Dačić: Da se ne pravimo naivni, nismo deca

Ako postoji politička volja za rešavanje problema, svaki problem je moguće rešiti, a Srbija želi da se postigne dogovor sa Prištinom, izjavio je Ivica Dačić.

Izvor: Tanjug

Subota, 02.03.2019.

11:44

Dačić: Da se ne pravimo naivni, nismo deca
Foto: EPA-EFE/Andrej Cukiæ

On je istakao da je Srbija spremna za kompromise, ali da će teško doći do dogovora ako albanska strana misli da je kompromis u tome da mi priznamo njihov jednostrani akt, tzv. nezavisno Kosovo.

"Ako neko očekuje da je rešenje problema da Srbija prizna nezavisnost Kosova, a ne da se u Prištini stvori dovoljna politička mudrost da se ide u kompromise, kao što je slučaj sa Atinom i Skopljem, tu će verovatno teško biti dogovora", rekao je Dačić sinoć učestvujući na četvrtom Ekonomkom forumu u Delfima.

On upozorio i na ideju da se formira "velika Albanija".

"U Prištini ima 100 puta više albanskih zastava nego kosovskih. Sami prištinski lideri kažu da im se ne sviđa kosovska zastava, da je albanska zastava njihova zastava. Nemojmo da se pravimo naivni da će Kosovo i Albanija biti dve države. Mi nismo deca", rekao je Dačić.

On je istakao da Albanci ne mogu biti narod u Evropi koji će imati dve države ili neko misli da je to moguće.

"Da budemo realni, oni hoće 'veliku Albaniju' neka je stvaraju, ali ne sa Srbima. Mi nećemo preduzimati ništa što bi remetilo dijalog"', rekao je Dačić.

On je ponovio da Srbija želi kompromis, ali je zapitao koji je to kompromis.

"Neka svako uzme svoju zemlju, pre nego što održi lekciju Srbiji. Neka uzme svoju zemlju i neka vidi da li neka nacionalna manjina može da proglasi državu i da ćete vi da aplaudirate tome. Ne verujem da će iko to da uradi", istakao je Dačić.

On je ukazao da je reč o istorijskom identitetu srpskog naroda.

"Na Kosovu se nalazi Patrijaršija Srpske pravoslavne crkve - tamo je nastala i tamo je napravljena. Koji to Srbin može da kaže da prihvata da je to albansko", ukazao je Dačić.

Podsetio je da je on započeo pregovore sa kosovskim predsednikom Hašimom Tačijem i potpisao Briselski sporazum 2013. godine, ali ukazuje da mnoge obaveze nisu ispunjene, kao što je to slučaj sa ZSO ni šest godina kasnije.

"Nakon toga, Kosovo donosi odluku da formira vojsku iako su rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija jedine vojne snage - snage KFOR-a i NATO. Da bi na kraju Kosovo uvelo takse od 100 odsto na proizvode iz Srbije i Bosne i Hercegovine zato što Srbija nije priznala nezavisnost Kosova. Mi smo spremni za kompromise, ali albanska strana misli da je kompromis da mi priznamo njihov jednostrani akt, da Srbija danas prizna nezavisno Kosovo", rekao je Dačić.

Ministar se osvrnuo na, kako kaže, ne tako daleku istoriju kada je Prizren bio prva srpska prestonica, a da je došlo do "etničkog čišćenja kroz vekove.

"Sukob između Srbije i Turske bio je na Kosovu, jer je to bio centar Srbije, Beograd je bio periferija. Srbi su proterivani tokom turske okupacije, stanovništvo je islamizirano i naseljavani su Albanci. U tom prvom srpskom glavnom gradu Prizrenu iz 14. veka danas živi svega 25 Srba.

To je posledica etničkog čišćenja kroz vekove", naglasio je Dačić.

On je skrenuo pažnju i na to da je u bivšoj Jugoslaviji Kosovo bilo pokrajina u sastavu Srbije. "To pravo da neka nacionalna manjina koja na nekom delu teritorije čini većinu može da stvori svoju državu bez saglasnosti zemlje od koje želi da se otcepi je veoma problematično i vi to dobro znate", rekao je Dačić u svom govoru.

On je istakao i primer Katalonije, za koji kaže da pokazuje dvostruke standarde.

"Kada Katalonija želi da uradi jednostrane poteze to je za Evropsku uniju neprihvatljivo, a za neke zemlje EU je bilo prihvatljivo da prihvati jednostrane poteze Kosova", navodi ministar.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

21 h

Podeli: