Ovi zahtevi sve su glasniji u pojedinim krugovima u Briselu, iako je zvanična Srbija tokom poslednje decenije i pravno, i politički i moralno učinila sve da osudi i ovaj i sve druge ratne zločine.
"Novosti" podsećaju da je Skupština Srbije donela u marta 2010. rezoluciju o osudi zločina u Srebrenici, dok se bivši predsednik Boris Tadić javno izvinio za "jedno od najtragičnijih poglavlja jugoslovenskih građanskih ratova devedesetih", a 11. jula 2015. tadašnji premijer Aleksandar Vučić umalo nije linčovan na komemoraciji u Potočarima.
Ipak, evropski komesar za proširenje Johanes Han u ponedeljak je upozorio da "nema mesta u EU za one koji negiraju genocid i sve druge presude međunarodnih sudova".
Zahtev da Srbija prizna genocid u Potočarima ugrađen je i u poslednji izveštaj Evropskog parlamenta o Srbiji, a očigledno je da je ova tema pogodna za politiku "pokretnih meta".
Generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji Suzana Grubješić smatra da odnos zvanične Srbije prema onome što se dešavalo u Srebrenici nije sporan i da ovo pitanje ne bi trebalo da bude iskorišćeno kao još jedna kočnica na našem putu ka EU. "Ovde nema ni ćutanja ni negiranja sudski utvrđenih činjenica o Potočarima. Niko od naših zvaničnika ne negira da se zločin dogodio", kazala je ona.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 21
Pogledaj komentare