To ocenjuju za Dojče vele Aleksandra Štiglmajer i Dejvid Mekalister.
Polemika predsednika Evropske komisije Žan-Kloda Junkera i predsednika Francuske Emanuela Makrona o neophodnosti proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan i uslovljavanje tog procesa reformom EU, uzburkala je javnost i izazvala mnoge reakcije u regionu. Predsednik Evropske komisije je, zalažući se za “otvorena vrata“ Unije za zemlje Zapadnog Balkana, upozorio na mogućnost “povratka rata“ u region, sličnog onome iz devedesetih godina prošlog veka.
Da se rat “uvek može dogoditi, ali nije izgledan“, kaže generalna sekretarka Evropske inicijative za stabilnost (ESI) Aleksandra Štiglmajer.
“Ne smatram da je rat na Zapadnom Balkanu izgledan. Mir je preovladao, a građani regiona koji su iskusili ratove devedesetih apsolutno ne žele da se to ponovi. Međunarodna zajednica, na prvom mestu EU, sada je mnogo prisutnija u regionu i zajedno sa NATO bi sprečila sukob čim bi se pojavile prve naznake“, kaže Štiglmajerova za DW.
Ona ocenjuje da je predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker pominjanjem rata želeo da naglasi važnost proširenja i upotrebio najgori mogući scenario.
“Mislim da su drugi scenariji verovatniji ako Zapadni Balkan izgubi EU-perspektivu. To bi drugim akterima – Rusiji, Turskoj, pa i Kini – dalo otvoren put na Zapadni Balkan i okrenulo region od EU. Posledice bi mogle biti ekonomska stagnacija i odliv mozgova sa Zapadnog Balkana“, objašnjava Aleksandara Štiglmajer.
I Francuska za proširenje
I dok u Evropskoj inicijativi za stabilnost smatraju da bi Evropske unije i zemlje-članice trebalo još više da se angažuju i budu prisutnije u regionu, predsednik Spoljnoplitičkog odbora Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister kaže da je EU i članstvo u evropskoj porodici zemalja, ono što povezuje sve zemlje regiona Zapadnog Balkana.
“Šest zemalja Zapadnog Balkana ima jedan zajednički cilj – pridruživanje EU. Evropska unija podržava zemlje u svojim naporima i promoviše regionalnu saradnju i pomirenje u Jugoistočnoj Evropi. To je ključno za obezbeđivanje političke stabilnosti i ekonomskog prosperiteta“, kaže Mekalister za DW.
I pored različitih prioriteta iznetih u poslednjim stavovima predsednika Evropske komisije i predsednika Francuske, Dejvid Mekalister smatra da ne postoji veliki jaz između država-članica i EU-institucija kada je reč o politici proširenja. “Nemačka se zalaže za buduće članstvo zemalja Zapadnog Balkana u EU, uz snažno uverenje da zemlje u regionu moraju da ispune kriterijume u celosti. Štaviše, nemačka vlada će nastaviti da podržava regionalnu saradnju, naročito kroz Berlinski proces. Francuska je takođe uvek bila posvećena politici proširenja Evropske unije“, podseća Mekalister.
Aleksandara Štiglmajer ipak ocenjuje da razlike u stavovima Brisela i vlada zemalja-članica po pitanju proširenja definitivno postoje. “Evropska komisija je, posle dužeg razmatranja, odlučila da dâ svoj maksimum kako bi pomogla Zapadnom Balkanu da sprovede reforme i pripremi se za članstvo u EU. To je i formulisano u novoj Strategiji. Istovremeno, zemlje-članice su zatečene ovim novim dinamizmom. Neke od najskeptičnijih zemlja-članica nisu srećne zbog nove Strategije i mišljenja su da bi proces proširenja trebalo da bude usporen kao što je i bio do sad“, kaže Štiglmajerova.
Sedam godina – dug period
Kada predsednik Francuske Emanuel Makron kaže da se može založiti za proširenje tek pošto se obavi reforma sistema uprave Unije, takvo “unapređeno“ funkcionisanje EU, prema rečima Aleksandre Štiglmajer, može da bude pravi razlog za Francusku i Nemačku da budu oprezne prema mogućim novim članicama. Druge zemlje-članice, smatra ona, imaju drukčije kombinacije faktora i problema zbog kojih proširenje nije popularno među njihovim građanima i vladama koji su svesni da do proširenja mora da dođe, ali misle – ne mora baš sad i ne tako brzo.
“Makron je proširenje jasno povezao s reformom EU, ali mnogo je rano za tako nešto. U najboljem slučaju, prvo proširenje može da bude 2025. godine, a teško je zamisliti gde će EU tada biti i koliko će biti reformisana. Zato ne vidim svrhu takve njegove izjave koja može samo da oslabi želju vlada na Zapadnom Balkanu da nastave s reformama i da ih opet razočara, što ne vodi ničem pozitivnom“, objašanjava Aleksandra Štiglmajer.
I ona i Dejvid Mekalister složni su u oceni da procesi proširenja i unutrašnje reforme EU mogu da idu paralelno i da ne zavise niti ugrožavaju jedan drugi.
“Naša Unija“, kaže Mekalister, “mora biti jača i čvrsta, pre nego što na kraju može biti veća. Zbog toga će Komisija tokom ove godine izložiti niz inicijativa usmerenih na poboljšanje demokratskog, institucionalnog i političkog okvira za Uniju 2025. Taj proces nije u suprotnosti s usvajanjem i sprovođenjem neophodnih reformi u zemljama Zapadnog Balkana. Vrata EU su otvorena za dalje pristupanje kada pojedinačne zemlje ispunjavaju kriterijume“, zaključuje Dejvid Mekalister.
I za kraj, Aleksandra Štiglmajer dodaje da – “za sedam godina možemo videti da prva zemlja sa Zapadnog Balkana uđe u već reformisanu Uniju“.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Filipinske i američke trupe počele su danas vojne vežbe "Balikatan" u Filipinima, koje će trajati do 10. maja, a uključivaće i pomorske vežbe u Južnom kineskom moru, na čije teritorije polažu pravo i Kina i Filipini.
Od ranih jutarnji sati u vazdušnom prostoru nad međunarodnim vodama Crnog mora izvedeno je više letovi aviona i bespilotnih letelica za pomorsko vazduhoplovstvo i mornaricu SAD.
Svetski poredak izgrađen posle 1945. nalazi se "na ivici raspada", upozorio je Amnesti Internešenel (AI) u danas objavljenom godišnjem izveštaju o ljudskim pravima u svetu.
Od ranih jutarnji sati u vazdušnom prostoru nad međunarodnim vodama Crnog mora izvedeno je više letovi aviona i bespilotnih letelica za pomorsko vazduhoplovstvo i mornaricu SAD.
Svetski poredak izgrađen posle 1945. nalazi se "na ivici raspada", upozorio je Amnesti Internešenel (AI) u danas objavljenom godišnjem izveštaju o ljudskim pravima u svetu.
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović izjavio da se aktivnosti u vezi s "Projektom 5000" odvijaju planiranom dinamikom i da je već sada taj projekat dao odlične rezultate.
Pet konja, uključujući i jednog natopljenog krvlju, pobeglo je u centru Londona nakon što su iz sedla zbacili britanske vojnike, tokom jutarnje vežbe.
Vojne vežbe NATO-a na teritoriji Finske, blizu ruske granice, su provokativnog karaktera i imaju za cilj da izvrše pritisak na Rusiju, izjavila Marija Zaharova.
Otac manekenki Džidži i Bele Hadid, Muhamed, poručio je njujorškom kongresmenu Ričiju Toresu da je "rob belaca" i da bi trebalo da se "obuče kao KKK da bi sakrio lice".
Švedska je saopštila da će na Evroviziji mere obezbeđenja biti pojačane zbog planiranih protesta zbog učešća Izraela i nove geopolitičke situacije od ulaska Švedske u NATO.
Na filmskom festivalu "Turner Classic Movies", Džon Travolta se povodom 30. godišnjice projekcije filma "Petparačke priče" prisetio događaja koji je promenio njegovu karijeru.
Oblaci prašine koje je vetar doneo iz Sahare prekrili su Atinu i južne delove Grčke, a očekuje se da će se razvedriti u toku dana kako se vetrovi smenjuju i pomeraju prašinu, uz pad temperature, prenose danas grčki mediji.
Prema izveštaju SZO, Srbija je zemlja sa umerenim do srednjim rizikom od divljeg polio virusa, koji izaziva dečju paralizu, a nalazi se u neposrednom okruženja zemalja u kojima je taj rizik visok.
Urin čudnog mirisa može biti uzrokovan dehidracijom, infekcijom mokraćnog sistema ili čak uzimanjem nekih lekova, a ponekad je posledica konzumacije određene hrane.
Davno izgubljena gitara člana benda "Bitls" Džona Lenona biće ponuđena na aukciji 29. maja u baru "Hard Rock Cafe" u Njujorku, a očekuje se da će biti prodata za više od 800.000 dolara.
Sweden announced strengthened security measures at Eurovision due to planned protests provoked by Israel's participation and the new geopolitical situation since Sweden's entry into NATO.
All the instigators, sponsors and organizers of the terrorist attack in Crocus City Hall near Moscow must be identified and punished, Russian President Vladimir Putin said.
Komentari 6
Pogledaj komentare