Uzbuna u Evropi: Klima na "steroidima", niko nije pošteđen

Toplotni talas u Evropi doneo je neobično visoke temperature na mestima na kojima se to ne očekuje. Šumskih požara bilo je i u Švedskoj, “crveni” alarmi “pištali” su širom kontinenta, a upozorenja je bilo i u Srbiji – ali zbog padavina. Šta se to događa sa klimom?

Izvor: Nevena Zdravkoviæ

Petak, 03.08.2018.

12:30

Uzbuna u Evropi: Klima na
Foto: Gettyimages

Meteorolog Vladimir Đurđević objašnjava za B92.net da je klima na Zemlji promenjena. Ekstrema nije pošteđena ni Srbija, ali, kako kaže, trenutna situacija i nije baš iznenađenje za klimatologe.

Da podsetimo, severna hemisfera preteklih nekoliko nedelja suočila se sa neuobičajenim temperaturama. Švedska, u kojoj je prosečna letnja temperatura oko 23 stepena, ovog leta dostigla je 35 stepeni. Koji stepen niže izmeren je u Finskoj, a u Japanu je jul bio jedan od najsmrtonosnijih meseci. Više od 300 osoba izgubilo je život usled vremenskih nepogoda.

Vladimir Đurđević sa Instituta za meteorologiju Fizičkog fakulteta u Beogradu kaže da kada se govori o klimatskim promenama u prvi plan se stavlja porast srednje globalne temperature od jednog stepena u proteklih 100 godina.

“I pored činjenice da većini ljudi ova promena ne deluje kao značajna, gledano u geološkim vremenskim razmerama, ona je potpuni presedan. Intenzivni i dugi toplotni talasi su pretnja mnogim aspektima funkcionisanja društva, od zdravlja stanovnika, preko uticaja na poljoprivrednu proizvodnju, intenziviranje suša, pa do činjenice da oni značajno doprinose da se na nekom području brže stvore uslovi koji omogućavaju lakše nastajanje i širenje šumskih požara”, navodi on.

Sa druge strane, kako kaže, u proseku toplija atmosfera od jednog stepena, omogućava da u vazduhu bude više vodene pare. Vazduh koji je topliji za jedan stepen sadrži sedam odsto više vodene pare, pa u situacijama koje su povoljne za formiranje padavina, možemo očekivati i intenzivnije padavine, što za posledicu ima povećani rizik od pojava poplava.

Klimatske promene su globalni fenomen. Nema dela planete koji je pošteđen. Razlog za klimatske promene je nekonstrolisana emisija gasova sa efektom staklene bašte u atmosferu, na prvom mestu CO2 koji se emituje sagorevanjem uglja, nafte i gasa.
Foto: Gettyimages/David McNew
Emitovanjem CO2 mi povećavamo njegovu koncentraciju u atmosferi koja je danas za 40 odsto veća nego pre 100 godina, što omogućava da efekat staklene bašte bude “pojačan“, odnosno da je Zemlji teže da se “rashladi“.

“Ako pričamo o nekom konkretnom području, Srbiji, može se desiti da tokom jedne godine veći problem budu ekstremne padavine, a tokom sledeće suša i visoke temperature. Jedno od lica klimatskih promena je i povećana varijabilnost vremenskih situacija i ‘skakanje’ iz jednog ekstrema u drugi. Ukratko i plastično, kao da imate klimu na steroidima, u celom svetu, pa i u Srbiji”, naglašava Đurđević.

Inače, u objavljenoj preliminarnoj studiji naučnika Svetske mreže o vremenskim prilikama toplotni talas koji je zahvatio Evropu predstavlja “nedvosmislen znak” klimatskih promena koje postaju “sve izvesnije”.

“Odavno je već nedvosmisleno da su ljudske aktivnosti promenile globalnu klimu. Ova analiza je samo pokazala da je promena toliko velika da se za pojedinačne događaje, kao što je ovaj toplotni talas, danas može tvrditi da bi šansa za njih bez klimatskih promena bila ravna nuli. Možemo očekivati da će današnji ekstremi postati neka vrsta nove ‘normale’. Ovo što se dešava danas su samo prvi obrisi onoga što nas čega u budućnosti“, kaže Đurđević.

Da li će Pariski klimatski sporazum, potpisan 2015. godine, da donese rezultate nećemo znati do 2020. Međutim, Đurđević kaže da se trenutno ne možemo pohvaliti nekim neočekivano dobrim vestima.

“Pariski sporazum predviđa da se dalji porast temperature zaustavi najviše na dva stepena. Odnosno da u najboljem slučaju vidimo promenu globalne klime od još jednog stepena. Da bi se ovo ostvarilo globalne emisije treba da postanu nula u narednih 50-60 godina. Smanjenje globalnih emisija nije lak posao jer pretpostavlja da fosilna goriva budu zamenjena energijom iz obnovljivih izvora, sunca, vetra i vode, što nije nimalo lak zadatak”, naglašava on.
Foto: Gettyimages/Peter Macdiarmid
I narednih godina izgledaće kao da se sve okrenulo “naglavačke”. Kako kaže Đurđević, zime će sigurno u proseku imati manje snega i dana sa mrazom. Prosečna godišnja temperature u Srbiji danas je veća za oko 1,2 stepena u odnosu na sredinu 20. veka, a prosečna letanja temperature za čak 1,5 stepeni.

“Iako ovo leto izgleda blago i kišovito u odnosu na neka iz skorije prošlosti ono je i dalje značajno toplije od leta iz sredine 20. veka. Sa druge strane u Srbiji je od sredine 20. veka povećan broj dana sa intenzivnim padavinama, ali je i povećana učestalost, a posebno intenzitet suša, i to je slika koja će samo postajati jasnija kako godine prolaze”, dodaje on.

Ekstremi kao što su suše, poplave, uragani, najveći su uzročnici velikih materijalnih gubitaka i gubitaka u popljoprivredi, a projekcije ekonomskih gubitaka ukazuju da u slučaju da Pariski sporazum ne uspe, današnji gubici mogu da dostignu 20 odsto globalnog GDP.

“Posebna priča je gubitak biodiverziteta na planeti i postepeno urušavanje ekosistema zbog klimatskih promena koji su već danas ozbiljno vidljivi, neke stvari su jednostavno izgubljene. Za uticaj klimatskih promena na poljoprivredu je možda dobar primer Srbije iz 2012, kada smo imali jednu od najjačih suša i kada su prinosi nekih ratarskih kultura bili manji i za 50 odsto. Ukupni gubici u poljoprivredi te godine procenjeni su na preko milijardu evra. Suša je doprinela i pojavi aflatoksina u kukuruzu, kojim su kasnije hranjene krave, tako da se ono pojavilo kasnije i u mleku, sa koncentracijama iznad dozvoljenih granica propisanih zakonom”, podseća on.

Stalna pretnja postoji, a ukoliko se nešto ne promeni, kako kaže Đurđević, možda nas čeka “druga planeta”.

“Ukoliko globalno društvo nastavi da emituje količine CO2 koje danas emituje, do kraja ovog veka možemo očekivati da će prosečna globalna temperatura porasti za još 4-5 stepeni, a to je sasvim ‘druga’ planeta u odnosu na ono što danas vidimo“, zaključio je on.

Nevena Zdravković

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

14 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: