Oni su za TV Pink ocenili da je problem u nedovoljno strogoj kaznenoj politici, a akcenat, smatraju, treba staviti na one koji vrbuju nove članove Islamske države.
Dževad Galijašević, stručnjak za ekstremizam, navodi da je ovo prva javna velika deportacija terorista u Bosnu i Hercegovinu.
"Do sada smo imali nekoliko pojedinačnih slučajeva. Gotovo stotinu džihadista se do sada vratilo iz Sirije u BiH, a sudovi su otvorili 43 predmeta o njima", naveo je Galijašević za Pink.
Prema njegovim rečima, 22 presude su izrečene, uglavnom kao rezultat sporazuma o priznanju krivice koji podrazumeva minimalne kazne, daleko ispod predviđenog kažnjavanja.
"Najniža kazna je tri godine, a maksimalna osam godina. Svi džihadisti su dobijali godinu dana. Ta kazna se može finansijski otplatiti, tako da svrha kažnjavanja nije ni mogla biti ostvarena", naveo je Galijašević i dodao da se očekuje da bude isporučeno još 200 ratnika u BiH.
Stručnjak za bezbednost Milan Petrić kaže da su deportovani imali različite uloge - neki su nagovarali, pružali logističku podršku, vrbovali nove članove, a neki izvršavali teroristička dela.
“Akcenat nije samo na onima koji su izvršavali terorističe akcije, već i na indirektnim učesnicima, duhovnim imamima - koji vrbuju ljude” rekao je Petrić i dodao da nema podataka da li u ovoj grupi ima onhi koji će vršiti vrbovanje za terorističke akcije.
Ekspert za terorizam prof dr Marija Ðorić kaže da je povratak džihadista u Sarajevo jedna vrsta bezbednosnog rizika, pa i pretnje ne samo za BIH nego i za ceo region.
"Osim bezdbenosih pitanja, koja su prioritetna, značajna su i druga, socijalna - kako integrisati džihadiste u društvo i obaviti proces deradikalizacije”, istakla je Ðorić.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare