Na današnji dan, 18. jul

Izvor: Beta

Sreda, 18.07.2018.

00:00

Na današnji dan, 18. jul

64 - Dve trećine Rima izgorelo je u požaru. Car Neron optužio je hrišćane da su podmetnuli požar i prognao ih iz Rima.

1290 - Kralj Edvard I (Edward) proterao je Jevreje iz Engleske.

1536 - Engleski parlament doneo je odluku o nepriznavanju papske vlasti u Engleskoj. Engleskom je tada vladao Henri VIII.

1610 - Umro je italijanski slikar Mikelanđelo Merizi da Karavađo (Michelangelo Merisi, Caravaggio), koji je već u ranoj fazi prekinuo sa manirizmom i naturalističkim realizmom i slikao likove iz svakodnevnog života, koristeći svetlost kao glavni elemenat kompozicije.

1635 - Rođen je engleski fizičar Robert Huk (Hooke). Usavršio je mikroskop i eksperimentalno dokazao da se centar težišta Zemlje i Meseca kreće oko Sunca u elipsi. Formulisao je osnovni zakon teorije elastičnosti (Hukov zakon).

1721 - Umro je francuski barokni slikar Žan Antoan Vato (Jean Antoine Watteau), dominantna ličnost francuskog slikarstva početkom 18. veka ("Polazak na Kiteru", "Parisov sud").

1811 - Rođen je engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri (William Makepeace Thackeray), jedan od najznačajnijih satiričara 19. veka ("Vašar taštine").

1870 - Prvi vatikanski koncil proglasio je dogmu o papinoj nepogrešivosti (infalibilitet) o pitanju vere i morala svih vernika.

1872 - Umro je meksički državnik i nacionalni heroj Benito Pablo Huarez (Juarez). Kao predsednik Meksika (tri puta, 1858, 1867, 1871) odvojio je crkvu od države i sproveo niz reformi kojima je smanjio moć crkve i vojske.

1887 - Rođen je norveški oficir Vidkun Kvisling (Quisling), premijer marionetske pronacističke vlade u Drugom svetskom ratu (1942-45). Po završetku rata osuđen je na smrt i streljan, a njegovo ime postalo je simbol nacionalne izdaje.

1918 - Rođen je južnoafrički političar Nelson Mandela, lider Afričkog nacionalnog kongresa i borac protiv aparthejda. Nakon 28 godina provedenih u zatvoru, postao je 1994. prvi crnac predsednik Južne Afrike.

1921 - Rođen je američki astronaut Džon Glen (John Glenn), prvi Amerikanac koji je 1962. obleteo Zemlju u kosmičkom brodu "Merkjuri-Atlas 6".

1925 - Budući nacistički lider Nemačke Adolf Hitler je objavio prvi tom svog ličnog manifesta "Majn kampf".

1933 - Rođen je Jevgenij Aleksandrovič Jevtušenko, predvodnik post staljinističke generacije ruskih pesnika ("Padaju beli snegovi", "Obećanje", "Hidrocentrala u Bratsku", "Autobiografija").

1936 - Pobunom u Melilji, u španskom Maroku, protiv vlade Narodnog fronta premijera Manuela Asanje (Azana), počeo je građanski rat u Španiji.

1942 - Nemci su, u Drugom svetskom ratu, uz pomoć domobrana, nakon više od mesec dana borbi pobedili partizanske snage na planini Kozari, u severozapadnoj Bosni. Spaljena su sela, a oko 50.000 ljudi odvedeno je u logore.

1942 - SAD su u Drugom svetskom ratu objavile rat Bugarskoj, Mađarskoj i Rumuniji.

1971 - Šest emirata u Persijskom zalivu - Abu Dabi, Dubai, Šardža, Adžman, Um-al-Kajvajn i Fudžajra - sklopilo je sporazum o osnivanju federacije Ujedinjeni Arapski Emirati. Sporazum je stupio na snagu u decembru 1971, a u februaru 1972. federaciji se priključio i Ras-al-Kajma.

1972 - Egipat je zatražio od SSSR-a da povuče svih 20.000 vojnih savetnika, optuživši Moskvu da nije poslala obećano oružje.

1991 - Predsedništvo SFRJ u Beogradu donelo je odluku o povlačenju Jugoslovenske narodne armije iz Slovenije, nakon što je ta jugoslovenska republika 25. juna proglasila samostalnost.

1992 - Ratni brodovi NATO-a uplovili su u Jadransko more radi kontrole sprovođenja sankcija UN protiv SR Jugoslavije, u prvoj takvoj operaciji u Evropi od Drugog svetskog rata.

1994 - U eksploziji podmetnute bombe u centru jevrejske zajednice u Buenos Ajresu poginulo je 96 ljudi.

2002 - A.J.P. Abdul Kalam, etnički Tamil, postao je 12. po redu predsednik Indije i treći je Musliman izabran na tu visoku državnu funkciju. Kalam je naučnik i tvorac indijskog nuklearnog programa.

2003 - Britanska policija pronašla je telo naučnika Dejvida Kelija, stručnjaka za naoružanje u Ministarstvu odbrane, koji je bio glavni izvor britanskog Bi-Bi-Sija za tvrdnju o navodnom vladinom falsifikovanju podataka o iračkom oružju za masovno uništenje. Prema izveštaju policije Keli je izvršio samoubistvo.

2005 - Bivši komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO) Milorad Ulemek, zvani Legija i još trojica pripadnika JSO osuđeni su na po 40 godina zatvora zbog ubistva bivšeg predsednika Srbije Ivana Stambolića i pokušaj ubistva lidera SPO Vuka Draškovića u Budvi. Maksimalne kazne zatvora potvrdio je Vrhovni sud Srbije 28. juna 2006.

2005 - Umro je general Vilijam Vestmorlend (William Westmoreland), komandant američkih vojnih operacija u Vijetnamu.

2006 - Preminuo je Miki Spilejn (Mickey Spillane), pisac kriminalističkih romana i tvorac privatnog detektiva Majka Hamera (Mike Hammer). Spilejn je napisao 30-ak knjiga, od kojih 13 u seriji o Majku Hameru, mačo grubijanu koji govori vulgarnim jezikom ulice.

2008 - Tribunal u Hagu je odlučio da Srbina iz Bosne Duška Tadića, prvu osobu koja je pred tim sudom osuđena zbog ratnih zločina, pusti na slobodu, pošto je u Nemačkoj odslužio dve trećine kazne od 20 godina zatvora.

2011 - Hrvatskoj je isporučen Ivo Sanader, bivši premijer koga hrvatsko pravosuđe tereti za korupciju, nakon što je sedam meseci proveo u pritvoru u Salcburgu, Austrija.

2015 - U eksploziji automobila bombe severno od Bagdada poginulo je 90 ljudi. Napad se dogodio na pijaci u pretežno šiitskom gradu Han Bani Saadu, odgovornost za napad je preuzela Islamska država.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: