NVO pomažu povratak na Kosovo

Nevladine organizacije Fraktal i Partners Kosova pomažu povratak raseljenih Srba pokretanjem šest pilot-projekata konkretne pomoći.

Izvor: B92

Četvrtak, 07.06.2007.

15:25

Default images

Pokrenut je dvogodišnji projekat održivog povratka raseljenih na Kosovo. Projekat je specifičan zato što su sami raseljeni govorili o tome da li bi i pod kojim uslovima bi se uopšte vratili, kao i čime bi se bavili po povratku u mesta u kojima su živeli pre konflikta. Organizacije nastoje da pruže konkretnu pomoć kroz sprovođenje šest programa koji bi podstakli povratak.

U Obiliću će biti otvorena mala staklorezačka radnja i radnja za vinklovanje motora, a u selu Babljak, kod Uroševca, jedna porodica koja želi da se vrati dobiće kiosk kao donaciju u kom će prodavati lokalne proizvode, objašnjava Fljorent Hajrizi iz nevladine organizacije Partners Kosova.

"Srbima i Albancima u selu doniraćemo staklenike i kokoške, uredićemo javno osvetljenje i rekonstruisaćemo muslimansko i pravoslavno groblje. Na taj način će korist od ovog projekta imati cela zajednica i to bi trebalo da dovode do ekonomski održivog povratka", objašnjava Hajrizi.

Međutim, prema podacima Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbeglice, od 1999. godine na Kosovo se vratilo svega oko 20.000 ljudi, što je manje od deset odsto ukupnog broja raseljenih.

Član organizacije Fraktal Miloš Milovanović, koji je sam sa Kosova, kaže da se ljudi ustručavaju od povratka zbog međusobnog nepoverenja, ali i nepoverenja prema međunarodnim i nevladinim organizacijama koje organizuju povratak.

Međutim, on navodi da Srbi i Albanci u lokalnim sredinama svakodnevno rade zajedno i pomažu jedni drugima. "Svakodnevna saradnja postoji ne samo na Brezovici, nego i na drugim mestima", kaže on.

"Ja koji sam živeo na Brezovici, išao sam u kupovinu u Uroševac. Svakodnevno sam odlazio kod kolega u Prištinu“, kaže Miloš Milovanović. On smatra da ljudi svuda imaju iste probleme i potrebe i, ako misle da ih reše, moraju sarađivati, što je i način za izgradnju poverenja.

Gotovo istu stvar ističe i Fljorent Hajrizi, koji je naveo da je među Albancima bilo mnogo onih koji su se protivili nasilju nad Srbima u martu 2004. godine.

"Bilo je ljudi dobre volje koji su hteli da pomognu. Ja sam bio žrtva i zamalo sam bio ranjen kada sam sa svojim prijateljima hteo da sprečim masu da ne spali jednu crkvu. Albanci iz sela Suvo grlo i Banja, u blizini Srbice, okružili su srpsko selo i odbranili ga od napadača. On nisu dozvolili da bilo ko dira njihove komšije", kaže Hajrizi.

I Srbi i Albanci slažu se da su možda najjače barijere koje sprečavaju povratak – one psihološke – i da najviše treba raditi na njihovom uklanjanju, u čemu vide važnu ulogu medija.

Ipak, i dalje ostaje frapantan podatak, koji je izneo Miloš Milovanović, da se više dece rodilo na Kosovu nego što se ljudi vratilo.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: