"Albanski lobi" ili aljkavost naše diplomatije?

Godinama unazad “albanski lobi” se pominje kao jedan od uzroka političkih i diplomatskih poteškoća sa kojima se suočavaju srpske vlasti.

Izvor: Spasoje Veselinoviæ

Četvrtak, 07.12.2017.

12:00

Getty Images

O tome je krajem septembra ove godine govorio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, istakavši da “Albanci iza sebe imaju mišiće velikih sila”, a poslednju u nizu “uzbuna” oglasio je srpski šef diplomatije i potpredsednik vlade Ivica Dačić, koji je izjavio da je u Vašingtonu doživeo iznenađenje, videvši da uz savetnika američkog predsednika za nacionalnu bezbednost H.R. Mekmastera sedi kosovski Albanac – Ilji Bajraktari.

Portal “Medijum” je 2016. godine objavio da su on i njegov brat Iljber imali veliki uticaj na kreiranje spoljne politike u Obaminoj administraciji.

Navodno je Iljber prisustvovao svim sastancima vrha Pentagona o pitanjima spoljnih poslova, kao zamenik šefa kabineta bivšeg ministra odbrane SAD Eša Kartera, a bio je angažovan i na pripremanju kontroverznog nuklearnog sporazuma SAD i Irana, koji se nimalo ne sviđa Donaldu Trampu.

Sa druge strane, Albanac koji je “iznenadio” Dačića pre angažovanja u Mekmasterovom kabinetu bio je specijalni savetnik zamenika sekretara u Pentagonu Roberta Vorka i njegov zadatak je bio “da osigura da se vizije zvaničnika Obamine administracije ispune”.

Prenete su i informacije da su braća iz Prištine postali državljani SAD 2004. godine, a već 2007. su ušli u državnu službu.

Novinarka Ljiljana Smajlović kaže za B92.net da su Amerikanci ovde ratovali za albanske interese i da čvrsto računaju na Albance kao saveznike.

“To što američki Albanci savetuju ključne Trampove ljude iz sektora bezbednosti nije uzrok našeg problema sa Amerikom i ne razumem zašto to Dačić preuveličava. Pretpostavljam jer je zgodno da ljudima plastično objasni naše prošle spoljnopolitičke neuspehe, odnosno da opravda buduće. Primera radi, neobjašnjiva je aljkavost Dačićevog tima ako je šef naše diplomatije za braću Bajraktari zaista saznao tek na licu mesta, prilikom susreta sa šefom Trampovog Saveta za nacionalnu bezbednost”, kaže Smajlovićeva.
Iljber Bajraktari kao student
Od 2004. godine u SAD postoji srpski kokus, kada je ambasador Srbije u Vašingtonu bio Ivan Vujačić. On za B92.net kaže da su kokusi uticajni u ograničenoj meri, jer su neformalna tela koja se okupljaju oko raznoraznih interesa i navodi da je veoma važno to da je srpski kokus i dalje aktivan.

"Srpski kokus je osnovan sa idejom da se poprave odnosi SAD i Srbije, kao i da se srpski glas čuje u Kongresu, koji je devedestih godina doneo mnogo rezolucija protiv Srbije. Ideja je bila i da se obezbedi komunikacija sa sve tri grane vlasti u SAD. Kokus je osnovan da, ako dođe do zahlađenja odnosa sa SAD zbog Kosova, ima jedan kanal komunikacije za upoznavanje članova Kongresa sa realnošću "nove Srbije", odnosno Srbije posle 5. oktobra. Funkcija kokusa je bila da spreči potencijalno štetne rezolucije po Srbiju, u čemu je potpuno uspeo, a bilo je i nekoliko rezolucija podrške Srbiji, recimo kada je ubijen premijer Srbije Zoran Đinđić...", navodi Vujačić.

Kako kaže, u momentu kada je imenovan za ambasadora Srbije u SAD, albanski lobi je bio mnogo slabiji nego što se pričalo u srpskoj štampi.

"Taj lobi nije presudno uticao na američku politiku, niti tada, niti tokom devedesetih. Tada je na odnos prema Srbiji uticala Miloševićeva politika. U periodu do 2008. godine i jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova, nije bilo nikakvih rezolucija iz Kongresa koje su pružale podršku takvoj inicijativi. Rezolucije nisu toliko važne za administraciju koliko imaju psihološki značaj za javno mnjenje na prostorima Balkana", istakao je Vujačić.

Prema rečima Smajlovićeve, ne postoji politički jaz koji albanski kadrovi u Vašingtonu moraju da preskoče, već oni u startu uživaju poverenje.

“Srbi tu ne mogu da ih nadjačaju, pa da se i na glavu posade. Na to bolno mesto srpski kokus može da stavi flaster, ali ne i da ga izleči. Pamtim kako su propadale karijere najboljih američkih eksperata za Jugoslaviju sredinom devedesetih: Suzan Vudvord, Džon Lampi, Stiven Berg. Kad se američka politika na Balkanu promenila, propao je onaj koji akademske stavove nije promenio u skladu sa novom politikom. Takva je vašingtonska stvarnost, i to je, po meni, deo "vašingtonskog konsenzusa" u širem smislu”, ističe Smajlovićeva. Vujačić dodaje i da je “zabluda da odluke u SAD donose pojedinci”, kao i da se to dešava jedino u trenucima velikih kriza, kada predsednik i saradnici donose ključne odluke.

"U ovim rutinskim stvarima, kao što su odnosi sa Srbijom, pojedinci i savetnici ne donose odluke, nego se do njih dolazi na međusektorskim nivoima, odnosno u komunikaciji vladinih resora. Pojedinci jesu uticajni, ali se prenaglašava njihov uticaj. Pojedinci koji su došli u SAD, postigli takve uspehe i stigli do pozicije savetnika, moraju da imaju dozu rezerve prema zemlji iz koje su došli, da ne bi bili optuženi za pristrasnost. Svaki čovek nosi subjektivno osećanje, ponekad i ispoljava, ali ako profesionalno radi svoj posao, on više nije Albanac nego službenik američke vlasti i radi za američke interese", kaže Vujačić.

Kako je ranije objavljeno, braća Bajraktari su i u administraciji Baraka Obame zauzimali veoma važne funkcije – takođe iz senke. Njima se nedavno pohvalio i kosovski predsednik Hašim Tači, koji je izjavio da je od potpredsednika SAD Majka Pensa čuo da "dva mladića sa Kosova rade u Beloj kući".

"Neki savetnici uvek ostaju, ali je Trampov način popunjavanja administracije katastrofalan, iz milion razloga, pa se desilo vrlo malo promena, veoma sporo, a administracija je nekompletna i dan danas. U odsustvu dinamike promena, ljudi koji se zateknu tu i ostanu", navodi Vujačić.

Smajlovićeva dodaje i da ne treba zaboraviti da je Mekmaster kod Trampa jedan od retkih simbola starog načina vođenja spolje politike, protiv kog deo Trampovog tima sa devizom ”Učinimo Ameriku ponovo velikom“ i dan danas vodi kampanju.

“To se može videti i u medijima… Ako se ne promeni američka politika prema Rusiji, što jos uvek ne isključujem, nikakve su šanse da se bitnije promeni američka politika na Balkanu. Ali mislim da je ispravno neumorno raditi na tome da Donald Tramp dođe u Srbiju, i u tom delu pohvaljujem Dačićeve i Vučićeve napore”, zaključuje Smajlovićeva.

Spasoje Veselinović

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

78 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

1 d

Podeli: