"Puši kao Srbin": Stiže li u 2018. potpuna zabrana pušenja?

Pred svaku Novu godinu u Srbiji se pominje ista tema – potpuna zabrana pušenja na javnim mestima, koja se već godinama odlaže, a tim povodom razgovarali smo sa Srmenom Krstev, koja je predsednica Republičke stručne komisije za kontrolu duvana.

Izvor: B92

Četvrtak, 21.12.2017.

10:00

Foto: GettyImages

Scene iz domaćih serija i filmova u kojima članovi kakvih komiteta uz cigaretu debatuju o daljim koracima i samoupravljanju zamenilo je cupkanje po hladnoći ispred vrata ili na terasi, a sve zbog kojeg "dima". I na tome se zaustavilo...

Prema postojećem Zakonu o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu, pušenje je zabranjeno na radnim i javnim mestima, ali je dozvoljeno u ugostiteljskim objektima većim od 80 kvadratnih metara u kojima vlasnici mogu da odrede najmanje 50 odsto prostora samo za pušače.

Potpuna zabrana pušenja najavljivana je više puta, ali izmene tog zakona nisu ušle u skupštinsku proceduru ni 2016, ni 2017. godine.

Radna grupa koju su činili članovi Republičke stručne komisije za kontrolu duvana i Ministarstva zdravlja predložila je potpunu zabranu pušenja u svakom zatvorenom javnom i radnom prostoru, uključujući i sve ugostiteljske objekte bez obzira na njihovu veličinu, kao i kockarnice.

“Zbog zabrane pušenja u zatvorenom radnom i javnom prostoru oko tri-četiri odsto pušača prestane da puši, a i ako ostanu pušači, broj popušenih cigareta smanji se za tri-četiri dnevno”, navodi Srmena Krstev.

Kako kaže, zabrana se ne bi odnosila na bašte ugostiteljskih objekata, kao ni na elektronske cigarete “koje nisu duvanski proizvod iako većinom sadrže nikotin”, glavni sastojak duvana.

“Takav nacrt izmene zakona predat je Ministarstvu zdravlja zvanično 30. decembra 2015. godine. Iako se o njemu diskutovalo unutar Ministarstva zdravlja, on nije dat na mišljenje po ustaljenoj proceduri drugim relevantnim ministarstvima”, ističe Srmena Krstev.

Na pitanje zbog čega i kome takva situacija odgovara, ona kaže – “Duvanskoj industriji, koja nastoji da zadrži i poveća broj pušača, kako bi uvećala sopstveni profit”.
Foto: GettyImages
“Ono što duvanska industrija uplaćuje u budžet kroz poreze i akcize četiri puta je manje od direktnih i indirektnih troškova koji u državi nastaju zbog razboljevanja, dijagnostike i lečenja vrlo teških bolesti, prevremenog invialidiziranja i umiranja, prema svim dostupnim nezavisnim naučnim istraživanjima”, navodi predsednica Republičke stručne komisije za kontrolu duvana.

Srmena Krstev navodi i da bi sprovođenje potpune zabrane pušenja u ugostiteljskim objektima sprovodile “sve postojeće inspekcije u svom domenu - sanitarna, zdravstvena, tržišna, prosvetna…”

“Međutim, odgovornost za primenu zakona je na poslodavcu ko god to bio - rukovodilac, direktor, upravnik, vlasnik, ministar i tako dalje.”

Inače, zabrana pušenja u kafićima i gostionicama u Nemačkoj važi već deset godina, ali je na početku bilo i problema – pušači su se bunili tražeći slobodu da puše gde oni žele, dok su ugostitelji isticali da će ostati bez posla, da će ta zabrana pre svega uništiti male kafiće.

U julu 2007. je savezna vlada usvojila Zakon o zaštiti nepušača kojim je obavezala savezne pokrajine da utvrde pravila o pušenju u ugostiteljskim objektima.

Pojedine pokrajine su se odmah odlučile za potpunu zabranu pušenja u svim ugostiteljskim objektima, dok su neki bili fleksibilniji pa su, na primer, iz zabrane bili izuzeti objekti manji od 75 kvadrata.

Srmena Krstev ističe da nijedna država, pokrajina, grad ili manje mesto nisu zabeležili ekonomske gubitke zbog uvođenja zabrane pušenja u ugostiteljskim objektima.

“Da ne pominjeno primere Pariza, irskih pabova, Njujorka, Kalifornije, Turske, Rusije i drugih evropskih država, više nigde ne postoji mogućnost pušenja u restoranima, kafićima, barovima... Sem u Srbiji i Bosni i Hercegovini (u Crnoj Gori se veoma slabo poštuje zakon). Ekonomski postoji ili blago povećanje prometa ili on ostaje na istom nivou”, navodi ona.
Foto: GettyImages
Kako kaže, treba imati na umu da je uglavnom reč o zemljama u kojima većina stanovnika ne puši i mnogi tek nakon zabrane počinju da dolaze u restorane, a ranije su izbegavali upravo zbog duvanskog dima.

Na pitanje kako sprečiti razna “snalaženja” u izbegavanju zabrane po kojima su građani Srbije poznati, ona odgovara:

“Naravno da će biti pokušaja da se zakonska zabrana nekako zaobiđe, ali to je prolazni fenomen. Potrebno je stalno raditi sa stanovništvom i objašnjavati zašto se takve mere donose. U svim zemljama, pa i kod nas, podrška ovim zakonima je visoka i po donošenju zakona ona nastavlja da raste. Zabluda je da bi naši stanovnici kao neka posebna, izolovana grupa, reagovali drugačije”.

Takvih “snalaženja” bilo je i u Nemačkoj – osnovani su takozvani “klubovi pušača” u koje građani nisu mogli da uđu bez članske karte. Kako to teoretski nije bio kafić, za taj lokal nije važila ni zabrana pušenja. Drugi metod bile su “privatne zabave” u kafićima na koje je zapravo svako mogao da dođe, pa je zabrana pušenja na taj način bila izbegnuta.

Inače, iako se kaže “puši kao Turčin”, Srbija je ta koja ima evropsko srebro po broju pušača, a više od građana Srbije puše samo građani Grčke.

Poslednja analiza u Evropi pokazala je da prosečan pušač u Grčkoj godišnje popuši skoro 3.000 cigareta, a u Srbiji 2.924, a blizu su i građani Bosne i Hercegovine sa 2.278 cigareta, pišu "Večernje novosti".

Kako navode, najmanje se puši na severu Evrope - u Norveškoj i na Islandu.

Osim toga, treba pomenuti i to da su cigarete i duvanski dim povezani sa obolevanjem od malignih bolesti (karcinoma pluća, glasnih žica i jednjaka), sa bolestima srca i krvnih sudova i disajnih puteva.

Slobodan Maričić

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

192 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

13 h

Politika

Mediji: Ultimatum za Srbiju

Višegodišnja dilema "Kosovo ili Evropska unija", koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje, pišu mediji.

13:01

17.4.2024.

1 d

Podeli: