Rezolucija se usvaja aklamacijom?

Generalna skupština UN večeras će se izjasniti o rezoluciji o Kosovu koju su usaglasile Srbija i sve zemlje članice Evropske unije. Usvajanje možda aklamacijom.

Izvor: B92

Sreda, 08.09.2010.

22:36

Default images

Pristanak Srbije na ustupke analitičari procenjuju kao priliku da izvuče neke koristi – aktiviranje kandidature Srbije u EU i rešavanje pitanja Srba na Kosovu.

Procedura predviđa da za rezoluciju treba da glasa više od pola članica tog tela, ali sa obzirom na dogovor Beograd-Brisel, procene su i da bi rezolucija mogla da bude usvojena konsenzusom.

192 zemlje članice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija imaju priliku da glasanjem o zajedničkoj rezoluciji Srbije i Evropske unije okončaju proces koji je pokrenut pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

Kako je najavljeno, nacrt rezolucije trebalo bi da predstavi ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić, a nacrt rezolucije najavljivan je kao treća tačka dnevnog reda 64. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Bivši ambasador Srbije pri Ujedinjenim nacijama Branko Branković objašnjava da za rezoluciju treba da glasa polovina plus jedna zemlja od prisutnih zemalja članica. Međutim, postoji i drugi scenario, koji je mnogo izvesniji:

"Kada se dođe do neke saglasnosti i dogovora oko neke rezolucije svih glavnih aktera, što su u ovom slučaju Evropska Unija i Srbija, onda se predloži da se takav sporazum glavnih aktera usvoji ili aklamacijom ili konsenzusom. Ja se ne bih iznenadio da se upravo ide na prihvatanje te rezolucije konsenzusom ili aklamacijom", kaže Branković.

Nije svejedno koji će od ova dva scenarija biti primenjen.

"Rezolucije Generalne skupštine nisu obavezujuće. Kad dođe rezolucija Generalne skupštine na glasanje, i imate većinu, ali imate i one koji su protiv. Onda se uvek postavlja pitanje u kojoj meri će ta rezolucija, koja nije obavezujuća, biti primenjena. Ali ako se rezolucija usvoji aklamacijom ili konsenzusom, onda to ima svoj sasvim drugi politički značaj, jer to znači da većina zemalja Generalne skupštine želi da tu rezoluciju ipak sprovede u delo", kaže on.

Podrška i od Moskve

Podrška svih zemalja članica Unije za izmenjenu rezoluciju je očigledna, ali danas takvi stavovi stižu i od Moskve.

Smernice je, kako kaže ambasador Aleksandar Konuzin, dobila ruska delegacija u Ujedinjenim nacijama.

"Ta uputstva idu u pravcu da je Vlada Srbije potvrdila neprihvatljivost jednostrano donete Deklaracije o nezaviznosti Kosova. Vlada Srbije potvrdila je spremnost za dijalog sa Prištinom po svim pitanjima, a videli smo i spremnost EU da doprinese tom dijalogu", kaže on.

"Kako sam shvatio, vlast je izmenila taktiku svog delovanja u dostizanju zacrtanih ciljeva. Mi ćemo pažljivo pratiti reakciju javnog mnjenja u Srbiji, a na prvom mestu reakciju žitelja Kosova", kaže Konuzin.

Izvlačenje "iz fioke" kandidature za EU?

Profesor Fakulteta političkih nauka Predrag Simić kaže da je prva tačka u dovršavanju započetog posla vidljiv i relativno brz napredak u statusu Srba na Kosovu.

"Pre svega u ovom njihovom materijalnom, socijalnom, bezbednosnom statusu, a ono što je otvoreno i što se poluglasno izgovaralo, konačno je i vreme da se reši ono što na Kosovu nije rešavano poslednjih 10 godina, a to je pitanje ustavnog položaja Srba koji bi morali imati minumum onoga što imaju sva tri naroda u BIH, a to je kad su nadglasani da imaju pravo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa i da imaju u određenom broju pitanja pravo veta", kaže Simić.

Nisu to jedina pitanja na koje se u Srbiji čeka odgovor. Pitanje je i šta će Srbija dobiti zbog ovog ustupka. Predrag Simić i Zoran Sekulić, urednik agencije Fonet, smatraju da je došlo vreme da se srpska kandidatura za EU izvuče iz fioke.

"Tu bih naročito očekivao da tome u ovom trenutku doprinesu Nemačka, Francuska i Velika Britanija, mislim da u ovom trenutku i oni moraju preuzeti svoj deo odgovornosti", kaže Simić.

"Moguće je da će uticati da se to nešto ubrza, dobijanje statusa kandidata, ali na koji način i da li će uopšte uticati na sam tempo i brzinu evropskih integracija ja u ovom trenutku ne mogu da procenim, ne bih bio veliki optimista", mišljenja je Sekulić.

Podsetimo, u izmenjenoj rezoluciji, Srbija je odustala od zahteva da Generalna skupština osudi jednostranu secesiju, a Evropska unija od insistiranja da Priština i Beograd mogu razgovarati samo o tehničkim pitanjima. Umesto toga, Unija je ponudila, kako se navodi, "dobre usluge", u očekivanom dijalogu Beograda i Prištine.

U izmenjenoj rezoluciji Srbija je odustala od zahteva da Generalna skupština osudi jednostranu secesiju, a Evropska unija od insistiranja da Priština i Beograd mogu razgovarati samo o tehničkim pitanjima.

U tekstu, između ostalog, stoji da Generalna skupština Ujedinjenih nacija:

e) Prima k znanju sadržaj savetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde o tome da li je jednostrano proglašenje nezavisnosti u skladu sa međunarodnim pravom kada je u pitanju Kosovo, kao odgovor na zahev Generalne skupštine;

f) Pozdravlja spremnost Evropske unije da olakša proces dijaloga između strana. Proces dijaloga bi sam po sebi bio faktor mira, bezbednosti i stabilnosti u regionu. Ovaj dijalog bi imao za cilj da unapredi saradnju, ostvari napredak na putu ka Evropskoj uniji i poboljša živote ljudi. Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je ranije da je predlog dokumenta proizvod konsenzusa zemalja koje su priznale nezavisnost Kosova, onih koje to nisu učinile i Srbije koja na miran i diplomatski način brani svoje legitimne nacionalne interese.

Šef Misije Srbije pri Ujedinjenim nacijama Feodor Starčević izjavio je da su se podnošenjem nacrta rezolucije usaglašene sa Evropskom unijom stekl uslovi da taj dokument bude usvojen konsenzusom, bez glasanja.

Nakon glasanja u Generalnoj skupštini UN-a uslediće dijalog Beograda i Prištine, rekla je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednsot Ketrin Ešton pozdravljajući, kako se izrazila, nove korake Beograda pred UN-om.

"Mi smo radili zajedno sa Srbijom i današnji rezultat je odraz naše zajedničke posvećenosti evropskoj perspektivi Srbije. Važno je što će nakon glasanja u Generalnoj skupštini UN 9. septembra 2010. godine moći da počne dijalog Beograda i Prištine. Dijalog će sam po sebi biti faktor mira, bezbednosti i stabilnosti u regionu“, kaže Eštonova.

Specijalni predstavnik Evropske unije za Kosovo Piter Fejt izjavio je da tekst rezolucije o Kosovu koji su usaglasile Srbija i EU predstavlja najbolju osnovu za dalje napore na postizanju mira i bezbednosti u regionu. "Predsednik Srbije Boris Tadić je načinio hrabar korak. Sigurno je da će biti dosta političkih kritika, stoga to nije bez političkog rizika", dodao je Fejt.

Ministar unutrašnjih poslova Kosova Bajram Režepi izjavio je da će usaglašavanje rezolucije sa Evropskom unijom olakšati dijalog o pitanjima koja su od zajedničkog interesa za Beograd i Prištinu. Redžepi je istakao da Priština ostaje pri stavu da razgovor može biti vođen jedino na nivou dve nezavisne države.

Na donošenje nove rezolucije usledile su brojne reakcije srpskih zvaničnika kao i domaćih analitičara.

Dogovor EU i Srbije o predlogu rezolucije o Kosovu pred UN pratili su i brojni svetski mediji.

Kosovska vlada pozdravila tekst rezolucije

IKosovska vlada pozdravila je novi nacrt rezolucije za raspravu u Generalnoj skupštini UN-a.

"Novi nacrt rezolucije podržan od strane svih država članica EU, i uz podršku SAD u potpunosti je u skladu s realnošću stvorenom na Kosovu i regionu. Ovaj nacrt rezolucije uzima u obzir mišljenje Međunarodnog suda pravde, koji je jasno zaključio da proglašenje nezavisnosti nije u suprotnosti s međunarodnim pravom ", navodi se u saopštenju vlade.

Pored toga, vlada Kosova smatra da nacrt nove rezolucije odbacuje bilo kakvu mogućnost za pregovore o političkom statusu Kosova i poziva na saradnju između strana u cilju jačanja mira i stabilnosti u regionu i otvara mogućnost za evro-atlantske integracije.

U saopštenju kosovske vlade se naglašava da su autori nove rezolucije EU i SAD, i pozdravlja odluka Srbije da prihvati nacrt.

Vlada Kosova isključuje mogućnost otvaranja razgovora o statusu, i tvrdi da je isticala "spremnost da sarađuje sa Srbijom kao dve nezavisne države o pitanjima od međudržavnog interesa u okviru evro-atlantske perspektive".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

134 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: