Šta to znači? Jesmo li sve bliži miru ili se već razbuktala vatra dodatno širi? Kako će reagovati Moskva i postoji li uopšte više princip neutralnosti? Za B92.net svoje viđenje dali su naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu dr Aleksandar Mitić i spoljnopolitički analitičar Dimitrije Milić.
Erdogan je "promenio ploču" u roku od 24 sata. "Licemerje" Švedske i Finske zamenjeno je podrškom za ulazak u NATO, a dr Aleksandar Mitić naglasio je da je jasno da je Turska bila pod ogromnim pritiskom SAD.
"Ključna poruka koju NATO želi da pošalje sa Samita u Madridu je ta da postoji jedinstvo unutar Alijanse. S obzirom na situaciju na terenu, gde postoji negativan trend za Ukrajinu i njene NATO partnere, Samitu je bio potreban jedan pozitivan rezultat", rekao je za B92.net dr Mitić.
Takođe, činjenica je i da Rusija neće promeniti svoj stav oko ovog pitanja. NATO proširenje smatraće se i izuzetno pogrešnim, ali i značajnim izazovom.
Mitić je za B92.net potvrdio da Moskva neće povlačiti poteze, ali da ipak postoji moguća "crvena linija" za eskalaciju.
"Crvena linija bi verovatno bila vezana za jačanje NATO prisustva na granicama Rusije, uključujući eventualno uspostavljanje baze i postavljanje ofanzivnog naoružanja. Rusiji je pored granice od 1.300 km sa Finskom važna i blizina te granica Sankt Peterburgu, kao i percepcija da Alijansa želi da Baltičko more pretvori u "NATO jezero" što bi moglo da ugrozi Kalinjingrad", zaključio je on.
Princip neutralnosti sada već zvanično ne postoji. Kako je Mitić rekao za B92.net SAD i NATO se već godinama zalažu za ovo proširenje te se ne može se pričati o velikom iznenađenju.
"SAD i NATO su razvili izuzetno intenzivno partnerstvo sa Švedskom i Finskom, ali je retko ko mogao da predvidi da će ove dve zemlje u ovako brzom roku napustiti svoju vojnu neutralnost za koju su tvrdile da je strateška i dugoročna", dodao je.
Kako je dalje naveo, članstvo Švedske i Finske u NATO će svakako predstavljati korak napred u destabilizaciji evropske bezbednosti.
"Pokušaj daljeg opkoljavanja Ruske Federacije dugoročno će imati izuzetno negativne posledice", zaključio je dr Mitić za B92.net.
Spoljnopolitički analitičar Dimitrije Milić govoreći za B92.net takođe je istakao da teško možemo očekivati novu rusku vojnu intervenciju.
"U kratkom roku ćemo čuti izjave protivljenja ovim novim učlanjenjima. U srednjem roku Moskva će izvesno veći broj trupa razmestiti blizu baltičkih država i uz finsku granicu, uz verovatno premeštanje i nuklearnih projektila u ove regione", rekao je on.
Milić je podsetio da su i Švedska i Finska pre formalnog pristupanja već imale visok nivo saradnje sa Alijansom.
"Centar za presretanje hibridnih pretnji upućenih ka EU i NATO je u Helsinkiju, a obe države već godinama učestvuju u vojnim vežbama NATO-a. Finska i švedska politička elita su procenile da je manji rizik ući u NATO, nego rizik od ostanka van NATO saveza u komšiluku Rusije", dodao je Milić.
Za B92.net Dimitrije Milić zaključio je da Švedska i Finska već duže vreme nisu politički neutralne, ali da su ulaskom u NATO izgubile i svoju vojnu neutralnost.
"Neutralnost ovih nordijskih država je bila karakteristična za Hladni rat, ali u novim političkim okolnostima više nije realistična politika. U političkom smislu svakako ne, a po proceni političke elite u obe države, očigledno da nije moguća ni u vojnoj sferi", naveo je spoljnopolitički analitičar Dimitrije Milić.
Podsetimo, Turska je u utorak podržala članstvo Finske i Švedske u NATO-u, samo dan nakon što je turski predsednik Redžep Tajip Erdogan poručio da će na Samitu u Madridu dokazati licemerje ovih država koje se tiče borbe protiv terorizma.
Ubrzo je stigla i prva reakcija Moskve u kojoj se tvrdi da je Rusija toliko moćna sila da pristupanje Švedske i Finske NATO paktu nije bitno u globalnom strateškom smislu.
Kancelarija za odnose pri predsedniku Turske nakon jučerašnjih pregovora sa Finskom i Švedskom objavila je i dokument sa jasno određenim dogovorenim tačkama.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U noći između 13. i 14. aprila oružane snage Irana izvele su masovni vazdušni napad na Izrael, u kome je korišćeno na stotine komada lutajuće municije, krstarećih i balističkih raketa.
Rusija i Ukrajina su skoro postigle novi sporazum o crnomorskom transportu u martu nakon dva meseca pregovora, da bi Kijev naglo otišao, preneo je Rojters u ponedeljak.
Najveći pritisak na Telegram ne vrše vlade, već američke korporacije Apple i Google, izjavio je izvršni direktor ove platforme Pavel Durov u intervjuu sa novinarom Takerom Karlsonom.
Izvršni direktor jedne od AI firmi u usponu, prozvao je druge kompanije u njhovom poduhvatu da kreiraju takozvanu "generalnu veštačku inteligenciju" (AGI).
Pre nekoliko godina, Samsung je predstavio 8.5Gbps LPDDR5X RAM, koji je tada bio najbrži na svetu. Kako ova tehnologija napreduje, sada je kompanija najavila još brži LPDDR5X.
Robot po imenu Atlas, kompanije Boston Dynamics, prethodnih godina impresionirao nas je svojim akrobacijama. Međutim, došlo mu je vreme da ode u penziju.
Nakon što je Evropska komisija primorala Apple da otvori iOS za eksterne prodavnice aplikacija u EU, izgleda da i druge države istražuju Apple zbog antimonopolskih praksi i monopola.
Usluge servisiranja klima u automobilima ovog leta postaće prošlost. Serviseri masovno sklanjaju klima stanice iz svojih auto-servisa, a sada smo dobili i objašnjenje zbog čega je to tako.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija će na zatvorenom sastanku raspravljati o Nacrtu rezolucije o "Međunarodnom danu refleksije i sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine".
Golman Američke Samoe Niki Salapu našao se među stativama 11. aprila 2001. godine, braneći u najtežem porazu u međunarodnom fudbalu, kada je njegov tim izgubio od Australije 31:0.
Komentari 14
Pogledaj komentare