Džaferović posle sastanka napao i Srbiju i Hrvatsku

Član Predsedništva BiH Šefik Džaferović održao je govor na sastanku lidera procesa Brdo-Brioni koji se danas održava u Sloveniji.

Izvor: klix.ba

Ponedeljak, 17.05.2021.

14:47

Džaferović posle sastanka napao i Srbiju i Hrvatsku
Tanjug/AP Photo/Darko Bandic

On je uputio oštre poruke susedima, naročito Srbiji, čije ponašanje, kako je rekao, opterećuje odnose dve zemlje.

"Drago mi je što smo ponovo u prilici da razgovaramo u okviru Procesa Brdo-Brioni, dve godine nakon našeg susreta u Tirani. Činjenica da smo u prilici da se, po prvi put od pojave pandemije, susretnemo u ovom formatu, potvrđuje da se situacija u vezi sa pandemijom koronavirusa donekle stabilizira. Zahvaljujem predsedniku Pahoru i predsedniku Milanoviću na pozivu i organizaciji ovog foruma. Predsedniku Pahoru posebno zahvaljujem za toplo gostoprimstvo ovde, na Brdu kod Kranja", rekao je Džaferović.

Prema njegovim rečima, u proteklih deset godina svog postojanja, Brdo-Brioni proces se etablirao kao važna platforma za regionalnu saradnju i dijalog koji ima za cilj rešavanje otvorenih pitanja i unapređenje odnosa. Značaj ovog procesa jeste i u promovisanju evropske perspektive Zapadnog Balkana.

Postoji kriza proširenja

"Od 2013. godine, otkako postoji ovaj format Procesa Brdo-Brioni, došlo je do velikih promena na međunarodnom, a onda i regionalnom planu. Političke napetosti, konflikti i humanitarne krize na rubovima Evrope i u njenom susedstvu, zatim masovni migrantski talasi, te debata o unutrašnjim odnosima same Evropske unije, uneli su određenu dozu depresije u evropsku javnost. To je naročito pogodilo proces evropskih i evroatlantskih integracija, kao najznačajniji narativ u proteklih sedam decenija u Evropi", dodao je član Predsedništva BiH.

Od utemeljenja ovog forma Procesa Brdo-Brioni, kada je Hrvatska postala članica Evropske unije, nijedna druga država ovog dela Evrope nije ostvarila članstvo u EU, što zorno svedoči o krizi proširenja, rekao je.

Pristupanje Crne Gore i Severne Makedonije NATO-u, te najavljeno otvaranje pregovora o pristupanju Albanije i Sjeverne Makedonije u EU je unelo izvesnu dozu optimizma u region. No, ovi procesi teku nedovoljno brzo, što je pobudilo sumnju u spremnost Evropske unije da nastavi proces proširenja.

Džaferović je naveo da je izvesno da su političke napetosti intenzivirane u proteklim godinama, kao i da nema dovoljno elana za provođenje potrebnih reformi. Sve to dovodi do toga da se otvaraju rasprave za koje smo mislili da su davna prošlost iz tridesetih ili devedesetih godina prošlog stoleća. Evropa i Zapadni Balkan, istakao je, mogu i moraju bolje od toga.

"Sa sigurnošću možemo reći da je perspektiva članstva naših država u Evropskoj uniji proteklih decenija predstavljala najbolji i nezamenjiv okvir za jačanje mira, stabilizaciju i realizaciju zajedničkih težnji ka prosperitetu. Ostvareni stepen regionalnog dijaloga i saradnje nije na željenom nivou, ali je pomogao da se prevaziđu određeni problemi ili barem da se pokrene dijalog o njihovom rešavanju. Većina dobrih stvari do kojih je došlo u regionu rezultat su evropskih integracija, što ukazuje koliko je moćan i važan ovaj proces", naglasio je Džaferović.

Dodao je da Bosna i Hercegovina želi dobre odnose sa svim državama ovog regiona, a u okviru toga dobre odnose sa svojim susedima.

"Želimo saradnju, korektne i prijateljske odnose, koji će se bazirati na principu međusobnog uvažavanja i reciprociteta. Tražimo da se sva otvorena pitanja rešavaju dijalogom i dogovorom, a ukoliko dogovor nije moguć, onda uz učešće institucija međunarodnog prava", rekao je Džaferović. Brojni problemi u odnosima sa Srbijom

Prema njegovim rečima, važno je reći da između Bosne i Hercegovine i njenih suseda postoje otvorena pitanja i nerešeni odnosi, koje treba rešavati.

"Tako, Bosna i Hercegovina i Srbija nemaju zaključen ugovor o granici, jer Srbija insistira na prethodnoj razmeni teritorija, na šta mi nismo spremni. Granice BiH su poznate i međunarodno priznate i jedino je tako moguće zaključiti ugovor, a tek nakon toga dve države trebaju razgovarati o uređenju pograničnih pitanja, u skladu sa praksom koja se primenjuje u EU i u svetu. Ono što naročito opterećuje odnose između Bosne i Hercegovine i Srbije jeste pitanje odnosa prema prošlosti, budući da institucije Srbije ne poštuju i otvoreno negiraju presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala, kojima su ta pitanja rešena. U vezi s time, odnose narušava i činjenica da se veći broj osumnjičenih za ratne zločine, među kojima i oni koji se terete za učešće u genocidu u Srebrenici, kriju u Srbiji. Nažalost, tamošnje pravosudne vlasti ne pokazuju interes niti da ih izruče niti da ih procesuiraju", kazao je član Predsedništva BiH.

"Na koncu, potrebno je rešiti i niz otvorenih pitanja između Srbije i BiH koja se tiču imovine i sukcesije."

"Hidropotencijal BiH se koristi bez sporazuma i naknade, a najnoviji primer je najavljena izgradnja Hidrocentrale Buk Bijela na međunarodnoj reci Drini, bez sporazuma sa državom Bosnom i Hercegovinom i bez odgovarajuće studije o ekološkom uticaju, što je osim za BiH vezano i za Crnu Goru", naglasio je Džaferović.

Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska, nastavio je, imaju nerešeno pitanje granice, jer iako je Sporazum o granici potpisan, on nikada nije ratifikovan. Na to se nadovezuje i sporna izgradnja Pelješkog mosta, budući da je Hrvatska krenula u taj projekat, “kršeći pravo Bosne i Hercegovine na slobodan pristup otvorenom moru, koji je zagarantovan međunarodnim pravom”.

Među otvorenim pitanjima jeste i odluka Hrvatske o izgradnji skladišta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, neposredno uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom, te polaganje plinskih cevi koritom reke Save, bez saglasnosti države BiH, čime je povređena granica BiH.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: