjavio je da parlament Kosova mora da odobri dijalog sa Beogradom, jer bi to bila prilika da se svetu pokaže da je zvanična Priština za mir.

Na press klubu medija centra Dušan Janjić je rekao da je uloga međunarodne zajednice, od sastanka kontakt grupe u Moskvi potpuno nejasna, što uključuje i status posrednika u dijalogu šefa UNMIKa Harija Holkerija: “Holkeri je dobio jednu šizofrenu podelu, da istovremeno vodi jednu od delegacija i da istovremeno bude predsedavajući, a Kontakt grupa, tj. Evropska unija, je sebe definisala kao fasilitatora – to može da bude samo obezbeđivanje sale, a može da bude i mnogo više; na primer uvođenje sankcija. Vi to ne znate šta je. Vi ulazite u jedan proces u kome se jedino zna da međunarodna zajednica na sebe nije preuzela nikakvu odgovornost, a pri tome pritiska svom snagom obe strane da uđu u proces, za koji se ne zna gde vodi”, rekao je Janjić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: