Lokalni i pokrajinski izbori u maju

Predsednik Skupštine Srbije Oliver Dulić raspisao je večeras lokalne i pokrajinske izbore za 11. maj 2008. godine.

Izvor: B92

Subota, 29.12.2007.

09:51

Default images

Oliver Dulić je novinarima u Domu Narodne skupštine rekao da će se sprovođenjem izbora za poslanike teritorijalne autonomije i odbornike u skupštinama gradova i opština završiti proces konstituisanja državnih organa u skladu sa novim Ustavom Srbije, koji je započeo izborom poslanika, a nastavljen izborom Vlade i sudija Ustavnog suda.

Dulić je zahvalio i poslanicima na spremnosti da, kako je kazao, ako je potrebno i danonoćnim radom donesu sve zakone neophodne za funkcionisanje državnih organa i čestitao skupštinskoj službi i novinarima na spremnosti da isprate važnu zakonodavnu aktivnost Skupštine Srbije.

"Za našu zemlju od izuzetnog značaja je da parlament i u narednom periodu zadrži ovaj nivo efikasnosti da bismo zakonima koje budemo donosili dali najveći doprinos jačanju demokratskih institucija, poboljšanju standarda građana i evropskim integracijama", rekao je Dulić.

Dulić je na kraju čestitao građanima svih opština koje će dobiti status grada, posbno svojim Subotičanima.

Doneti neophodni zakoni

Skupština Srbije usvojila je ranije danas set zakona neophodnih za raspisivanje lokalnih i pokrajinskih izbora.

Za Zakon o teritorijalnoj organizaciji glasala su 134 poslanika, za Zakon o lokalnoj samoupravi 131 poslanik, za Zakon o izborima u lokalnoj samoupravi 133, a za Zakon o glavnom gradu 133 poslanika.

Glasanju nisu prisustovovali poslanici Srpske radikalne stranke.

Zakon o lokalnim izborima u završnim i prelaznim odredbama propisuje se prvi lokalni izbori posle usvajanja zakona održe u roku koji ne može biti kraći od 120 ni duži od 180 dana od dana raspisivanja izbora.

Za svake naredne lokalne izbore primenjivaće se odredba da od dana njihovog raspisivanja do dana održavanja ne može proteći manje od 45 ni više od 90 dana.

Odlukom o raspisivanju lokalnih izbora određuje se dan njihovog održavanja, kao i dan od kada počinju da teku rokovi za izborne radnje.

Izbori će biti održani po proporcionalnalnom izbornom sistemu sa cenzusom od pet odsto.

Takav cenzus, odnosno izborni prag, ne važi za stranke i koalicije nacionalnih manjina čime će se omogućiti njihova srazmerna zastupljenost u opštinama sa mešovitim nacionalnim sastavom.

Zakonom o lokalnoj samoupravi utvrđeno je da se predsednici opština i gradonačelnici biraju iz reda odbornika na četiri godine, tajnim glasanjem, većinom glasova od ukupnog broja odbornika skupštine opštine.

Tim zakonom pooštreni su uslovi kandidature tako da svakog kandidat na listi političke stranke ili grupe građana mora sudski overenim potpisima podržati najmanje 30 birača, a predlagač mora na izbornoj listi imati trećinu kandidata od ukupnog broja odbornika koji se biraju.

Odbornik raspolaže svojim mandatom, a može ga staviti na raspolaganje političkoj stranci tako što predaje podnosiocu izborne liste svoju blanko ostavku što se konstatuje u ugovoru kojim će regulisati međusobne odnose.

Novim rešenjima utvrđeno je da je okružni sud nadležan za sve postizborne sporove u vezi sa mandatima odbornika.

Utvrđeno je da lokalne samouprave imaju svoju imovinu kojom će upravljati samostalno.

Organi lokalne samouprave su opštinsko veće i predsednik koje bira skupština opštine iz redova odbornika, a za zakonitost odluka opštinskog veća isključivo odgovara predsednik opštine koji ima pravo da suspenduje odluke opštinskog veća.

Načelnik opštinske uprave biraće se na konkursu.

Zakonom o teritorijalnoj organizaciji utvrđeno je da Srbija ima 24 grada uključujući i Beograd, dve autonomne pokrajine i 150 opština.

Novina je i utvrđivanje postupka promene granica jedinica lokalne samouprave na inicijativu skupština opština ili 10 odsto stanovništva u njima kroz referendum koji će imati savetodavni karakter, a o promeni granica jedinica lokalne samouprave odlučivaće Skupština Srbije.

Zakonom o glavnom gradu utvrđeno je da Beograd ima svoje simbole i svoj praznik, kao i imovinu kojom samostalno raspolaže.

Utvrđeno je i uvođenje komunalne policije za gradove i za Beograd.

Izglasavanjem ovih zakona Skupština Srbije završila je redovno jesenje zasedanje.

Burna rasprava oko cenzusa za koalicije

Početak sednice obeležilo je javljanje poslanika Srpske radikalne stranke i Sociljalističke partije Srbije po poslovniku umesto rasprave o amandmanima na predložene zakone neophodne za raspisivanje lokalnih i pokrajinskih izbora.

Poslanik SPS-a Rajko Baralić zapretio je za skupštinskom govornicom da će ta stranka opstruisati rad parlamenta ukoliko ne bude povučen amandman koji predvidja da se cenzus za liste koalicija podigne sa sadašnjih pet na sedam odsto.

Taj amandman na jučerašnjoj sednici prihvatio je Odbor za lokalnu samoupravu Skupštine Srbije.

Prema Baralićevoj oceni, na taj način se "kažnjava srpsko stanovništvo" u opština u kojima je ono manjina.

Baralić je zapretio da izbori neće biti raspisani, ukoliko Odbor taj amandman ne povuče.

Podizanje cenzusa na sedam odsto neće imati nikakvog značaja na rezultat izbora, smatra ministar za državnu samoupravu i lokalnu upravi Milan Marković.

"Nacionalne manjine imaju prirodni prag i za njih cenzus svakako ne važi. Što se tice koalicija, kada više političkih subjekata izlazi na izbore zajednički onda je red i da imaju malo oštrije uslove jer ne može biti isto kada to čini jedna politička stranka ili više stranaka. To je predlog odbora za lokalnu samoupravu, vlada je prihvatila taj predlog i uostalom - poslanici neka odluče", rekao je Marković.

U G17 plus kažu da nema smisla podizati cenzus za koalicije sa 5 na 7 odsto. Ta stranka bila je uzdžana kada je odbor za lokalnu samoupravu glasao o takvom predlogu.

"Ja lično mislim da to nije dogovoreno na konsultacijama i čim nije dogovoreno na konsultacijama loše je menjati. Drugo, loše je to menjati, kada je zakon u proceduri i kada je sve drugo dogovoreno oko tog zakona i, treće, to je nešto što je definisano na republičkom nivou. Na republičkom nivou, bez obzira da li je stranka ili koalcija, cenzus isti, i ne znam zašto bi se na lokalnom nivou to menjalo i mislim da to nije dobro zbog manjih stranaka koje su, na ovaj način, direktno ugržene, jer će im biti problem da prođu i 5 odsto a kamoli 7 odsto", rekao je Jovan Nešović, poslanik stranke G17 plus.

Šefica poslaničke grupe Demokratske stranke Nada Kolundžija izjavila je da je ta stranka podnela amandman o povećanju cenzusa za koalicije političkih partija izborima zato što je u interesu građana stabilna lokalna samouprava.

"Zato smo predložili povećanje cenzusa, kako bi u političkom životu učestvovali oni koji mogu da garantuju političku stabilnost", rekla je Kolundžija.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

10 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: