Bez poslanika 72 opštine i grada

U Srbiji čak 72 opštine i grada nemaju svoje predstavnike u novom sazivu Skupštine Srbije.

Izvor: B92

Ponedeljak, 23.06.2008.

16:25

Default images

Bez poslanika nisu ostale samo male opštine, već i veliki regionalni centri poput Aranđelovca ili Inđije. B92 je istraživao zašto je to tako i kako to utiče na razvoj pojedinih regiona. Iako centar okruga, sa više od 50.000 glasača, Pirot već godinama ne uspeva da dobije svog predstavnika u Skupštini Srbije.

Posle 2007. godine, Piroćanci su verovali da će sada u novom sazivu dobiti čoveka koji će, kako kažu, „tamo gore“ lobirati za njihov grad .

To se, međutim, ni ovoga puta nije dogodilo.

"Verovatno bi bilo bolje da ga imamo, ali ne znam od koga zavisi“, "izgubili smo mnogo, i baš me čudi da naša vlast nije nešto pokušala da sredi da dobijemo tamo nekoga“, "To je loše za Pirot, jer nećemo imati svog predstavnika, koji bi lobirao za naš grad“, mišljenja su pojedinih građana Pirota.

Piroćanci veruju da bi opština sigurno imala koristi da je Pirot imao svog čoveka u Skupštini Srbije. Načelnik Pirotskog okruga kaže da je Pirot, zbog toga, najverovatnije izgubio šansu da dobije status grada.

Osim Pirota, bez svog predstavnika u republičkoj skupštini ostali su i veliki regionalni centri poput Gornjeg Milanovca, Inđije, Sjenice, Ćuprije, Aranđelovca…

Raspodela mandata po okruzima izgleda ovako: Beogradski okrug u novom sazivu Narodne skupštine ima 84, Vojvodina 58, a ostatak Srbije samo 108 poslanika.

Primera radi, pre izbora 2004. godine, donet je zakon kojim je utvrđeno da svaka opština mora da ima bar jednog poslanika u Skupštini Vojvodine.

U tom kombinovanom sistemu izbora, polovinu mandata dobijaju stranke na osnovu osvojenih procenata, a drugu polovinu mandata dobijaju ljudi koji su osvojili najviše glasova u opštinama u kojima žive.

Konstituisano 94 lokalnih skupština

Nakon mesec i po dana od održavanja lokalnih izbora u Srbiji, od 167 opština i gradova, konstituisane su 94 skupštine u kojima su vlast preuzele veoma šarolike koalicije.

Prema okvirnim podacima Stalne konferencije gradova i opština, konstitutivne sednice zakazane su u 51 opštini i gradu, dok u 22 lokalne samouprave još nisu zakazane sednice na kojima treba da se formira lokalna vlast.

Lokalni izbori održani su 11. maja, ali su u nekim opštinama ponavljani čak i više puta, što je uticalo na kašnjenje sa formiranjem lokalne vlasti.

Skupštine gradova formirane su do sada u osam centara u Srbiji među kojima su Čačak, Kragujevac, Jagodina, Kraljevo, Kruševac, Leskovac, Novi Sad, Požarevac.

Od ukupno 45 opština u Vojvodini samo su u Novom Sadu i Zrenjaninu potpuno završeni svi poslovi konstituisanja opštinskih skupština i izbora izvršnih organa vlasti, dok je u ostalim opštinama konstituisanje skupština negde u toku, a u pojedinim su izabrani predsednici opština, ali nisu kompletirana opštinska veća.

U Gradu Novom Sadu vlast je od radikala, DSS-a i SPS-a preuzela koalicija "Za evropski Novi Sad" (DS i G17 plus), koja će zajedno sa Ligom socijaldemokrata Vojvodine i Mađarskom koalicijom obavljati vlast u sledećem četvorogodišnjem mandatu.

Novi gradonačelnik Igor Pavličić zvanično je od Maje Gojković preuzeo funkciju 18. juna, a nešto ranije na konstitutivnoj sednici Skupštine Grada za predsednika te skupštine izabran je Aleksandar Jovanović iz LSV-a.

Slična situacija je i u Zrenjaninu gde će i u sledeće četiri godine gradonačelnik biti Goran Knežević (DS), a za novog predsednika opštinske skupštine izabran je Aleksandar Marton (LSV).

U Bačkoj Palanci je na dužnosti predsednika opštine ostao radikal Dragan Bozalo, a opštinsku vlast je SRS konstituisala sa SPS-om, DSS-om i predstavnikom Slovačke partije.

I u Kikindi će dosadašnji predsednik opštine Branislav Blažić iz SRS-a nastaviti da obavlja tu dužnost, a opštinsku vlast su konstituisali SRS i SPS.

U Somboru je funkciju predsednika opštine dobila DS, a uz tu stranku u opštinskoj vlasti će biti i G17 plus i predstavnici grupe građana, LSV-a i Mađarske koalicije.

Funkcije predsednika opština će i u narednom mandatu obavljati predstavnici DS-a u Inđiji i Baču, Goran Ješić i Tomislav Bogunović, a Radovan Ercegovac, lider grupe građana, biće predsednik opštine Irig i u sledećem mandatu.

U Jagodini je 28. maja konstituisana gradska skupština koju će voditi Jedinstvena Srbija, iz koje su predsednik skupštine, gradonačelnik, kao i njegov zamenik.

Parlament Jagodine, koji ukupno ima 31 odborničko mesto, čini 19 odbornika koalicije JS-SPS-PUPS, sedam iz koalicije „Za evropsku Srbiju“, tri iz SRS-a i dva DSS-a.

U gradu Kragujevcu odborničku većinu ima koalicija "Veroljub Verko Stevanović - G17 plus i Zajedno za Kragujevac" sa 41 odbornikom od ukupno 87, ali uz podršku odbornika DS-a i liste SPS-PUPS-JS.

Nosilac liste "G17 plus-Zajedno za Kragujevac" i dosadašnji gradonačelnik Kragujevca Veroljub Stevanović ponovo je izabran na tu funkciju.
Gradsko veće u Kragujevcu formirali su koalicija "Zajedno za Kragujevac", DS i G17 plus, odakle je i predsednik Skupštine, dok je zamenik predsednika skupštine iz SPS-a.

U Kruševcu je formirana vlast DSS-a, SPS-a i SRS-a, a za gradonačelnika je izabrana Dragana Azdejković iz DSS-a.

U Čačku su vladajuću većinu dogovorili DSS-NS, SRS-a i SPS-a, kao i u Požarevcu gde je gradonačelnik iz redova SRS-a, a predsednik skupštine iz SPS-a.

SRS, DSS i SPS formirali su lokalnu vlast i u Raškoj, dok u Tutinu, Novom Pazaru i Sjenici još nisu konstituisane skupštine.

Vladajuću većinu u Leskovcu uspostavile su SRS, SPS, PUPS, PSS i DSS-NS, a pridružila im se SDP Nebojše Čovića, dok su u Kraljevu na vlasti radikali u koaliciji sa narodnjacima i socijalistima.

U Vranju bi skupština trebalo da se konstituiše 25. juna, a vladajuću većinu imaće koalicija DS-a, SPS-a, NS-a i G17 plus.

U Užicu i okolnim opštinama, kao i u Subotici, još nije uspostavljena vlast, a u Velikom Gradištu će zbog ponavljanja izbora kasniti konstituisanje.

Prema zakonskim propisima, skupštine opština su konstituisane kada budu verifikovani odbornički mandati i izabrani predsednici skupština i sekretari, a izvršni organi vlasti trebalo bi da budu izabrani najkasnije u roku od mesec dana od dana konstituisanja skupštine.

Prema zakonu o lokalnim izborima, konstitutivnu sednicu skupštine saziva predsednik skupštine iz prethodnog saziva u roku od 15 dana od dana objavljivanja rezultata izbora.

Zakon o lokalnoj samoupravi precizira da, ako se u roku od dva meseca od objavljivanja rezultata izbora ne konstituiše skupština, vlada imenuje privremeni organ koji obavlja tekuće i neodložne poslove iz nadleznosti skupštine i izvršnih organa jedinice lokalne samouprave.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

17 h

Politika

Mediji: Ultimatum za Srbiju

Višegodišnja dilema "Kosovo ili Evropska unija", koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje, pišu mediji.

13:01

17.4.2024.

1 d

Podeli: