Javna preduzeća, privatne koristi

Direktori javnih preduzeća treba da imaju veliku platu, ali ne smeju sami da ih određuju kao da se radi o privatnim firmama, kaže predsednik Srbije Boris Tadić.

Izvor: B92

Nedelja, 30.11.2008.

12:32

Default images

Infomacije o, za prilike Srbije, astronomskim zaradama čelnika javnih preduzeća, koje su poslednjih dana u vrhu intersovanja domaće javnosti, pokrenule su pitanje kontrole plata u preuzećima čiji je vlasnik država. U vladajućoj koaliciji navode da su odlučni da preispitaju primanja i poslovanje svih preduzeća čije rukovodioce imenuje Vlada Srbije.

Opozicija, ali i pojedini analitičari ne veruju u takve najave, jer, kako objašnjavaju, niko ne seče granu na kojoj sedi.

Predsednik Srbije Boris Tadić kaže da ne postoje dobra preduzeća koja vode ljudi koji imaju male plate.

On je međutim, za Politiku, naveo da u javnim preduzećima u kojima se zastupa javni interes mora da postoji i kontrola.

“To znači da direktor mora da ima veliku platu, ali ne može sam da je određuje, kao da je to njegova privatna firma. On mora da poštuje principe koje je Vlada dogovorila”, rekao je Tadić.

“S druge strane, ne postoji nijedan razlog da članovi upravnih odbora u budžetiranim preduzećima imaju velike plate, pogotovu ako su politički imenovani. Uloga upravnog odbora jeste da kontroliše menadžment da li radi pravilno, zastupajući javni interes”, ukazao je predsednik. Vlada Srbije u četvrtak je usvojila zaključak o preispitivanju visine zarada direktora i članova upravnih odbora u javnim preduzećima.

Jelena Trivan iz DS-a kaže da je “vrlo sigurna da Vlada ima spremnost, zbog sebe same, da pokaže da će drugačije vladati, da neće dozvoliti da se javna preduzeća koriste u privatne svrhe, i da će sve nepravilnosti ispraviti”.

Branko Ružić iz SPS-a smatra da slučaj “Krišto” ne sme biti izdvojen slučaj.

“Mi želimo da se borba protiv korupcije zaista vodi predano, da se ta pošast svede na minimalnu meru, jer to je nešto što je interes i Vlade Republike Srbije i građana”, kazao je Ružić.
Miloš Aligrudiæ (FoNet, arhiva)
Opozicija, međutim, sumnja u ovakve namere vladajuće koalicije.

“Mislim da imaju ozbiljne probleme unutar Vlade, da postoje međusobne ucene u pogledu toga da li treba primeniti ili ne treba primeniti propise na određene slučajeve. To je suštinski problem”, smatra Miloš Aligrudić iz DSS-a.

Lider SNS-a Tomislav Nikolić ubeđen je da će Vlada pokušati da “sakrije mnogo toga”.

“Ako zaista postoji takva organizacija koja određenim ljudima koji se smenjuju na vlasti omogućuje da zarađuje ogroman novac, mislim da Vlada uopšte ne sme da opstane, niti takva koalicija, koja se do sada sedam godina menjala na vlasti može da opstane”, kaže Nikolić.

“Mislim da će pokušati nešto da sakriju, ali i vi ih malo pritisnite”, pozvao je Nikolić.

Dinkić: Krišto nije kriv

Direktor beogradskog aerodroma Bojan Krišto nije ništa učinio mimo znanja Vlade Srbije i Upravnog odbora tog preduzeća i protiv njega se potpuno neopravdano vodi medijski linč, izjavio je potpredsdnik Vlade i ministar za ekonomiju Mlađen Dinkić.

U emisiji "Utisak nedelje", Dinkić je demantovao da je Krišto isplatio sebi bonus od 11.000 evra odjednom i dodao da ne zna gde se Krišto trenutno nalazi.

"Od sramote je propao u zemlju", rekao je Dinkić, ocenjujući da je Krišto napravio odlične rezultate.

On je jedini koji je restruktuirao javno preduzeće, profit preduzeća povećao za četiri puta i broj zaposlenih smanjio za trećinu. Ko je to još uradio, upitao je Dinkić.

Uostalom, direktori mnogih javnih preduzeća imaju veće plate nego što je imao Krišto, iako ne osporavam da je plata visoka, rekao je on.

Prema njegovim rečima, ne sme sve ostati samo na "slučaju Krišto", već treba ispitati i sva druga javna preduzeća.

Dinkić smatra da je čitav linč pokrenuo neko kome se Krišto zamerio u sprovođenju reformi.

"Jedina greška" mu je što u ovoj situaciji iz moralnih razloga nije odustao od isplate bonusa, ocenio je on.

Ističući da su njegovi odnosi sa Tadićem "odlični", Dinkić je naglasio da je u celu priču umešana garnitura koja nema veze sa Demokratskom strankom, a čiji je cilj da spletkare i "zagade atmosferu".

On je dodao da se sa Tadićem sastao tek posle ostavke Bojana Krišta i napomenuo da možda te ostavke ne bi ni bilo da se sa predsednikom sreo ranije.

Dinkić je napomenuo da je za visoke plate direktora javnih preduzeća odgovorna Vlada Srbije, koja je donela zakone po kojima se one isplaćuju i da ti zakoni treba da se menjaju.

"Neće seći granu na kojoj sede"

Sociolog i član saveta za borbu protiv korupcije Stjepan Gredelj smatra da se vlast nad državnim dobrima u Srbiji doživljava kao plen.

“Zašto bi se partije odrekle svojih osnovnih izvora prihoda? Nisu ti ljudi koji su smešteni na mesta direktora, predsednika i članova upravnih odbora jedini korisnici tih sredstava, naprotiv. To je deo onoga što se zove ‘partijski reket’", smatra Gredelj.

"Dakle, zašto bi neko ispoljio političku volju da odseče granu na kojoj sedi?”, upitao je on.

On navodi da je problem u Srbiji organizacija vlasti po principu feuda, odnosno, to što su partije neprikosnoveni vladari u resorima koje su dobili na upravljanje.

Kako do transparentne potrošnje

Nesvrsishodno raspolaganje novcem poreskih obveznika može se sprečiti povećanjem transparentnosti i jačanjem kontrola, kažu stručnjaci.

U vreme globalne finansijske krize, kada je štednja neophodna, B92 je istraživao šta bi vlast u Srbiji mogla da uradi kako bi se smanjila javna potrošnja.

O jednoj činjenici svakodnevice isto misle predsednik Srbije, Međunarodni monetarni fond i ministarka finansija. Reč je o nužnosti smanjenja javne potrošnje.

Na javne nabavke u Srbiji se godišnje potroši oko četiri milijarde evra, što čini polovinu ukupne javne potrošnje.

Očigledno, to predstavlja preteško breme i stalnu pretnju za krah javnih finansija.

Da preveliki trošak nije u domenu naivnog, ilustruje i primer da se protiv ovog problema jedna od američkih administarcija borila vetom, odnosno pravom predsednika da bira troškove koje će brisati iz zakona pre nego što ga potpiše.

Može li se, i u Srbiji, kroz zakonsku regulative smanjiti, na primer, veliki trošak koji prave javna preduzeća kroz javne nabavke, koje su često skuplje nego što je realno zbog grupne ili lične koristi aktera tog procesa.

“Jasno je da taj potencijal za štednju prvo treba potražiti u javnim nabavkama. Ali, ne tako da se smanjuje količina nabavljenih dobara i usluga, nego da se prvo pokuša kupiti povoljnije, po nižim cenama, u transparentnim i konkurentnim postupcima”, kaže Predrag Jovanović iz Direkcije za javne nabavke.

“Jedna od stvari koja će ići u tom pravcu je i potral javnih nabavki, na kome će biti objavljeni ne samo javni pozivi, već i ko je s kim zaključio ugovor, podaci o naručiocu, ko je dobio posao”, navodi Jovanović.

Iskustvo razvijenih zemlja pokazuje da je moguće obavezujućim propisom držati pod kontrolom konce javne potrošnje.

Tako, neki imaju zakonsku obavezu da budžet mora biti balansiran, da su prihodi jednaki rashodima, jer u suprotnom ni ne može biti usvojen.

Jasno je i da će zbog globalne finansijske krize bruto društveni proizvod biti manji, kao i da će sve morati pod lupu manjeg troška. Pitanje na koje ovih dana mnogi pokušavaju da nađu odgovor je šta mogu biti osnovni načini uštede koji neće automatski dovesti do socijalnih tenzija.

"To su pre svega usporavanja, odnosno kočenja rasta plata i penzija, jer radi se o dve najkrupnije pozicije u okviru javne potrošnje. Te dve pozicije zbrrno obuhvataju oko 60 odsto konsolidovane javne potrošnje u Srbiji”, rekao je profesor na Ekonomskom fakultetu Milojko Arsić.

“Osim toga, značajno smanjenje moguće je u slučaju tekućeg funkcionisanja državnog sektora, to se zove ‘troškovi nabavke roba i usluga u javnom sektoru’. Ti rashodi poslednjih godina dosta snažno rastu u Srbiji, i njihovo učešće u BDP-u je znatno iznad proseka nego u ostalim zemljama”, navodi Arsić.

Sindikati zaposlenih u državnoj upravi traže dijalog sa vladom oko uštede na zaradama, a i penzioneri će morati da sačekaju obećane povišice.

Međutim, neće biti dobro ako sve ostane samo na kresanju primanja koja se servisiraju iz budžeta.

Za početak, bilo bi psihološki, politički, ali i ekonomski racionalno ako bi se javno saopštilo da se vozni park državnih organa u narednoj godini neće povećati ni za jedno vozilo.

Srbija već dugo troši više nego što treba i ceh vraćanja mora biti ravnopravno podeljen na sve segmente društva, a uključujući sve državne organe i javna preduzeća.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

33 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: