Lazarević odlučio da se preda

Prvi od generalske četvorke, koju već 16 meseci traži Haški tribunal, odlučio je da se dobrovoljno preda tom sudu.

Izvor: B92

Petak, 28.01.2005.

11:10

Default images

Penzionisani vojni general Vladimir Lazarević je preuzeo optužnicu Haškog tribunala koja se nalazila u Veću za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu. Istražni sudija uručio je optužnicu tužilaštva Haškog tribunala Kazareviću i njegovom advokatu Mihajlu Bakraču, kao i da ga je upoznao sa navodima zahteva za predaju tom sudu.

Iz Vlade Srbije je saopšteno da je Lazarević odlučio da se preda i da će otići u Hag krajem iduće sedmice, u pratnji ministara iz Vlade Srbije. U saopštenju se kaže da je Lazarević odluku doneo u petak, tokom razgovora s premijerom Vojislavom Koštunicom i da je tada rekao da je odbrana državnih i nacionalnih interesa za njega uvek bila najveća zapovest i da je celog života časno i odano služio otadžbini i svom narodu. "Danas se naša država bori da sačuva Kosovo i Metohiju. Zbog toga sam doneo jedinu moguću odluku, a to je da do kraja služim otadžbini", naveo je Lazarević.

Sama predaja generala Lazarevića, prema izvorima B92 nije bila nimalo laka. Naime, Lazarević je, odluku o predaji, srpskom premijeru saopštio sinoć, u četvrtak uveče, iako je do tada izgledalo da od toga neće biti ništa.

Lazarević, koji je najavio dobrovoljnu predaju, sve do pre nekoliko nedelja odlučno se protivio tome, navodeći da nije vodio privatni rat i da je pitanje Haga državno, jer je "kao vojnik branio zemlju".

Lazarević je prošle godine izjavljivao da bi izručenje njega i još trojice generala vojske i policije Haškom tribunalu predstavljalo izdaju poginulih i amnestiranje zločina nad Srbima. "Kroz našu sudbinu rešava se i sudbina Srbije, jer je ova optužnica optužnica protiv naše vojske. Srbija prihvatanjem ovakve optužnice treba da amnestira nevidjene zločine albanskih terorista, da pomiluje veliki zločin protiv mira koji su učinile zemlje NATO alijanse. I Srbija će to morati da uradi", rekao je Lazarević tada u medijima.

Lazarević je inače jedan od 18 optuženih koje traži Haški tribunal, od kojih se za sve, osim za hrvatskog generala Ante Gotovinu, sumnja da se stalno ili povremeno kriju u Srbiji.

Situacija sa policijskim generalom Sretenom Lukićem, je, prema saznanjima B92, nakon Lazarevićeve odluke, nešto drugačija, jer bi u narednih nekoliko dana trebalo da se sa njim napravi dogovor oko lekarskih pregleda. Problem je u tome što Lukić, za sada, ne prihvata ponudu Tribunala da bude pregledan u Hagu, i želi da to obavi u Beogradu, saznaje B92.

Optužnica

Podrška Lazareviæu na protestu u Leskovcu 2003. (FoNet)
Portparol glavnog tužioca Haškog tribunala Florans Artman izjavila je da Tribunal pozdravlja odluku generala Vladimira Lazarevića da se preda, ali da glavni tužilac Karla del Ponte podseća Vladu Srbije da još ima optuženika koji moraju da odu u Hag. "Radi se o četiri generala protiv kojih je optužnica podignuta još oktobra 2003. godine. Tužilaštvo očekuje da se i drugi optuženici predaju i podseća da, ako to dobrovoljno ne urade, Vlada Srbije ima obavezu da ih uhapsi", rekla je Artman, javlja naš izveštač iz Haga.

Artman je dodala da je prerano govoriti o tome da li će general Lazarević biti na slobodi do početka suđenja. "Čekajte da Lazarević prvo dođe pod jurisdikciju Tribunala, odnosno da bude prebačen, tek tada može sa svojom odbranom iskoristiti sve mogućnosti koje imaju optuženici", rekla je Artman.

Optužnica za slučaj Pavkovića, Lazarevića, Lukića i Đorđevića podignuta je 22. septembra, potvrđena 2. oktobra, a otpečaćena 22. oktobra 2003. godine. Četvorica vojnih i policijskih generala pred Haškim tribunalom su u pet tačaka optuženi za zločine protiv čovečnosti nad kosovskim Albancima i kršenje zakona i običaja rata, tokom sukoba na Kosovu, u proleće i leto 1999.

Optužnica generalima Vojske Jugoslavije Nebojši Pavkoviću i Vladimiru Lazareviću i policijskim generalima Sretenu Lukiću i Vlastimiru Đorđeviću na teret stavlja "nasilno premeštanje i deportaciju oko 800.000 albanskih civila"; "ubistvo stotina albanskih civila koje su počinile snage SRJ i Srbije"; "seksualne napade snaga SRJ i Srbije na kosovske Albance, naročito na žene" i "nasumično uništavanje ili oštećivanje albanskih verskih objekata".

U optužnici se navodi da su snage SRJ i Srbije, od 1. januara do 20. juna 1999. sprovele akciju nasilne deportacije približno 800.000 Albanaca, "postupajući po uputstvima, uz ohrabrenje i podršku" generala Pavkovića, Lazarevića, Lukića i Đorđevića, ali i Slobodana Miloševića, Milana Milutinovića, Nikole Šainovića, Dragoljuba Ojdanića i Vlajka Stojiljkovića.

Prethodna vlada premijera Zorana Živkovića odbila je da primi optužnice protiv četvorice generala i istovremeno donela uredbu u kojoj je ocenjeno da bi njihovo izručenje Haškom tribunalo ugrozilo bezbednost zemlje.

Podrška optuženim vojnim policijskim generalima javno je manifestovana na nekoliko manje posećenih skupova. Prvi je bio u Leskovcu odmah po objavljivanju optužnica, 1. novembra 2003. godine, a drugi u Nišu 20. jula prošle godine u organizaciji pokreta "Odbrana srpskih generala".

Put

Lazareviæ kao aktivni general, zamenik naèelnika Generalštaba (FoNet)
Uoči sukoba na Kosovu 1998, Vladimir Lazarević je bio je načelnik Štaba Prištinskog korpusa. Tim korpusom Lazarević je komandovao u vreme bombardovanja NATO-a 1999. Iako je Kumanovski sporazum, potpisan 9. juna te godine, predviđao povlačenje vojske i policije sa Kosova, državni funkcioneri su izjavljivali kako je zabeležena velika pobeda. Tadašnji ministar odbrane Dragoljub Ojdanić govorio je dobijena tapija na Kosovo, a o uspehu vojske u Pokrajini pričao je i Lazarević.

Početkom 2000. Lazarević nasleđuje Nebojšu Pavkovića na dužnosti komandanta Treće armije Vojske Jugoslavije. Lazarević je četiri puta vanredno unapređen ukazima bivšeg predsednika Slobodana Miloševića. U aprilu 2002, tada aktuelni predsednik Vojislav Koštunica, postavlja ga na položaj načelnika Sektora za kopnenu vojsku. Sa te dužnosti je smenjen na sednici Vrhovnog saveta odbrane u avgustu 2003. Tadašnji ministar odbrane Boris Tadić objasnio je da u Generalštabu Vojske SCG ne bi trebalo da bude bilo ko optužen ili osumnjičen za ratne zločine”. Zbog nagoveštaja da bi Hag mogao podići optužnicu ptoriv njega, Lazarević je još 2001. tražio da nadležni državni organi ispitaju sve okolnosti o navodnim ratnim zločinima.

Na vest o tome da su optužnice protiv njega i još tri vojna i policijska generala uručene vlastima Srbije i Crne Gore, Lazarević je rekao da bi za državu i ceo narod bilo bolje da mu suđenje bude održano pred domaćim sudom i da na Kosovu nije vodio privatan rat, već da je kao vojnik branio zemlju.

Kao i u slučaju Sretena Lukića, zvanični državni organi su 2003. i eventualno izručenje Lazarevića ocenili kao opasnost po nacionalnu bezbednost, a načelnik GŠ Branko Krga rekao je da u Vojsci zbog toga vlada zabrinutost. Slučaj četiri generala, od kojih je jedan u bekstvu, aktuelizovan je početkom jula, kada je šef diplomatije SCG Vuk Drašković pokrenuo proceduru uručivanjem optužnice Okružnom sudu u Beogradu.

Hoće li se Srbija približiti EU?

Rajnhard Pribe u Beogradu (Beta)
Iako su predstavnici Evropske unije protekla dva dana boravili u Beogradu da bi razgovorali o izradi Studije o izvodljivosti pridrživanja Evropskoj uniji, veći deo razgovora i same konferencije za novinare protekao je u priči o saradnji sa Haškim tribunalom, kao glavnoj prepreki za približavanje Evropskoj uniji.

Direktor Direkcije EU za zapadni Balkan, Rajnhard Pribe kaže da  postoje tehnički uslovi za završetak Studije o izvodljivosti za SCG do kraja marta, ali je dodao da ne može ništa konkretno da kaže o ishodu Studije. On je podsetio da je saradnja s Haškim tribunalom i dalje "veliki kamen spoticanja". Nakon dvodnevnih razgvora sa zvaničnicima Srbije i Crne Gore,  Pribe je rekao da je SCG ostvarila napredak u reformama i izrazio uverenje da će preostala otvorena pitanja moći uskoro da se reše.

Pribe je pozdravio odluku generala Vladimira Lazarevića da se dobrovoljno preda kao prvi korak ka unapređenju saradnje sa Haškim sudom, što je uslov za približavanje Srbije i Crne Gore Evropskoj Uniji.  Pribe je, međutim, naglasio je da je u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, saradnja sa Haškim sudom i dalje "veliki kamen spoticanja"." EU mora da vidi značajnu, a ne minimalnu ili nekakvu saradnju".

Upitan da li je najavljena predaja Lazarevića dovoljan znak za EU da je Srbija spremna da sarađuje sa Tribunalom, Pribe je rekao da ne želi "da broji generale". "Najava je najava. Želimo da vidimo značajnu saradnju", rekao je predstavnik EU.

"Mi smo videli u proteklih nekoliko meseci napredak u oblastima u kojim su sprovođene reforme i, iako još ima nerešenih pitanja, smatramo da napredak može biti učinjen u vrlo kratkom vremenu i zato ponovljam da ima razloga da budemo optimisti", rekao je Pribe, nakon dvodnevnih razgovora sa zvaničnicima SCG i Srbije o izradi Studije o izvodljivosti.

Razgovori u Beogradu su poslednji takav sastanak zvaničnika EU, SCG i republika članica pred donošenje odluke o Studiji o izvodljivosti.

Pribe je rekao da postoje tehnički uslovi za završetak Studije o izvodljivosti za SCG do kraja marta, ali je dodao da ne može ništa konkretno da kaže o ishodu studije, pošto o tome odlučuje, na predlog Evropske komisije, savet šefova diplomatija EU.

I drugi predstavnici Evropske unije i NATO-a su ocenili da je dobrovoljna predaja Lazarevića "korak u dobrom pravcu ka očekivanoj potpunoj saradnji" vlasti u Beogradu s tribunalom u Hagu. Predstavnici su poručili su i da "svi optuženi generali" moraju izaći pred međunarodnu pravdu.

Izvori visokog predstavnika EU, Havijera Solane, preneli su agenciji Beta da je predaja "povoljan, ali ne i dovoljan razvoj, jer su Evropska unija i visoki predstavnik Solana u više navrata stavljali do znanja da se očekuje potpuna i bezuslovna saradnja" vlasti u Beogradu s Haškim sudom.

NATO će naknadno izneti potpuni stav o tome, rekao je Beti jedan izvor u sedištu Atlantskog saveza, a Solanini saradnici su podvukli da se "očekuje da svi optuženi generali moraju otići u Hag", kao i da odluka Lazarevića bude sprovedena u delo do kraja iduće nedelje.

Diplomatski funkcioneri EU su Beti preneli da bi očekivanja razvoja Srbije u mnogo većoj meri bila ispunjena i "učinak bio daleko delotvorniji" da je iz Beograda u Hag zajedno otišao ne samo jedan, već više optuženih generala, kao što je to bio slučaj u Hrvatskoj.

Šef misije OEBS-a u Srbiji i Crnoj Gori Mauricio Masari podržao je odluku Lazarevića. "Nadam se da će uslediti i sledeći koraci koji će voditi boljoj saradnji Srbije sa Haškim tribunalom," izjavio je Masari novinarima u Čačku. On je naglasio da je saradnja sa Haškim tribunalom "uslov da se Srbija i Crna Gora pridruže Evropskoj uniji".

Ruska ambasada u SCG ocenila je da je dobrovoljna predaja penzionisanog generala u skladu sa ispunjavanjem međunarodnih obaveza vlasti u Beogradu. "Izražavamo nadu da će takav primer slediti i druge osobe, osumnjičene za izvršenje ratnih zločina na teritoriji bivše Jugoslavije", navodi se u saopštenju ambasade.

Američki Stejt department pozdravio je odluku generala Vladimira Lazarevića da se preda Haškom tribunalu i pozvao Vladu Srbije na dalje ispunjavanje njenih medjunarodnih obaveza prema tom sudu. "SAD veruju da je odluka generala Lazarevića da se preda i suoči sa optužnicom ispravna i pozivamo ga da je što pre sprovede u delo", izjavio je agenciji Beta portparol Stejt departmenta.

Reakcije vlasti

Lazareviæ u razgovoru sa Koštunicom
Vojislav Koštunica navodi da je uveren da je odlukom o predaji Lazarević postupio u skladu s dugom tradicijom srpske vojske da se oficir uvek i do kraja bori za interese naroda i zemlje, navodi se u saopštenju iz Vlade Srbije. Koštunica je najavio da će Vlada i država pružiti sve potrebne garancije za Lazarevića i potpuno pomoći njegovu odbranu.

"Lazarevićeva odluka je prvi, veoma važan korak, ali samo prvi", rekao je potpredsednik Vlade Srbije Miroljub Labus novinarima posle sastanka sa ekspertima EU. On se nada da će se proces saradnje sa Haškim sudom nastaviti i dodao da će zavisno od toga glavni odbor G17 Plus odlučiti o ostanku u vladi. Labus je ocenio da je odluka enerala Lazarevića doneta u "najboljem nacionalnom interesu" i pozvao Nebojšu Pavkovića da donese "istu takvu mudru odluku".

Ministar spoljnih poslova Vuk Drašković ocenio je da je Lazarević "postupio časno i odgovorno". "Nadam se da će i ostali generali koje optužuje tribunal u Hagu slediti odluku generala Lazarevića, koja je za poštovanje", naveo je Drašković. Drašković je dodao da veruje da će se general Lazarević brzo vratiti iz Haga u Srbiju.

Predsednik Srbije Boris Tadić ocenio je "hrabrim, časnim i savesnim postupkom" odluku Lazarevića da se preda i pozvao ostale haške optuženike da slede njegov primer. Navodeći da je Lazarevićeva odluka o dobrovoljnoj predaji "u interesu države Srbije i njenih građana", Tadić je ocenio i da ona predstavlja "pozitivan pomak u ispunjavanju obaveza koje je država preuzela prema Tribunalu", saopšteno je iz njegovog kabineta.

Savetnik za saradnju s Haškim sudom predsednika Srbije Borisa Tadića, Jovan Simić kaže da se nada da će i ostali optuženi slediti primer Lazarevića. "Mislim da je to povoljna vest, određen napredak, mislim da će Vlada pružiti svu pomoć, pa ćemo videti da li će se još neko predati. Iskreno se nadam da će njegovim putem svi poći, to je najbolje i za njih i za državu i nadam se da će Vlada uspeti da se i s drugima dogovori o predaji", kaže on.

Ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić kaže da je, s obzirom da dobro poznaje generala Lazarevića, takvu odluku i očekivao. "Očekujem da će i ostali generali poći putem generala Lazarevića, jednog časnog i poštenog generala, koji se uvek najčasnije i najpoštenije odnosio prema svom narodu, prema građanima Srbije. Poznajući generale Lukića i Pavkovića, kao časne i čestite generale, verujem da će i oni poći putem generala Lazarevića".

Lukićev advokat bez komentara, Pavković neće u Hag

Pavkoviæ i Lazareviæ kao aktivni generali (FoNet)
Advokat Sretena Lukića Siniša Simić nije želeo da komenatriše Lazarevićevu odluku da se preda Tribunalu i izjavio da ne može da kaže kako to može uticati na stav njegovog klijenta u vezi s predajom Tribunalu, a zbog optužbi za ratne zločine na Kosovu 1999.

General policije Vlastimir Đorđević nije dostupan državnim organima Srbije, koji pretpostavljaju da je on u Rusiji, a da je Pavković više puta poručio da neće da se preda. To je danas potvrdio i Radoljub Stanimirović, potpredsednik Pavkovićeve stranke Narodni blok.

"Ja u stvari tačno i ne znam. Mi još gospodina Lazarevića nismo čuli, nije se oglasio u javnosti, da li je gospodin Lazarević uhapšen ili se dobrovoljno predao... Tako da je sve to nedoumica. Za sada ostaje stav jasan – da general Pavković nema razloga da se preda, jer general Pavković je branio svoj narod i nema nikakvu komandnu odgovornost zbog pojedinaca koji su počinili neka krivična dela.A mi i dalje ostajemo pri tvrdnji da general Pavković pristaje da mu se sudi ovde, pred domaćim sudom", kaže Stanimirović.

Stanimirović kaže da ako je vest o dobrovoljnoj predaji Lazarevića tačna, da onda ne može da veruje da je Vojislav Koštunica podlegao pritiscima G 17 plus i nekih drugih političara koji su, kako kaže, spremni da sve što je srpsko prodaju za njihov lični interes.

Zadovoljni i na nivou SCG

Povodom odluke o dobrovoljnoj predaji generala Vladimira Lazarevića, predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Hagom Rasim Ljajić za B92 kaže: "Ovo je značajan pomak i verujem da će međunarodna zajednica na adekvatan način verifikovati ovaj vid saradnje. General Lazarević omogućio je da se odblokira proces pridruženja SCG EU i siguran sam da smo na korak do pozitivne studije o izvodljivosti. Što je posebno važno, verujem da će ovaj potez biti poruka i drugim optuženim da se dobrovoljno predaju i time olakšaju i sebi i državi u kojoj žive."

"To je hrabra i moralna odluka. To je odluka časnog čovjeka koji je odlučio da pomogne svom narodu i svojoj zemlji u presudnom trenutku za evropsku budućnost Srbije i Crne Gore, za trajno i stabilno rješavanje pitanja Kosova i demokratskih i razumijevajućih odnosa Srbije i Crne Gore", ocenjuje u saopštenju predsednik SCG Svetozar Marović.

Zamenik ministra odbrane državne zajednice Predrag Bošković pozdravio je odluku Lazarevića, ali i ocenio da je "Vlada Srbije to trebalo da uradi pre 12 meseci". "Potrebno je sačekati i videti kako će se stvari dalje odvijati. Država Srbija treba da pokaže svoju ozbiljnost i da u situacijama kada ne postoji mogućnost dobrovoljne predaje privede pravdi optužene pred sudom u Hagu".

Stranke

U G17 plus pozdravljaju predaju Lazarevića, kaže za B92 funkcioner te stranke Čedomir Antić. "U ovom trenutku su već istekli rokovi za donošenje pozitivne Studije o izvodivosti, a mnogo toga je vezano za budućnost Srbije. To je dobar korak, ali put nije završen, a u najkraćem roku moraju se predati svi optuženi, makar oni za koje znamo gde su. Mi smo najavili da nećemo moći da ostanemo u Vladi koja ne može da nastavi putem ka Evropi", rekao je Antić.

I Demokratska stranka pozdravila je odluku Lazarevića. "DS podseća Vladu Srbije da je obavezna da ispunjava svoje međunarodne obaveze i zahteva od Vlade da potpuno i bezuslovno saraduje sa Haškim tribunalom, zato što je to interes građana Srbije", navodi se u saopštenju te stranke.

Funkcioner SPS-a Milorad Vučelić kaže da pozdravlja odluku Lazarevića da kao častan čovek preuzme odgovornost i pomogne Srbiji u nepravednoj situaciji u kojoj se našla. "Moram da pozdravim taj njegov čin, tu časnu odluku, i moram jednom da kažem da je sudbina nekog čoveka njegov karakter. Sada je na državi da ga dostojno isprati, da stoji iza njega, da garantuje i da konačno reši odnos prema svim haškim pritvorenicima", kaže Vučelić.

Reakcije analitičara

Bivši ministar spoljnih poslova SCG Goran Svilanović ocenio je da "problemi Srbije neće biti rešeni" dobrovoljnom predajom Lazarevića Haškom tribunalu. "Nema prostora za delimičnu saradnju. Ovaj potez će biti pozdravljen i podržan od međunarodne zajednice, ali posao treba završiti do kraja što znači da će vlada morati da privoli ili uhapsi i ostale haške optuženike", rekao je Svilanović, koji je i funkcioner Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu.

Politički analitičar Đorđe Vukadinović ocenio je da će predajom Lazarevića "Vlada Srbije doći do malog predaha". "Za premijera Vojislava Koštunicu i vladu to je važan poen koji je, međutim, stigao relativno kasno i zbog toga verovatno neće biti kapitalizovan u punoj meri", rekao je Vukadinović.

On je ocenio da će pritisak na Srbiju biti nastavljen, ali da će vlasti "imati nešto povoljniju poziciju u daljim pregovorima sa međunarodnom zajednicom i ostalim haškim optuženicima". "Posle Lazarevićeve predaje, ostali optuženi pred Haškim tribunalom imaće još manje političkog, a pogotovo moralnog prostora da izbegavaju odlazak u Hag", kazao je Vukadinović.
Vukadinović je izrazio očekivanje i da će se odnosi u Vladi Srbije "kratkoročno stabilizovati" ali i da će opozicija nastaviti sa kritikama vlade - Demokratska stranka zato što je do predaje Lazarevića došlo prekasno, a radikali zato što se to uopšte dogodilo.

Vojno-politički analitičar Zoran Dragišić ocenio je da je predaja Lazarevića "dobra za njega", ali da "država nije u boljoj poziciji". "Ubeđen sam da će međunarodna zajednica do kraja insistirati da budu izručeni svi optuženi, a naročito vojni lider bosanskih Srba Ratko Mladić", rekao je Dragišić.

On je poručio vlasti u Srbiji da "ni ne pokušava da zamaže oči međunarodnoj zajednici, koja je pokazala da će ostati rigidna i neumoljiva kad je reč o obavezama prema Haškom tribunalu". Dragišić je podsetio na obavezu Vlade Srbije da Haškom tribunalu izruči i Sretena Lukića i Nebojšu Pavkovića, dok je za policijskog generala Sretena Đorđevića kazao da "će i Haški tribunal prihvatiti činjenicu da je van domašaja srpskih vlasti".

I svetske agencije o predaji Lazarevića

Svetske agencije su izvestile o odluci Lazarevića da se preda, podsećajući da je reč o jednom od četvorice generala, optuženih za zločine na Kosovu.

Zbog pitanja ratnih zločina SAD su suspendovale finansijsku i političku pomoć Srbiji, dok su zvaničnici iz Brisela upozorili da približavanje Evropskoj uniji zavisi od izručenja optuženih, navodi AP. Agencija dodaje da je Koštunica oklevao da uhapsi haške begunce, u strahu od reakcija nacionalista, insistirajući umesto toga da se oni dobrovoljno predaju.

Rojters navodi da je odbijanje vlasti u Beogradu da uhapse optužene, uprkos stalnom pritisku Zapada, dovelo do "kaznenih mera" iz SAD i EU, pošto je Vašington uskratio pomoć, a visoki predstavnik EU Havijer Solana otkazao posetu Beogradu.

Odluka o predaji, dodaje agencija, objavljena je nakon višenedeljnog šuškanja u trenutku kada se u Beogradu nalaze predstavnici EU, na poslednjem sastanku uoči objavljivanja Studije o izvodljivosti koja treba da pokaže da li je zemlja spremna da počne proces pridruživanja Uniji.

Podsećajući da je Lazarević optužen za zločine na Kosovu 1999, Rojters dodaje da mnogi u Srbiji veruju da je on spasio živote živote vojnika, uspešnom taktikom "mačke i miša" koju je primenjivao izbegavajući udare NATO-a.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

124 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: