Ruse bi naljutio: Treba se pripremiti na ovakvu njihovu odmazdu

Sve je više upozorenja da bi Rusiju razljutilo napredovanje ukrajinske vojske i da bi bili spremni na najgore.

Izvor: Jutarnji list

Ponedeljak, 08.08.2022.

12:15

Ruse bi naljutio: Treba se pripremiti na ovakvu njihovu odmazdu
EPA/EFE/SERGEI ILNITSKY

U pravu smo kada podržavamo ukrajinsku protivofanzivu na jugu zemlje, ali prevelik uspeh mogao bi izazvati razorne posledice – upozorio je u članku za britanski Tajms bivši šef strateškog štaba britanske vojske, general Ričard Barons.

Prema Baronsu, Ukrajina je pokazala veliku otpornost i odlučnost, a uz podršku Zapada mogla bi preokrenuti stvari na terenu. Ali, u tom slučaju, upozorava Barons, trebalo bi da se pripremi za potencijalnu rusku odmazdu koja bi, prema njegovu mišljenju, mogla da uključi upotrebu taktičkog nuklearnog oružja.

Kako piše ovaj britanski vojni stručnjak, šira ukrajinska protivofanziva i mobilizacija očekuje se već na proleće, a bude li uspešna, mogla bi da dovede do potpunog vraćanja teritorija koje je zauzela Rusija – u ruke Ukrajine. Ali Barons se pita hoće li Putin, ako oseti da gubi konce iz ruku, pribeći nuklearnom oružju.

Ide teška zima...

Prema njemu, za Ukrajinu bi rat mogao biti realnost još mnogo godina. Zima će biti teška i brutalna, s neprijateljskim stranama koje će jedna drugoj zadavati teške udarce i pokušati da zauzmu što povoljnije pozicije do proleća, kada se očekuje nova velika faza u ratu.

Barons raspravlja o narednim potezima Zapada te naglašava kako mobilizacija ukrajinskih vojnika, a očekuje se da će Kijev pokušati da stvori silu od milion pripadnika, nije dovoljna. Te ljude treba opremiti i obučiti, inače nisu ništa više od ruskog topovskog mesa.

On iznosi procenu da će Ukrajini za uspešnu protivofanzivu trebati odnos od pet naprema jedan, na ključnim tačkama, da se suprotstavi ruskoj vojnoj sili koja se procenjuje na oko 100.000 ljudi iako, prema obaveštajnim izveštajima, Rusija muči muku s vojnicima. Linija fronta u Ukrajini proteže se uz dugih 1500 kilometara.

Odluka o tome koji bi teren Ukrajina trebalo da pokuša da vrati pod svoju kontrolu biće komplikovana, kaže Barons. Postoje delovi koji su ključni za budućnost zemlje, oni koji su naseljeni većinom stanovništva koje podržava Rusiju. Takođe, postoje i delovi koje je moguće osvojiti po cenu koja daleko nadmašuje objektivnu vrednost.

"Ukrajina će odlučiti i očekivati da se njeni saveznici slože. Ali rasprava bi mogla biti usijana", komentariše dalje on.

Barons otvara pitanje i logistike i održavanja, podrške potrebne za održivost višemesečnog ratovanja i organizaciju zdravstvenog sistema u očekivanju stotinu mrtvih dnevno i triput više ozbiljno povređenih.

Za ukrajinske saveznike u inostranstvu veliki trenutni izazov je prelazak od davanja podrške ustupanjem opreme oružanih snaga do mobilizacije potrebne za proizvodnju opreme i municije koju će ofanziva zahtevati. Biće to značajan račun ispostavljen poreskim obveznicima, kaže Barons.

Ipak, najveća opasnost dolazi od korišćenja nuklearnog naoružanja, što bi, dogodi li se u Ukrajini, bilo rušenje tabua koji postoji 77 godina.

Kako navodi Barons, rusko vojno razmišljanje prihvata mogućnost korišćenja nuklearnog oružja manjeg obima u uslovima pretnje za postojanje države. Do kraja godine Rusija planira da proglasi osvojene teritorije na istoku aneksiranim. Ako bi ukrajinska ofanziva obuhvatala prelazak te granice, na stolu bi se našlo korišćenje nuklearnog arsenala. Nije to nezamislivo, kaže Barons, samo je teško prihvatiti tu pomisao.

Detonacija u vazduhu

Nuklearna bomba bi se u tom slučaju detonirala u vazduhu, na način koji je čini manje razornim. Kada bi se, navodi Barons primer, bomba od 10 kilotona detonirala na oko 700 metara visine nad gradom veličine Kramatorska u Donbasu, to bi proizvelo vatrenu kuglu radijusa 170 metara, što je fatalna doza za sve na kilometar i po.

Šteta od udara bila bi dovoljna da poruši zgrade i izazove opekotine trećeg stepena na kilometar i po udaljenosti. Prozori bi popucali u radijusu od pet kilometara.

"Kako bi u tom slučaju trebalo da reaguje Zapad? Da li bi to značilo uklanjanje Putina i njegovog uskog kruga kako bi se osigurala sigurnost Zapada? I kako bi se to postiglo? Da li bi usledila ofanziva NATO snaga? Šta bi učinile Kina i Indija? Odgovor na ta pitanja traži hladnu glavu. Možda već i idućeg proleća", zaključuje general.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: