Krim: Do 17h glasalo 80% birača

Na referendumu o statusu ukrajinskog poluostrva Krim do 17 časova po lokalnom vremenu, glasalo je 80 odsto građana, podaci su sajta referenduma o statusu Krima.

Izvor: B92

Nedelja, 16.03.2014.

12:17

Default images

Ove podatke, međutim, treba uzeti sa rezervom, s obzirom na to da su hakeri ranije napali sajt referenduma o statusu Krima.

Prema ranijim podacima, do 14 sati glasalo je 54 odsto građana.

I glasači u istorijskom pomorskom gradu na Krimu, Sevastopolju, izašli su na referendum na kojem se odlučuje o sudbini poluostrva, a u tom gradu, koji je izuzetno proruski orijentisan, danas na mnogim automobilima, autobusima, kućama i zgradama vijori ruska zastava, prenosi "Glas Rusije".

Ruska agencija Ria Novosti navodi da, prema rezltatima anketa, 93% je za pripajanje Krima Rusiji, prenosi BBC. Kako javlja, britanski javni servis, građani rezultate čekaju na ulici, na trgu Lenjina u Simferopolju, gde se održava i koncert.

Međunarodni posmatrači koji nadgledaju referendum o statusu Krima zasad nisu uočili nikakve neregularnosti, ističe Mateuš Piskorski, šef posmatračke misije.

Piskorski ističe da se registruje velika izlaznost i da su "krimski Tatari veoma aktivni učesnici referenduma", prenosi Itar-Tas.

I posmatrač iz Španije, poslanik katalonskog parlamenta Enrike Raveljo, ističe veliku izlaznost i podvlači kako se "referendum odvija slobodno, bez ikakvih pritisaka".

Raveljo je takodje primetio kako na Krimu postoji "mnogo veća sloboda" nego u njegovoj Kataloniji. On podseća da Kataonija namerava da sličan referendum održi u novembru, što podržava 80 odsto katalonskog stanovništva, ali da vlada Španije upozorava da neće dozvoliti održavanje tog referenduma. "Možda Katalonci neće moći da glasaju tako slobodno kao vi danas", ističe Raveljo.
Kozaci èuvaju zgradu lokalnog parlamenta za vreme referenduma (Beta, AP)
On napominje kako se situacija na Krimu, gde je stigao juče, mnogo razlikuje od one koju opisuju zapadni mediji. Mediji u Španji su, na primer, pisali kako ruska vojska kontroliše krimske aerodrome, ali Raveljo ističe kako nije video nijednog ruskog vojnika na aerodromu, kao i da nisu tačne priče kako ruski vojnici teraju stanovnike Krima da glasaju.

Šef posmatračke misije Piskorski naglašava da se referendum odvija mirno i da njegov tim nije uočio nijedno kršenje izbornih propisa. Prvi rezultati se, po njemu, mogu očekivati u podne po lokalnom vremenu (odnosno u 14 časova po moskovskom).

Prethodnih dana su neki lideri krimskih Tatara apelovali na ovu manjinu da ne izlazi na referendum, medjutim, izlaznost u oblastima naseljenih Tatarima je velika, što Piskorski ocenjuje kao veoma bitno.

U devetočlanom timu posmatrača krimskog referenduma iz gornjeg doma ruske Dume, koji su došli po pozivu Vrhovnog saveta Krima, ističu da je, uprkos kišnom vremenu, izlaznost veoma velika i da su mnogi Krimljani čekali na glasačkim mestima i pre njihovog otvaranja, kao da dolaze i čitave porodice, uključujući i decu.

Šef ruske posmatračke misije Valerij Rjazanski naglašava profesionalnost i dobru koordinisanost izbornih komiteta.

Simferopolj: Na referendumu glasaju i krimski Tatari

Beta, AP
Predsednik krimske vlade Sergej Aksjonov izjavio je danas da na referendumu o status Krima glasaju i krimski Tatari, a agencija Kriminform javlja da je na biračkom mestu u Bahčisaraju, administrativnom centru istoimene oblasti u centralnom delu poluostrva, glasalo za prva tri sata više od trećine birača sa pravom glasa.

"Odziv je već blizu 30 odsto i to uz uzimanje u obzir ljudi koji su dodatno uneti u birački spisak. Krimski Tatari dolaze porodično iz različitih četvrti i učestvuju u glasanju", rekla je krimskoj agenciji predstavnica za štampu bahčisarajske gradske vlasti Julija Bekirova, dodajući da bi odziv mogao biti i sto odsto.

Prema njenim rečima, visoka izlaznost izazvana je svešću ljudi koji rešavaju sudbinu Krima. "Ljudi polažu velike nade u svoju i budućnost svoje dece, zato smatraju da im je dužnost da dođu na biračka mesta. Čak i oni koji rade u Sevastopolju dolaze da bi glasali", rekla je ona.

Ranije danas zajednica krimsko-tatarskog naroda okupljena u tzv. Medžlisu obratila se Organizaciji islamske saradnju (OIS) od koje traže pomoć u traženju puta za rešenje krize oko Krima, kao i Vrhovnoj radi Ukrajine (skupštini) i "čitavom ukrajinskom narodu" ističući da krimsk

Tatari treba da imaju pravo na samoopredeljenje na Krimu u sastavu Ukrajine.

Naglašavajući da priznaju Ukrajinu kao suverenu i nezavisnu državu u postojećim granicama, Medžlis (skupština) krimskotatarskog naroda ističe da ne priznaje današnji referendum o statusu Krima i "odlučno osuđuje akt agresije Rusije i plan za aneksiju Krima (…) kao grubo kršenje međunarodnog prava", prenela je agencija Ukrinform.

"Kategorički odbijamo svaki pokušaj da se budućnost Krima odredi bez slobodnog izražavanja volje krimskotatarskog naroda - autohtonog naroda Krima", navodi se u saopštenju koje je prenela ukrajinska državna agencija.

Krimska skupština je 6. marta donela načelnu odluku o pristupanju Rusiji s pravom subjekta federacije, a na referendumu građani odgovaraju na dva pitanja - "Da li ste za ujednjenje Krima i Rusije s pravom subjekta Ruske Federacije?" i "Da li ste za obnavljanje Ustava Republike Krim iz 1992. godine i status Krima kao dela Ukrajine?".

Prema statističkim podacima iz decembra prošle godine, Krim ima 1.958.000 stanovnika, među kojima najviše Rusa (58,5 odsto), Ukrajinaca (24,3 odsto) i krimskih Tatara (12,1 odsto).

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

25 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: