Crna Gora traži razgraničenje?

Kako navodi, problem nije samo linija razgraničenja na moru, već i razgraničenje na kopnu po kojem Prevlaka, po protokolu koji su dve države potpisale 2002. godine, pripada Hrvatskoj.

Za Hrvatsku je stanje na južnim granicama jasno: poluostrvo Prevlaka je hrvatsko, a oko linije razgraničenja na moru treba se dogovoriti, i to ili bilateralno ili na Međunarodnom sudu u Hagu.

Iz hrvatskog Ministarstva spoljnih i evropskih poslova kažu kako postoji formalno uspostavljen međudržavni odbor, svaka država ima svoje, ali ako oni nešto menjaju, to je njihova stvar. Hrvatska, u svakom slučaju, ostaje otvorena za razgovore.

Inače, hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman odlazi krajem nedelje u posetu Crnoj Gori, no zasad nema informacija da će granica biti jedna od tema, iako je crnogorska strana ponovo otvorila to pitanje u kontekstu pregovora s Evropskom unijom i stava Unije da “više ne želi uvoziti granične probleme”.

Razgraničenje od 2002. godine

Geneza razgraničenja seže u 2002. kad su, nakon odlaska snaga UNMOP-a, posmatračke misije na Prevlaci, dve države potpisale privremeni protokol o granici, koji je i danas na snazi. Krivokapić je nezadovoljan protokolom, jer se u tekstu kaže da je kopnena granica defakto rešena, dok o morskoj treba razgovarati i definitivno je utvrditi. Crna Gora pak smatra da su predmet spora i kopnena i morska granica.

"To je neslaganje i glavni razlog zbog kojeg nisu uspeli dosadašnji pokušaji definitivnog razgraničenja", ističe Krivokapić.

Granica na kopnu, po hrvatskom shvatanju, više ne bi trebalo da bude sporna, iako je i ona po protokolu utvrđena kao privremena linija razgraničenja. Naime, ona sledi bivšu republičku granicu, a hrvatski je stav u svim teritorijalnim sporovima s državama bivše Jugoslavije isti – republičke granice u trenutku osamostaljenja postale su državne.

Međunarodno pravo podržava taj stav, kao i zaključci Badinterove komisije, koja je u svom mišljenju broj 3 potvrdila da se to načelo primjenjuje u slučaju raspada Jugoslavije. Hrvatska nadalje insistira na principu katastra, odnosno da su katastarske granice bivših republika postale državne granice.

Naime, mnoge će iznenaditi da u bivšoj državi republičke granice nisu bile određene na terenu, već je državno zakonodavstvo u tom smislu upućivalo na republičko. A i u SR Hrvatskoj, kao i SR Srbiji, ali i SR Bosni i Hercegovini i SR Crnoj Gori, unutrašnje je zakonodavstvo kazalo “da republiku čine teritorijie opšina, koje pak čine teritoriju katastarskih opština”.

Tako jasno navedene principe katastarskih granica kao republičkih, pa kasnije i državnih, nije mogla eskivirati ni korumpirana arbitraža sa Slovenijom, piše "Večernji list".

"Dve države trebale bi da se usmere na morsku granicu i dogovoriti rešenje za granicu na moru". ističu u Hrvatskoj