"Otrežnjujući" izveštaj o napretku

Srbija nije ispunila ni trećinu obaveza koje je sebi postavila programom za evropske integracije, navodi se u Vladinom izveštaju.

Izvor: B92

Petak, 06.02.2009.

00:32

Default images

U najnovijem izveštaju Kancelarije za evropske integracije, koji je usvojila Vlada, navodi se da je, zbog neefikasnog rada Narodne skupštine, usvojena tek trećina predloženih zakona iz evropskog paketa, dok je Vlada uradila dve trećine predviđenog posla. Ministarstva zdravlja i nauke su najneefikasnija, pokazuje izveštaj u koji je B92 imao uvid.

Iako je pridruživanje Evropskoj uniji jedan od prioriteta Vlade Srbije, izveštaj o ispunjavanju obaveza na tom putu, u koji je B92 imao uvid, pokazuje kašnjenje i nagomilane neispunjene obaveze.

Od planirana 64 evropska zakona, Vlada je predložila 49, a Skupština usvojila tek 17.

Ukoliko se kao kriterijum uspešnosti posmatra broj pripremljenih zakona i uredbi, najneuspešnije je Ministarstvo za nauku, koje u rubrici učinak ima nulu pošto nije na vreme ispunilo jedinu obavezu - pripremu Strategije naučnoistraživačkog rada.

Ministarstvo zdravlja ostvarilo je osam odsto predviđenog plana.

Nije pripremilo dva zakona i deset drugih dokumenata za čije je donošenje rok istekao krajem 2008. godine.

Reč je o Zakonu o uzimanju i presađivanju delova ljudskog tela i Zakonu o javnom zdravlju.

Ministarstvo zdravlja, između ostalog, kasni i sa donošenjem strategije o javnom zdravlju, strategije za obezbeđivanje adekvatnih količina bezbedne krvi i produkata od krvi, uredbe o zaštiti dece i žena u vezi sa materinstvom, kao i uredbe o preventivnoj stomatološkoj zaštiti.

Ministar zdravlja Tomica Milosavljevic kaže za B92 da je reč o "birokratskom nerazumevanju jer je plan rada ministarstva shvaćen kao obaveza".

Spisak neispunjenih obaveza dug je i na strani Ministarstva pravde, pokazuje izveštaj. Iako je posao ovog ministarstva najobimniji, a procenat ispunjenih obaveza 65 odsto, što predstavlja 15 donetih zakona, ipak se konstatuje da se na spisku neispunjenih obaveza tog ministarstva nalazi priprema osam zakona koji su morali biti doneti u prošloj godini.

Nepripremljeni zakoni odnose se na borbu protiv visokotehnološkog kriminala, terorizma i trgovine ljudima i u direktnoj su vezi sa ukidanjem viza.
Milica Deleviæ (FoNet, arhiva)
Izveštaj o učinku treba da bude otrežnjujući, kaže za B92 MIlica Delević, direktorka Vladine kancelarije za evropske integracije.

“U svim državama regiona kada se prvi put podnosio ovakav izveštaj, on je bio otrežnjujuć i mislim da je i za Srbiju dobro da počnemo sa takvom praksom izjašnjavanja”, rekla je Delevićeva.

“Odgovoran odnos prema obavezama koje smo preduzeli važan je koliko za funkcionisanje zemlje uopšte, toliko i za njeno približavanje Evropskoj uniji”, smatra ona.

“Meni je važno da sva ministarstva, predsednik vlade, kao i skupština, kojoj će izveštaj biti upućen, znaju šta je urađeno, a šta nije i da znaju da je sledeći period kada ćemo podneti izveštaj - april”, zaključila je Delevićeva.

Najbolji učinak u periodu jul-decembar 2008. godine ostvarila su ministarstva kulture, telekomunikacija, trgovine, ekonomije i regionalnog razvoja, unutrašnjih i spoljnih poslova, kao i Ministarstvo za infrastrukturu.

Sledeći izveštaj Vladine kancelarije za integracije biće objavljen u aprilu.

Preko Haga do Brisela

Administracija SAD ne sumnja u namere Srbije da što pre završi saradnju s Tribunalom, kaže predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa tim sudom Rasim Ljajić.

On, međutim, navodi da put Srbije do Brisela vodi, pre svega, kroz ispunjavanje preostalih obaveza prema haškom sudu.

Predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom u Vašingtonu je prisustvovao tradicionalnom molitvenom doručku.

Posle razgovora sa američkim ambasadorom za ratne zločine Klintom Vilijamsonom, Ljajić veruje da je Srbija prvi put dobila ne samo priznanje za ono što je učinjeno, već i apsolutnu podršku.
Stiven Vordsvort (ambasada Velike Britanije)
"Sam ambasador je u više navrata spomenuo apsolutno drugačiju političku klimu, ambijent, političku spremnost Vlade Srbije da izvrši preostale međunarodne obaveze, tako da nismo morali da iznosimo neke posebne argumente kako bi uverili sagovornika da Srbija zaista čini sve da preostala dva optuženika izruči Tribunalu", rekao je Ljajić.

I britanski ambasador u Beogradu Stiven Vordsvort nada se da bi Srbija u narednih nekoliko meseci mogla da okonča saradnju s Haškim tribunalom jer pokazuje veliku odlučnost, bolju saradnju među bezbednosnim službama i jasnu političku volju da se taj problem reši.

"To je kombinacija onoga što sam video prethodnih šest meseci - mnogo veća odlučnost, bolja saradnja među bezbednosnim službama koje sada efikasno zajednički rade i postoji jasna politička volja da se problem reši“, kaže Vordsvort.

"Mora se samo to poslednje pitanje rešiti, ne mogu reći kada, ali se nadam u narednih nekoliko meseci, i onda nastaviti napred. Sada je neophodno još malo više detektivskog rada, ali i sreće jer je za ovakve stvari uvek potrebna i sreća", dodao je britanski ambasador u Srbiji.

Ipak, on smatra da dolazak misije Evropske unije koja bi u Beogradu proverila saradnju Srbije sa Haškim tribunalom ne bi rešio problem jer ne prihvata svih 27 zemalja članica Unije tu ideju ministra Jeremića.

Kada su u pitanju SAD, Ljajić za Glas Amerike ocenjuje da put do Brisela vodi pre svega preko Haga, ali ističe da su dobri odnosi sa Vašingtonom među prioritetima sadašnjoj Vladi.

"Vašington je takođe visoko na lestvici naših spoljnopolitičkih prioriteta, praktično jedan od tri ključna stuba naše politike, ali naš put do Brisela vodi preko važnih evropskih prestonica, u ovom konkretnom slučaju put u Brisel vodi preko Haga", kazao je Ljajić.

"Ovakav pristup Holandije u velikoj meri je kontraproduktivan jer kao što smo videli, sa jedne strane raste antievropsko raspoloženje, a prvi put posle dužeg vremena imamo u istraživanjima da je ponovo povećan broj onih koji se protive našoj saradnji sa Tribunalom", dodaje Ljajić.

Evropski komesar za proširenje Oli Ren izjavio je da će naredne nedelje, tokom posete Beogradu, preneti snažnu podršku Brisela evropskoj budućnosti Srbije.

Ren je izrazio nadu da će Savet Unije uskoro biti u mogućnosti da prizna punu saradnju Srbije s Haškim tribunalom.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

44 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

14 h

Politika

Mediji: Ultimatum za Srbiju

Višegodišnja dilema "Kosovo ili Evropska unija", koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje, pišu mediji.

13:01

17.4.2024.

21 h

Podeli: