Uzbunjivači javnosti važni i za BIA

Uzbunjivači javnosti su prisutni i u sektoru bezbednosti, a u BIA se kreira klima koja podstiče zaposlene da prijave sumnju na eventualnu korupciju.

Izvor: Tanjug

Petak, 24.05.2013.

15:51

Default images

Direktor BIA Nebojša Rodić rekao je, na međunarodnoj konferenciji "Zaštita uzbunjivača", da je BIA na vreme prepoznala problem i pristupila izradi plana integriteta koji sadrži mere pravne i praktične prirode kojima se sprečavaju, umanjuju i otklanjaju uzroci za nastanak koruptivnih postupaka.

"Klima koja se kreira u Agenciji ide u pravcu da podstiče zaposlene da prijave mogućnost korupcije ili ugrožavanja javnog interesa. Nije dobro ako ljudi osećaju strah da bi ukazali na propuste", rekao je Rodić na panelu posvećenom zaštiti uzbunjivača u oblasti nacionalne bezbednosti u Klubu poslanika.

On je rekao i da primeri iz prethodnih godina i sudbina uzbunjivača bez dileme stvaraju potrebu da se donese krovni zakon koji bi ih zaštitio.

Rodić je dodao da je to vrlo važno pitanje u Srbiji, koja se godinama unazad sreće sa ozbiljnom korupcijom koja usporava njene reformske procese.

"Zaštita onih koji su spremni da iznutra ukažu na zloupotrebe nije nepoznanica. Naprotiv", rekao je Rodić, navodeći da zakoni o državnim službenicima, Agenciji za borbu protiv korupcije, o zabrani zlostavljanja na radu, a koji se primenjuju i na službe bezbednosti, prepoznaju instituciju uzbunjivača i zaštite od progona ako on nastaje usled ukazivanja na sumnjive postupke.

Odredbe Zakona o uzbunjivačima se, istakao je Rodić, u fazi primene ne smeju pretvoriti u svoju suprotnost i dovesti do hiperprodukcije lažnih uzbunjivača.

Direktor BIA je napomenuo da je ta Agencija nacionalna civilna bezbednosno-obaveštajna služba, koja nije ni tajna ni policijska, jer da je tajna, ne bi imala svoj zakon koji je izglasan u skupštini, a da je policijska, bila bi deo MUP-a.
Ilustracija (Foto: www.sxc.hu)
Zaštitnik građana Saša Janković naveo je da postoje ljudi u sektoru bezbednosti koji mu se obraćaju i da su po pravilu to najtemeljnija i najdokumentovanjija obraćanja.

"Prve reakcije rukovodstva službi bezbednosti bile su da su to ljudi koji su prekršili svoje obaveze i izašli iz sistema. Posle prvih iskustava koja su bila neprijatna za uzbunjivače došli smo u fazu u kojoj se bar otvoreno ne zamera tim ljudima što su se obratili nekome van tih institucija", kazao je Janković.

Međutim, prema njegovim rečima, "još nismo došli u fazu da se smatra konstruktivnim aktom da uzbunjivači prijavljuju slučajeve korupcije".

On je naveo i da je tendencija koja postoji u bezbednosnom sektoru da "prljavština mora da ostane u svom dvorištu", pa se ljudi iz sektora bezbednosti retko odlučuju da izađu u javnost, što, smatra Janković, nije dobro.

"Najveći broj nepravilnosti koje sam utvrdio kao zaštitnik građana bile su poznate unutrašnjim kontrolnim organima koji nisu mogli ili nisu hteli da ih procesuiraju na konačan i dovoljan način", ukazao je Janković i dodao da zbog "istih stvari zbog kojih se ljudi iz drugih dvorišta hapse, ljudi iz sektora bezbednosti penzionišu".

On je ukazao na to da je osnovna ideja Zakona o uzbunjivačima da oni služe javnom interesu, jer ništa nije važnije od njega i da se to odnosi na sve sektore, pa tako i na sektor bezbednosti.

Profesor Miroslav Hadžić iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku kaže da nema ozbiljne evidencije o položaju uzbunjivača u sektoru bezbednosti i da u toj oblasti postoji čitav niz pitanja - da li uopšte ima uzbunjivača, šta pogoduje ili sprečava njihovu pojavu, šta ih brine i plaši, kakvi su izgledi da budu zaštićeni...

"Država ima razloga da štiti uzbunjivače jer njihovo delovanje može da doprinese nacionalnoj i ličnoj bezbednosti", rekao je Hadžić i dodao da sektor bezbednosti u Srbiji nosi sa sobom ratni i nedemokratski prtljag.
(Foto: Tanjug, Arhiva)
Ministar pravde Nikola Selaković rekao je juče na početku međunarodne konferencije da u Srbiji postoji konsenzus da donošenje Zakona o zaštiti uzbunjivača bude prioritet i dužnost.

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić rekao je da je zaštita uzbunjivača izuzetno važna tema za svaku zemlju, pogotovu za onu koja ima dramatičan problem sa korupcijom kakav ima Srbija i koja pokušava da se sa tim problemom obračuna.

"Godinama govorim da u ovoj zemlji svako ko pokuša da ukaže na korupciju, i ne samo korupciju nego na svako drugo zlo, po pravilu prolazi jako loše, a da država nije imala snage ni volje da donese jedan zakon koji bi takvim ljudima obezbedio zaštitu", rekao je Šabić i dodao da su uzbunjivači, po pravilu, prolazili jako loše.

On je istakao da je model zakona završen i da će ga on sa zaštitnikom građana Sašom Jankovićem, koji je bio na čelu radne grupe koja je izradila model, predati ministru pravde i državne uprave Nikoli Selakoviću na dalji postupak.

Ambasador Velike Britanije u Srbiji Majkl Devenport rekao je da su i najrazvijenije zemlje sveta shvatile koliki je značaj zaštite onih koji ukazuju na koruptivne radnje i istakao da je zaštita uzbunjivača jedan od globalnih prioriteta.

Prema njegovim rečima, istraživanje koje je rađeno u okviru projekta pokazuje da samo 18 odsto građana Srbije zna ko su uzbunjivači, a samo devet odsto je moglo da navede neki slučaj za koji su čuli.

Po njegovim rečima, zabrinjava činjenica da je 85 odsto ispitanika izjavilo da su svesni da se neke nezakonite i nepoštene radnje sprovode u instituciji ili firmi u kojoj rade, a da je samo 12 odsto reklo da su spremni da to i prijave.

Ambasador Holandije u Srbiji Loran Lui Stokvis izrazio je uverenje da će ovaj projekat, na čijoj se izradi naporno radilo, biti uspešno sproveden, ocenivši da će pred poslanike biti iznet najbolji mogući tekst.

Direktorka Agencije za borbu protiv korupcije Tatjana Babić ocenila je da je zakonski okvir za pitanje uzbunjivača neophodan, kako bi im se pružila zaštita i kako bi im se omogućilo da bez posledica ukazuju na ugrožavanje nacionalnog interesa.

Prema njenim rečima, da bi lice dobilo status uzbunjivača, potrebno je više uslova: da radi u organu javne vlasti, da prijavljuje korupciju u organu u kojem radi i da mu nije prestao radni odnos pre donošenja zakona o zaštiti.

Od stupanja Pravilnika na snagu, od 58 lica koja su do sada tražila zaštitu samo 15 njih je dobilo status uzbunjivača, od kojih je jednom licu taj status naknadno oduzet, rekla je ona.

"Ono što je važno za uzbunjivače je ne samo pružanje zaštite, već i da slučajevi na koje ukazuju budu efikasno i brzo rešeni", istakla je direktorka Agencije za borbu protiv korupcije.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: