Ustav EU i zapadni Balkan

Havijer Solana kaže da teškoće s usvajanjem ustava EU ne bi trebalo da imaju posledica na pridruživanje zapadnog Balkana.

Izvor: FoNet

Utorak, 31.05.2005.

09:23

Default images

Visoki predstavnik Evropske unije veruje da će obaveze koje su šefovi država i vlada EU preuzeli na samitu u Solunu 2003. godine biti sprovedene, kao i usvajanje mehanizma stabilizacije i pridruživanja, koji je već stavljen u pogon sa državama zapadnog Balkana.

"Ja, prema tome, mislim da ću nastaviti da radim sa zapadnobalkanskim zemljama sa ciljem da se okonča proces stabilizacije i pridruživanja. A to je ključ koji otvara vrata EU. Ali sad nije trenutak da se o tome govori, bar verovatno ne danas", rekao je visoki prdstavnik EU novinarima u Briselu.

Na pitanje kakve će posledice za približavanje Srbije i Crne Gore i zapadnog Balkana EU imati odbijanje evropskog ustava na referendumu u Francuskoj, zvaničnici u Evropskoj komisiji u Briselu rekli su da je to trenutno nemoguće reći. To bi, smatraju zvaničnici Evropske komisije zaduženi za saradnju sa SCG, moglo imati nekog opipljivijeg nepovoljnog učinka više kad su u pitanju zemlje koje su već kandidati za članstvo, što SCG nije. Kad je reč o Srbiji i Crnoj Gori, funkcioneri u Evropskoj komisiji smatraju da Beograd i Podgorica odnedavno imaju više izgleda da se brže uključe u evropske strukture.

Francuski referendum ne, ali...

Odbijanje građana Francuske da na referendumu prihvate Ugovor o evropskom ustavu neće uticati na proces pridruživanja Sbije i Crne Gore Evropskoj Uniji, saopšteno je iz Kancelarije za pridruživanje EU Vlade Srbije. Kancelarija za pridruživanje je istakla da neuspešan referendum ne znači kraj ideje o ujedinjenom kontinentu i da nikako neće značiti raspad Evropske unije, dodajući da "ovo nije prvi put da se EU suočava sa krizom".

Međutim, evropski komesar za proširenje Unije Oli Ren podseća da pregovori o pristupanju Srbije i Crne Gore Evropskoj uniji neće početi dok se Ratko Mladić i Radovan Karadžić ne nađu u sudnici Tribunala u Hagu.

Kako prenosi "Blic", Ren je u razgovoru sa novinarima jugoistočne Evrope u Briselu rekao: "To znači da, kada mere dobrovoljne predaje budu iscrpljene, SCG mora da bude spremna da uhapsi preostale begunce, što se pre svega tiče Mladića, kao i da sarađuje sa Republikom Srpskom u slučaju Karadžića." On je poručio da bi hapšenje te dvojice optuženih do 10. jula, kada se obeležava deset godina masakra u Srebrenici, u velikoj meri povećalo poverenje članica EU u SCG.
Zemlje zapadnog Balkana postaće članice EU kada dostignu kriterijume za pristupanje i ne treba da pronalaze izgovore za ispunjenje tih uslova, kazao je Ren.

Govoreći o francuskom odbijanju da ratifikuje Ustav EU, Ren je kazao da ratifikacija tog dokumenta nije direktno vezana sa proširenjem EU. "Postoji, možda, zasićenje pričom o proširenju, pa moramo da ubedimo naše građane da su ispunjeni svi kriterjumi proširenja, kao i da ono koristi i EU i novim članicama", kazao je Ren.

Ocene iz Crne Gore

Neuspehom francuskog referenduma oslabljena je pregovaračka pozicija Havijera Solane, ocenjuje se u Podgorici i predviđa da će uloga Evropske unije u pogledu Balkana, nakon što je Francuska odbacila evropski ustav, biti manje aktivna, ali se neće bitnije promeniti.

Kako prenosi Glas Amerike, u Crnoj Gori ima i onih koji tvrde da je briselska administracija preterala u "svojoj ulozi nekoga ko najbolje zna i shvata šta pojedinim evropskim zemljama treba".

Francusko odbijanje evropskog ustava moglo bi odložiti priključenje država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, ocenio je predsednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić. Evropa će biti zaokupljena ustavnom problematikom, pošto nije isključeno da će doći do odbijanja tog akta i u drugim evropskim državama, rekao je Krivokapić.

Crnogorski ministar za evropske integracije Gordana Đurović smatra da je odbacivanje evropskog ustava snažna poruka i Crnoj Gori da na putu evropskih integracija treba čuvati i vlastiti identitet. Ona misli da je neophodno prethodno rešavanje državnog pitanja i da bi to umnogome olakšalo proces crnogorskog pridruživanja Evropskoj uniji.

Zamenik šefa diplomatije Srbije i Crne Gore Predrag Bošković predviđa da će kriza Evropske unije zbog odbacivanja njenog ustava na referendumu u Francuskoj pomeriti pažnju evropskih zvaničnika sa Zapadnog Balkana, što po njemu, ipak neće biti znak za zaustavljanje daljeg proširenja.

Politički analitičar Srđan Darmanović napominje da će neuspeh referenduma u Francuskoj usporiti evropske integracije, ali da proces neće biti u potpunosti zaustavljen, mada će označiti manje aktivnu ulogu EU prema regionu. On je ocenio da je neuspeh referenduma stav birača o vladi u Parizu, ali i odraz da je briselska administracija preterala u "svojoj ulozi nekoga ko najbolje zna i shvata šta pojedinim evropskim zemljama treba".

Darmanović misli je u pogledu Crne Gore ovim verovatno oslabljena pregovaračka pozicija Havijera Solane i zaključuje da je prošlo vreme najtežih pritisaka prema Crnoj Gori po pitanju njenog statusa.

Francusko 'ne' ipak koči Hrvatsku?

Predsednik saborskog Odbora za evropske integracije Neven Mimica ocenio je da ne može da tvrdi da se odbijanje Francuske da prihvati ustav EU Hrvatske uopšte ne tiče i dodao da se zemlja sada nalazi "dalje od EU nego pre dva dana".

"Ne možemo tvrditi da se to sve nas uopšte ne tiče jer će se EU sada usredsrediti na unutrašnja pitanja, a ne na proširenje. Tek se sad vidi koliko je bilo štetno to što nismo uspeli na vreme započeti pristupne pregovore. Da smo to uspeli, položaj bi nam sad ipak bio lakši", rekao je Mimica za "Večernji list".

On je dodao da Hrvatskoj sada ne preostaje drugo nego da dovrši reforme i održi proevropsko raspoloženje u javnosti i čeka da je eventualno pozovu. "Ali,činjenica je da sve više ne zavisi samo od nas, već je podložno toj opštoj neizvesnosti i novoj negativnoj atmosferi", naveo je on.

Riječki "Novi list" je preneo mišljenje više diplomata i analitičara i koji smatraju da se pristupanje Hrvatske EU "odgađa na neodređeno vreme, ma koliko hrvatska vlada tvrdila da francusko 'ne' ustavu na taj proces neće uticati". "Ma koliko se službeno tvrdilo da nije reč ni o čemu dramatičnom, francusko 'ne' je veliki udarac funkcionisanju i daljem širenju EU, jer bez ustava sadašnja Evropa od 25 članica ne može da funkcioniše bez velikih organizacionih problema", rekao je "Novom listu" neimenovani hravtski diplomata.

On je ocenio da će francusko odbacivanje ustava sigurno usporiti, ako ne i potpuno zaustaviti proširenje EU, jer će, prema njegovom mišljenju, institucije EU izgubiti na važnosti, naročito po pitanju proširenja, a mnogo važnije će postati pojedine države članice.

"Novi list" prenosi i mišljenja dobro upućenih novinara koji izveštavaju iz Brisela da bi nedeljni francuski referendum mogao ne samo odgoditi početak pregovora s Turskom, nego i dovesti u pitanje već potpisano pridruživanje Bugarske i Rumunije, a "početak pregovora s Hrvatskom sada niko ni ne spominje".

Isti list prenosi i oprečno mišljenje profesora na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu Luke Brkića, da je "neozbiljno" tvrditi da će Hrvatska biti usporena zato što su Francuzi odbacili ustav EU. Brkić je naglasio da je osnovni problem ipak u samoj Hrvatskoj i činjenici da u zemlji "fantastično puno stvari ne funkcioniše" kao i da je ona "već duže vreme na neevropskom modelu razvoja".

"Slobodna Dalmacija" u komentaru na francusko odbijanje Ustava navodi kako u Briselu veruju da Hrvatska može biti "kolateralna šteta" odbijanja Turske za prijem u EU, jer će, tvrdi list, biti politički i praktično nemoguće odbiti Tursku, a otvoriti vrata Hrvatskoj, i to pogotovo ako traženi uslov saradnje s Tribunalom ne bude ispunjen.

Splitski dnevni list takođe tvrdi da se u narednim mesecima iz Brisela, kada je Hrvatska u pitanju, mogu očekivati brojne kontradiktorne analize, jer će se javno govoriti kako problema nema ako se ispune uslovi, a u stvarnosti će prepreka koju je izazvalo francusko "ne" biti prevelika da bi se samo tako preskočila.

'Ne' usporava i Makedoniju

Odbacivanje ustava EU u Francuskoj može se odraziti na proces integracije Makedonije i čitavog Balkana u Uniju, strahuje se u Skoplju. U vladi Makedonije Beti je rečeno da se posle referenduma u Francuskoj strahuje šta će biti sa kandidaturom koju je Makedonija podnela za punopravno članstvo u EU.

Neprihvatanje Ustava dovodi u pitanje proširivanje EU, a Makedoniji otežava nastojanja da dobije status kandidata za članstvo, ocenjuje skopski "Dnevnik". "Mora se priznati da će u ovakvim okolnostima biti teško da se Makedoniji, u decembru, dodeli status kandidata. Ne kažem da to nije moguće i da se neće dogoditi ali je činjenica da francusko 'ne' može da povuče i druge države, kao što su Holandija, Češka, Danska i Velika Britanija da odbace evropski ustav" izjavila je za "Dnevnik" članica Evropskog parlamenta Doris Pak.

List prenosi i ocenu neimenovanog evroparlamentarca da francusko "ne" sadrži i elemente protiv proširenja EU. On je rekao da će EU možda "postati kolebljivija u odnosu na proširenje u narednom periodu ali da Makedonija ne sme da stane i da treba da radi na reformama koje će je odvesti u Uniju".

I "Utrinski vesnik" ocenjuje da će se odbacivanje Ustava EU u Francuskoj odraziti na želju zemalja na zapadnom Balkanu da postanu članice EU. Sasvim je očekivano da "EU od faktora koji radi na stabilizaciji regona i država ubuduće i sama reflektuje nestabilnost i nesposobnost".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare

7 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: