Situaciju sa politikom Kremlja analitičar Bi-Bi-Sija Stiv Rozenberg opisuje kao slagalicu kojoj nedostaje polovina delova.
"To je frustrirajuće. To je zbunjujuće. Nikada ne vidite celu sliku. Dobro došli u svet politike Kremlja", piše Rozenberg.
Dešifrovati šta Putin misli i planira je, blago rečeno, izazov.
I upravo to želi Kremlj – da sve oko sebe drži u neizvesnosti. Šta su tačno Putinovi planovi? Da li Moskva sprema veliku invaziju na Ukrajinu ili ograničenu operaciju? Da li je zveckanje oružjem samo neka vrsta zastrašivanja, ili diplomatija koja tera drugu stranu na poteze?
Geopolitička slagalica je veoma složena.
Komadići slagalice koje vidimo izazivaju veliku zabrinutost na Zapadu.
Oko 100.000 ruskih vojnika se nakupilo na granicama Ukrajine. Moskva izvodi niz velikih vojnih vežbi na kopnu i na moru. Vojne vežbe je najavila i Belorusija, zemlja pod jakim uticajem Kremlja. Zvanična Moskva postavlja zahteve Zapadu za koje zna da će ih Amerika odbaciti, kao što je zabrana pridruživanja Ukrajine NATO-u i okončanje aktivnosti NATO-a u istočnoj Evropi.
Istovremeno, Vladimir Putin poručuje javnosti da su "Ukrajinci i Rusi jedan narod, jedna celina".
Teške reči i pretnje
Vašington je nedavno pismeno odgovorio na zahteve Moskve, a iz Kremlja kažu da će detaljno analizirati odgovor SAD.
U međuvremenu, oštre reči stižu sa svih uključenih strana.
"Ne postavljajte infrastrukturu NATO-a na teritoriju Ukrajine. Tražimo od naših 'partnera' u zemljama NATO-a da se udalje. Udaljite se od naših granica. Napustite postsovjetske zemlje jer ugrožavate ruski narod", rekao je nedavno Jevgenij Popov, poslanik vladajuće partije Jedinstvena Rusija i voditelj emisije na ruskoj državnoj televiziji.
"Vaše vreme ističe. Morate da donesete odluku, i to brzo", dodao je on.
"Šta će biti inače?" pitao je novinar Bi-Bi-Sija.
"U suprotnom će doći do reakcije koja će biti neverovatno opasna za ceo svet. Neki zapadni zvaničnici tvrde da Rusija nema "petlju". Da li zaista želite da to proverite?" bio je Popovljev odgovor.
Rusija tvrdi da joj NATO predstavlja pretnju
"Ruski zvaničnici u javnosti insistiraju da NATO predstavlja pretnju ruskoj bezbednosti. Ali ja sam skeptičan", piše analitičar Bi-Bi-Sija.
Teško je poverovati da Moskva zaista smatra NATO pretnjom.
Samo 6 odsto granica Rusije je sa zemljama članicama Severnoatlantske alijanse.
Kremlj ima dobre odnose sa nekim članicama NATO-a, poput Italije i Mađarske.
Moskva je čak prodala oružje Turskoj, koja je takođe članica NATO-a.
Takođe treba imati u vidu da se NATO (ili Norveška) graniči sa Rusijom više od 70 godina.
Osim toga, nema naznaka da bi Ukrajina, Gruzija ili bilo koja druga bivša sovjetska republika mogle biti primljene u NATO u bliskoj budućnosti.
Šta Putin zaista želi?
Otkud onda fiksacija Kremlja na NATO?
Deo razloga je unutrašnji – da se ruski narod ujedini protiv navodnog spoljnog neprijatelja.
Ali deo razloga bi mogao biti da se iskoristi trenutak za preoblikovanje evropskog bezbednosnog poretka na način koji je od koristi Moskvi, odnosno da se proširi ruska sfera uticaja, odnosno da se dovede u pitanje ishod Hladnog rata.
"Putin smatra da je Zapad iskoristio slabost Rusije devedesetih, da Rusija nije dobila fer tretman i da nije dobila ono što je zaslužila. On to želi da promeni", rekao je Andrej Kortunov, direktor ruskog Saveta za spoljne poslove. vlasti.
"Njegov argument je jednostavan. Sada kada se odnos snaga promenio, mi više ne živimo u zapadnocentričnom unipolarnom svetu. Trebalo bi da nas saslušate i shvatite ozbiljno ono što nas brine", dodao je on.
Šta je sledeći korak Moskve?
Bez svih delova slagalice možemo samo da nagađamo.
To može zavisiti od toga da li će američka ponuda pregovora sa Rusijom o nekim aspektima bezbednosti u Evropi biti dovoljna da zadovolji Vladimira Putina.
Ako ne, to jest, ako je Putin odlučan da demontira evropsku bezbednosnu arhitekturu, mogući su vojni sukob i dugoročne tenzije između Istoka i Zapada.
"Nadam se da će Putin biti zadovoljan onim što je do sada dobio. Mislim da je donekle uspeo. Naterao je Zapad na dijalog. To znači da bi mogao da kaže da je njegova misija završena, odnosno podizanje tenzija na ukrajinski pomogla da se Zapad ubedi da razmotri ruske predloge", kaže Kortunov.
"Ali mogao bi da ponudi drugačije tumačenje događaja. Mogao bi da kaže da Zapad pokušava da uvuče Rusiju u beskrajne, besmislene pregovore i da tvrdi da će se uticaj Zapada na Ukrajinu nastaviti.
Što se tiče domaće scene, rusko društvo nije baš oduševljeno zbog mogućnosti rata na granici.
"Rusi nisu naročito željni da učestvuju u velikoj vojnoj operaciji u Ukrajini", dodaje.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U noći između 13. i 14. aprila oružane snage Irana izvele su masovni vazdušni napad na Izrael, u kome je korišćeno na stotine komada lutajuće municije, krstarećih i balističkih raketa.
Rusija i Ukrajina su skoro postigle novi sporazum o crnomorskom transportu u martu nakon dva meseca pregovora, da bi Kijev naglo otišao, preneo je Rojters u ponedeljak.
Najmanje devet osoba je povređeno u zemljotresu jačine 6,6 stepeni Rihterove skale koji je kasno u sredu pogodio široko područje zapadnog Japana, a nije bilo upozorenja na cunami, prenose jutros japanski mediji.
Usluge servisiranja klima u automobilima ovog leta postaće prošlost. Serviseri masovno sklanjaju klima stanice iz svojih auto-servisa, a sada smo dobili i objašnjenje zbog čega je to tako.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija će na zatvorenom sastanku raspravljati o Nacrtu rezolucije o "Međunarodnom danu refleksije i sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine".
Golman Američke Samoe Niki Salapu našao se među stativama 11. aprila 2001. godine, braneći u najtežem porazu u međunarodnom fudbalu, kada je njegov tim izgubio od Australije 31:0.
Komentari 9
Pogledaj komentare