Umro Boris Jeljcin

Prvi predsednik postkomunističke Rusije Boris Jeljcin danas je umro u 77. godini, saopštila je pres služba Kremlja.

Izvor: B92

Ponedeljak, 23.04.2007.

15:50

Default images

"Danas je u Moskvi iznenada umro prvi predsednik Rusije Boris Nikolajevič Jeljcin", navedeno je u saopštenju pres službe. Jeljcin je 1. februara napunio 76. godina. Bio je prvi predsednik nezavisne Rusije posle raspada SSSR-a, od 1991. do kraja decembra 1999, kada ga je na toj funkciji nasledio aktuelni predsednik Vladimir Putin.

Zbog smrti prvog predsednika Rusije Borisa Jeljcina, predsednik Vladimir Putin odredio je 25. april Danom žalosti, saopštio je večeras Kremlj.

Saopšteno je da će Jeljcin biti sahranjen 25. aprila na moskovskom Novodevičjem groblju, gde su sahranjeni mnogi ruski velikani, a da će gradjani moći da se oproste od prvog predsednika u hramu Hrista spasitelja.

Uzrok smrti Jeljcina je progresivna srčana insuficijencija, izjavio je danas Direktor kliničko-bolničkog centra Kremlja Sergej Mironov.

"Danas, 23. aprila u Centralnoj kliničkoj bolnici, u 15.45 po lokalnom vremenu, umro je prvi predsednik Rusije Boris Jeljcin", kazao je Mironov. Smrt je nastupila usled uznapredovale srčane slabosti, naveo je on.

Kardio-hirurg Borisa Jeljcina, Rinat Akčurin, izjavio je da ništa nije nagoveštavalo smrt bivšeg predsednika.

Akčurin, koji je 1996. godine Jeljcinu operisao scre, rekao je da je Jeljcin išao na redovne preglede i da su lekari govorili da je u dobroj formi za svoje godine.

Prema rečima Akčurina, on lično nije skoro pregledao Jeljcina, jer "nije ni bilo povoda". "Boris Nikolajevič se osećao relativno dobro, mada je srčana insuficijencija napredovala, a iznenadno zaustavljanje srca je verovatno posledica toga", kazao je Akčurin.

Putinovo obraćanje naciji

Putin je izjavio u obraćanju naciji da je Boris Jeljcin kao prvi predsednik Rusije zauvek ušao u istoriju Rusije i celog sveta.

U specijalnom TV obraćanju, Putin je rekao da je Jeljcin otvorio novu epohu slobodne Rusije: "Zahvaljujući Borisu Jeljcinu počela je nova epoha - slobodna demokratska Rusija, sa novim Ustavom koji otvara ljudima mogućnost da slobodno izražavaju svoje misli".

"Otišao je čovek, zahvaljujući kojem se rodila cela epoha, rodila se nova, demokratska Rusija, slobodna, otvorena za svet, u kojoj vlast zaista pripada narodu", kazao je Putin.

On je rekao da je snaga prvog predsednika bila u tome što je imao masovnu podršku za svoje ideje. "Zahvaljujući volji i direktnoj inicijativi Borisa Jeljcina donesen je novi Ustav, koji je prava čoveka proglasio kao vrhovna".

Ruski lider Vladimir Putin je, kako su javili domaći mediji, u telefonskom razgovoru sa Jeljcinovom porodicom, preneo izraze najdubljeg saučešća.

Reakcije

Moskovska patrijaršija saopštila je da je Jeljcin odigrao odlučujuću ulogu u normalizaciji odnosa crkve i države, a udruženje muslimana u Rusiji saopštilo je da žali zbog smrti.

Za Jeljcinovo ime vezuje se zakon o slobodi savesti, koji je muslimanima omogućio da ispovedaju svoju religiju, kazao je prvi čovek Saveta muftija Rusije Ravil Gajnutdin. Muslimani smatraju da je Jeljcin "pripremio savremenu Rusiju, koja ide putem jačanja stabilnosti i jedinstva".

Prema rečima poslednjeg šefa sovjetske države Mihaila Gorbačova, on i Jeljcin su se u mnogo čemu razmimoilazili i "to se odražavalo na političke procese, ali ja sada izražavam duboko saučešće porodici Jeljcina", rekao je Gorbačov.

Bivši ruski premijer Viktor Černomirdin rekao je da Jeljcinovo vreme "cela epoha u istoriji Rusije".

"Trebaće vreme da se osmisli i oceni ono što je Jeljcin učinio za Rusiju i ceo svet. Od Jeljcina je počelo sve na novom putu Rusije. Zacrtane demokratske i ekonomske osnove koje je on položio, postale su nepovratne. To je njegova zasluga", kazao je Černomirdin.

Američka Bela kuća saopštila je da je bivši ruski predsednik Boris Jeljcin bio istorijska ličnost i izrazila saučešće njegovoj porodici.

"On je bio istorijska ličnost u periodu velikih promena i izazova za Rusiju. Izjavljujemo saučešće gospođi Jeljcin, porodici i ruskom narodu", izjavio je portparol Bele kuće Gordon Džondrou.

Britanski premijer Toni Bler izjavio je da je Boris Jeljcin bio izuzetna osoba, koja je imala "ključnu ulogu u ključnom trenutku" u istoriji Rusije, javljaju agencije.

"S tugom sam primio vest o smrti bivšeg predsednika Jeljcina. On je bio izuzetna osoba koja je uvidela potrebu za demokratskim i privrednim reformama i u njihovoj odbrani odigrao ključnu ulogu u ključno vreme ruske istorije", saopštio je Bler.

Predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo ocenio je da je bivši ruski predsednik bio ključna ličnost u postkomunističkoj Rusiji i izrazio saučešće njegovoj porodici, vlastima i ruskom narodu.

"Kao predsednik imao je ogromne izazove i teške zadatke, ali je približio Istok i Zapad i doprineo da sukobljavanja ustupe mesto saradnji", saopštio je Barozo.

On je ocenio da je Jeljcin "najbolje upamćen kada je ustao protiv državnog udara, kojim se htela obnova diktatorskog režima u Rusiji", kao i da je imao velike zasluge u odbrani sloboda.

Predsednik Srbije Boris Tadić uputio je danas, povodom smrti Borisa Jeljcina, telegram saučešća porodici, građanima Rusije i ruskom predsedniku Vladimiru Putinu.

"Molim Vas da primite izraze najdubljeg saučešća povodom smrti prvog izabranog predsednika Rusije Borisa Jeljcina", naveo je Tadić u telegramu saučešća.

Ko je Boris Jeljcin

Boris Jeljcin ostaće upamćen kao čovek koji je smenio komuniste s vlasti 1991. godine i postavio Rusiju na put reformi, ali i kao čovek koji je pokrenuo rat u Čečeniji i slao tenkove na svoje političke protivnike.

Boris Jeljcin ušao je u politiku ranih 80-ih, ali pravi uspon počinje 1985, kada ga Mihail Gorbačov poziva u Moskvu.

Međutim, kao veliki kritičar Komunističke partije, kojoj je pripadao, često je dolazio u sukobe sa neistomišljenicima, što je dovelo do toga da ga istreraju iz Politbiroa 1987. godine.

Međutim, dve godine kasnije Jeljcin se vraća na velika vrata, na izborima osvojivši skoro 90 odsto glasova Moskovljana.

1991. godine sprečio je državni udar protiv tadašnjeg predsednika Mihaila Gorbačova, kada je i stekao najveću popularnost među Rusima.

Međutim, tokom dva mandata, u želji da stvori slobodnu tržišnu ekonomiju, Jeljcin je sproveo ekonomske reformame koje su stvorile ogromne klasne razlike, a milioni Rusa postali su siromašni.

Jeljcin nije tolerisao svoje neistomišljenike. 1993. godine izveo je tenkove na opozicione poslanike, kada je poginulo oko stotinu ljudi.

Najveći fijasko doživljava pokretanjem rata u Čečeniji u decembru 1994. godine, u kome ginu stotine hiljada ljudi, a ostaće upamćen i kao čovek koji je bio na čelu Rusije u vreme kada je NATO-bombardovao Jugoslaviju.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

26 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: