"Raspojasani, dignutih ruku, pevačice i tetovirani..."

Predsednik SANU Vladimir Kostić kaže da bi voleo generaciju političara koja se neće plašiti da će izgubiti izbore ako poveća budžet za obrazovanje i nauku.

Izvor: Beta, Tanjug

Petak, 21.04.2017.

10:33

Foto: Tanjug/Dragan Kujundžiæ

"Još bi bilo bolje da postoji generacija koja će svesno povećati davanja za nauku i prosvetu sa idejom da možda na sledećim izborima neće dobiti, da će dobiti Srbija", rekao je Kostić za Radio-televiziju Srbije.

On je rekao da je odlazak mladih iz zemlje ozbiljno demografsko pitanje i dodao da ako se u Srbiji uspostave vrednosti, uspostaviće se i normalan život.

"Odlazili su jako dugo, možda se to sada povećava - deceniju ili dve. Govorili smo - kada padne (režim Slobodana) Miloševića, svi će se vratiti - nisu se vratili", rekao je Kostić.

Na pitanje da li u društvu postoji dovoljno razvijena svest o važnosti ulaganja u kulturu, obrazovanje i tehnološki razvoj, Kostić je kazao da "teorijski jesmo svesni", ali da se mora reći da "postoji istorijska brzina" koja političarima ne daje šansu za promišljanje.

"Ovo je vreme u kojem se mora reagovati naglo, brzo, akutno. Vi nikako nemate vremena da se povučete u stranu i pozadi određenog toka, pa da onda delujete. Mora se delovati odmah", rekao je Kostić.

Istakao je da država nije učinila mnogo da objasni građanima da u "ovoj i ovakvoj" Srbiji postoje dobre škole.

"Stalno me optužuju da širim optimizam. Ja sam bio po svetu, živeo tri godine u Njujorku, bio na velikim univerzitetima, moram da kažem da je Medicinski fakultet takav kakav jeste, sa svim anomalijama, još veliki fakultet", rekao je Kostić.

Kako kaže, naučne projekte treba finansirati na više paralelnih načina.

"Moramo da idemo na neku vrstu paralelnih oblika finansiranja naučnih projekata. Što se tiče projektnog ciklusa, mora da se statifikuje, zašto svi projekti treba da budu isti", rekao je Kostić za RTS.

On kaže da dokazani naučnici treba da dobiju neku vrstu kontinuiranog finansiranja, ali da ne vidi razlog zašto se ne bi napravili i 'junior projekti' za početnike.

"Poljaci su uvodili sredstva i konkurse za mlade ljude. Oni čak ni ne moraju to da publikuju već je važno da šire mrežu i da se povezuju sa naučnicima po svetu. Izolovana srpska nauka ne postoji", naglasio je Kostić.

Kostić je rekao da se stvara osećaj da nema alternative nego da mladi odu iz Srbije i da se u medijima sa ponosom prikazuju ljudi koji su uspeli da se upišu na prestižne svetske univerzitete, dok sa druge strane nema intervjua na temu ko je bio prvi na rang-listi na Medicinskom fakultetu, u fizici ili matematici.

On je istakao da država nije mnogo učinila da objasni da i u ovakvoj Srbiji postoje dobre škole.

On ističe da su mnogi profesori doprineli dobrom kotiranju srpske nauke u svetu, ali da su anonimni.

"U zemlji u kojoj raspojasani, dignutih ruku, sa razodevenim pevačicama i mišićavim istetoviranim momcima dajemo ideju da je život neprekidni karneval, tulum, festa, zabava, a oni koji mukotrpno uspevaju da i u svetu postanu poznati su apsolutni anonimusi. Ako uspostavimo vrednosti, uspostavićemo i normalan život, jer potreba za vrednostima je potreba za normalnim životom. Ja tako shvatam mladu generaciju", zaključio je Kostić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

73 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: