Subota, 30.10.2010.

18:47

I Srbija dobija banku za siromašne?

Nobelovac za mir Mohamed Junus svoju ideju o bankama za siromašne predstavio u Beogradu. Prva takva banka u Srbiji sledeće godine.

Izvor: B92

I Srbija dobija banku za siromašne? IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

26 Komentari

Sortiraj po:

EU Citizen

pre 13 godina

Iskustvo pokazuje da je najbolja motivacija uvek profit, pa sam ja već u startu skeptičan prema bilo kojoj ideji koja u svom temelju ima nekakve altruističke bajke, jer se takve priče obično na ovaj ili onaj način loše završe, čak i ako su naizgled uspešne, jer jednostavno nisu ni zdrave ni prirodne u samom osnovu. Srbiji nisu potrebne nikakve predstave i farse sa gospodinom Junusom (protiv koga inače ništa nemam, neka mu je sa srećom u Bangladešu i na sličnim mestima, sve dok drži ruke dalje od mog novčanika, što - vidi dalje - nažalost samo delimično čini), već niski porezi, pošteni sudovi, mala i transparentna administracija i svi ostali - uostalom nimalo komplikovani ako postoji politička volja - uslovi da privuče više stranih investicija i stvori zdrav, normalan i funkcionalan kapitalistički sistem, u kome će vredan i pametan čovek moći da prosperira i s normalnim komercijalnim kreditima. Sve ostalo je, što se mene tiče, samo prodaja magle i još jedan trik da se narodu zamažu oči nekom novom vrstom milozvučne socijalne demagogije i skrene pažnja sa zaista važnih pitanja. Da i ne govorim o tome da, ako ćemo striktno, Junusov Grameen, uopšte i nije banka, jer depoziti pojedinaca i kompanija dostižu svega 3% njene aktive, već u suštini funkcioniše kao distributivna instanca za velike grantove država i međunarodnih institucija, čija je jedina vrlina u odnosu na pomoć distribuiranu preko vlada to što značajno manje novca netragom nestane zbog korupcije. Odnosno, ne samo da trag novca opet vodi do zapadnog poreskog obveznika (hej, pa to sam ja, ćao, mama, šaljem ti poljubac :)) ), omiljene kravice muzarice celog sveta, već je, na taj način, Grameen banka, kao i većina ostalih socijalno-demagoških redistributivnih strategija, ultimativno štetna po rast globalne ekonomije (najviše, naravno, za zapadne zemlje koje obezbeđuju sredstva, ali se u današnjoj ekonomiji taj efekat jako brzo i prilično ravnomerno širi na čitav svet), jer u suštini snižava koncentraciju kapitala i efikasnost investicija, dok pozitivni ekonomski efekti ekonomske emancipacije "odozdo" jednog dela njenih "klijenata" skoro sigurno ne kompenziraju ni mali deo učinjene štete, jer bi inače Bangladeš davno bio nova Južna Koreja... :))

Ambruš Šandor

pre 13 godina

Nije sramota učiti ono što se ne zna. Jer Narodu Srbije nikada nije trebala Banka za siromašne. Narod Srbije, nikada nije bio siromašan, kao Narod Bangladeša.Ali je sramota, šta smo napravili od Naroda Srbije. Još, da priznajemo da smo dobar deo Naroda Srbije, učinili siromašnim, kao što je siromašan najveći deo Naroda Bangladeša i mnogih afro-azijskih zemalja. A,sve vlasti su obećale, prosperitet svakog pojedinca i prosperitet Srbije u celosti. I dobili smo,"impozantan" broj bogatih pojedinaca, ali, još "impozantniji" broj osiromašenog, podpuno ogoljenog, stanovništva Srbije. Ali, eto, kad smo ovo priznali, učenje o pomoći siromašnima Srbije, ovom u Bangladešu oprobanom metodom, Bankom za siromašne, treba da poverimo ljudima, koji su učestvovali u bogaćenju manjeg dela, a osiromašenju preostalog dela Naroda Srbije. Ja im ne verujem. Novac iz Banke za siromašne, ako je i bude, neće stići siromašnima u Srbiji....Jer, već jednom, u Srbiji, narodu ne da nije data pomoć, već je oduzeto i "bogatsvo" i dostojanstvo.

Svetlana

pre 13 godina

I meni je, kao i Hansu - preporučujem njegov komentar, poznato šta je mikrokreditiranje. Radim u toj oblasti nešto kraće od njega. Mikrokreditiranje zaista može imati pozitivan uticaj na siromašne, ali vredne ljude. Imali smo i imamo puno dobrih, kvalitetnih klijenata. Biće nam lakše kada nam zakon napokon omigući direktan rad sa klijentima. U Srbiji ima prostora za tu vrstu kredita. Postoje i studije o tome. Dobro je da u Srbiju dodje jos stranih investitora koji će uložiti u MFIs. Tako će i postojeći akteri raditi kvalitetnije. U svakom slučaju klijenti dobijaju. Naravno, ovde je potrebna i nefinansijska podrška, uz kredite je potrebno pomoći klijentima u biznisu. Tu bi i država, putem svojih institucija trebalo da učestvuje. Takodje bitno, mislim da kod nas nije moguće dati zajam bez kolaterala, nekog vida garancije. Sve ovo je široka tema, može biti i puno problema, ali ako je duže od 10 godina opstalo par MFIs u nepovoljnim uslovima, uz prilagodjavanje opstaće i dalje.

Razum pre svega

pre 13 godina

Ja bih zamolio ljude koji su dosli da pljuju po ideji da se suzdrze od pisanja komentara na temu o kojoj ne znaju.

Jeli smo siromasni? Pokazatelji pokazuju da jesmo.

Da li bi svako od nas koristio mozda ovakve izvore finansiranja? - Verovatno dosta nas.

Ovo funkcionise ne samo u Bangladesu, nego u mnogim azijskim, africkim, evropskim zemljama. Funkcionise i u Bugarskoj.

Osmislite neki mikroplan, pokusajte da zaradite, pokrenite se, ako ne zelite, onda se bar suzdrzite od omalovazavanja ove ideje. Postoji pregrst drugih stvari koje u ovoj zemlji zahtevaju kritiku. Ova - ne!

Hans

pre 13 godina

Da li znate da u Srbiji vec postoje tri mikrofinansijske institucije, i da su prisiljene da rade preko banaka zbog nepostojanja regulative?
Mikro kreditiranje u Srbiji je pocelo devedesetih, preko NVO sektora. Dosta domacih i internacionalnih donatora (UNHCR, SIDA, DRC, JEN, IRC...) su davali novac za kreditiranje izbeglica u kolektivnim centrima. Na samom pocetku to su bile pozajmice bez kamate tzv, "soft loans". krajem devedesetih je uvedena kamata, i od tadasnjih desetak, ostalo je tri domace MFI koje i dan danas rade. Od samog pocetka mikro kreditiranja, postojala je i inicijativa za uvodjenje reda u ovu oblast, ali ne od strane vlasti, vec od strane NVO sektora.
Vlasti u ovoj zemlji nikada nisu imale sluha za ovu oblast iz, ko zna, kojih razloga. Sto se sveta tice, tu je situacija vrlo interesantna. MFI postoje i regulisane su skoro svuda. U Evropi, nepostoji regulativa jedino u Nemackoj. Dakle, potreba postoji i u mnogo bogatijim zemljama od Srbije i ove uinstitucije su vrlo popularne u Francuskoj u Americi, Indiji...
Sad malo vise o samom biznis modelu. S obzirom da rade sa klijentima koji nisu u mogucnosti da uzmu kredite iz banaka (zbog visokog rizika i male platezne moci) MFI nude male kredite, sa kratkim rokovima otplate i veoma visokim kamatama. Kamate su visoke zbog veoma visokih troskova poslovanja.
Ukoliko se pokazete kao dobar platisa, u sledecem krugu dobijate vise novca po nesto nizoj kamati.
Vazan segmet ovog modela je licni kontakt korisnika kredita sa kreditnim oficirom. To je prakticno i jedini vid obezbejdnje, pored socijalnog pritiska koji postoji u manjim zajednicama ukoliko ne vracate na vreme svoj kredit.
Grameen metod se bazira na grupama od po 25 osoba koje garantuju jedna za drugu. Jednom mesecno, kreditni sluzbenik dolazi u selo gde ima formiranu grupu koja je uzela kredit. Korisnici kredita sede u pet redova po pet osoba i svaka osoba tacno ima svoje mesto. Akoo neko odsustvuje sa sastanka, mora da donese opravdanje na sledeci sastanak, a grupa je obavezna da plati njegov duga za taj mesec. Dakle socijalni pritisak je kljuc. Medjutim nije sve samo u pritisku. Ljudi koji nemaju pristupa bankama, izuzetno cene mogucnost dobijanja kredita kod MFI i veoma su zahvalni zato sto im je pruzena sansa i sto postoje institucije koje imaju poverenja u njih.

Ja radim u ovoj industriji vec 15 godina. Radio sam u Evropi, Aziji, Africi i to svuda funkcionise. Od zemlje do zemlje, biznis model je drugaciji i formira se na osnovu mentaliteta i potreba stanovnistva.
100% sam siguran da ce raditi (jer vec i radi) u Srbiji i pozdravljam nnajavu zakona. Bilo je i vreme!

Pozdrav

Hans

Ekonomista

pre 13 godina

Ovaj mi Junuz-efendija pomalo lici na gazda Jezdu.
Jer, sve banke na svetu postoje upravo zahvaljujuci siromasnim, tj. onim sto dizu kredite i PLACAJU KAMATE od kojih banke egzistiraju i profitiraju.
Banke ciji su klijenti samo oni koji ulazu novac da bi zaradili kamatu na stednju - ne postoje!

siromasni biznismen

pre 13 godina

Ovo je fenomenalna ideja, a pomogla bi mnogim mladim ljudima kojima treba inicijalna kapisla da ih pokrene. "Banka za siromasne" je tako pogresan naziv!

Stojan

pre 13 godina

Predlozi vice premijera Đelića o otvaranju Janusove banke (za siromašne), obnavljanju zadrugarstva i donošenju novog zakona o socijalnoj zaštiti su nesumljivo najbolja rešenja za građane Srbije, a vest da je to uspešno primenjeno pre 34 godine u Bangladešu i da je uticalo na iskorenjivanje siromaštva u celom svetu, može nas učiniti spokojnim. Na dobrom smo put-pravac Bangladeš!?

adje

pre 13 godina

banka za siromasne je dobra stvar ali ona uspeva samo u evropi i zemljama gde nema puno kriminala i korupcije, hvala vam gospodine na ideji ali to u srbije nece uspeti, mislim hoce... davace se novac za siromasne a oni ce financirati ratne zlocince, miladina kovacevica, itd i siromasni nikada nece videti ni kinte, ovo ce dobro doci tajkunima da popljackaju jadan narod, ja preporucujem da gde god cujete za siromaha u vasem kraju i blizini odneses direktno koliko si naumio da das, i tako uputis druge ljude u tvom kraju da rade, a ovako ja prvi preko banke u srbiji ne bi dao, jer znam da taj novac nece otici siromasnima.

Kiz

pre 13 godina

Sta ce nama banka za siromasne ? Pa zar lik pored ovog genija iz Bangladesa nije bilion puta izjavio da smo lideri u ne znam kojim razmerama ? Trebao je da ga posalje u Norvesku ili Kanadu na primer.

Milko

pre 13 godina

"Jednostavno - vi radite, mi vam damo novac a vi nam ga vratite”, "
Gospodine Mohamede, to možda može u celom svetu, ali u Srbiji neće ići.
Verujte na reč.

kukuriku

pre 13 godina

Nama jedino ovakva banka treba. A trebaju nam i trzni centri za siromasne, zatim restorani, hoteli,... i sve to za siromasne. Ostale sve mozete da zatvorite.

Nenad

pre 13 godina

Eto kako udruzenom mudroscu naroda i njegovih vodja, posle 20 godina slobodnog pada, dodjemo u situaciju da se korisimo iskustivima Bangladesa. Cestitke svim ucesnicima ovog eksperimenta!

Boris PAVLOVIĆ

pre 13 godina

fenomenalna ideja koja je pomoglama milionima žena u siromašnim zemljama da odhrane i zatim odškoluju decu. ne kažem slučajno ženama. siromašne žene su se pokazale kao mnogo odgovornije nego siromašni muškarci

nadam se da će i kod nas cela ideja da uspe

miroslav mišić

pre 13 godina

Dobra ideja ili nije za Srbiju. Od takve banke, osim nešto zaposlenja za partijske kadrove i decu, srpski političari ne mogu ništa da ućare. To je onda za njih besmislena ideja za koju mogu biti zaintresovani samo pred predstojeće izbore, nikako dugoročno.

Nenad

pre 13 godina

Eto kako udruzenom mudroscu naroda i njegovih vodja, posle 20 godina slobodnog pada, dodjemo u situaciju da se korisimo iskustivima Bangladesa. Cestitke svim ucesnicima ovog eksperimenta!

kukuriku

pre 13 godina

Nama jedino ovakva banka treba. A trebaju nam i trzni centri za siromasne, zatim restorani, hoteli,... i sve to za siromasne. Ostale sve mozete da zatvorite.

Milko

pre 13 godina

"Jednostavno - vi radite, mi vam damo novac a vi nam ga vratite”, "
Gospodine Mohamede, to možda može u celom svetu, ali u Srbiji neće ići.
Verujte na reč.

Boris PAVLOVIĆ

pre 13 godina

fenomenalna ideja koja je pomoglama milionima žena u siromašnim zemljama da odhrane i zatim odškoluju decu. ne kažem slučajno ženama. siromašne žene su se pokazale kao mnogo odgovornije nego siromašni muškarci

nadam se da će i kod nas cela ideja da uspe

miroslav mišić

pre 13 godina

Dobra ideja ili nije za Srbiju. Od takve banke, osim nešto zaposlenja za partijske kadrove i decu, srpski političari ne mogu ništa da ućare. To je onda za njih besmislena ideja za koju mogu biti zaintresovani samo pred predstojeće izbore, nikako dugoročno.

Kiz

pre 13 godina

Sta ce nama banka za siromasne ? Pa zar lik pored ovog genija iz Bangladesa nije bilion puta izjavio da smo lideri u ne znam kojim razmerama ? Trebao je da ga posalje u Norvesku ili Kanadu na primer.

adje

pre 13 godina

banka za siromasne je dobra stvar ali ona uspeva samo u evropi i zemljama gde nema puno kriminala i korupcije, hvala vam gospodine na ideji ali to u srbije nece uspeti, mislim hoce... davace se novac za siromasne a oni ce financirati ratne zlocince, miladina kovacevica, itd i siromasni nikada nece videti ni kinte, ovo ce dobro doci tajkunima da popljackaju jadan narod, ja preporucujem da gde god cujete za siromaha u vasem kraju i blizini odneses direktno koliko si naumio da das, i tako uputis druge ljude u tvom kraju da rade, a ovako ja prvi preko banke u srbiji ne bi dao, jer znam da taj novac nece otici siromasnima.

Razum pre svega

pre 13 godina

Ja bih zamolio ljude koji su dosli da pljuju po ideji da se suzdrze od pisanja komentara na temu o kojoj ne znaju.

Jeli smo siromasni? Pokazatelji pokazuju da jesmo.

Da li bi svako od nas koristio mozda ovakve izvore finansiranja? - Verovatno dosta nas.

Ovo funkcionise ne samo u Bangladesu, nego u mnogim azijskim, africkim, evropskim zemljama. Funkcionise i u Bugarskoj.

Osmislite neki mikroplan, pokusajte da zaradite, pokrenite se, ako ne zelite, onda se bar suzdrzite od omalovazavanja ove ideje. Postoji pregrst drugih stvari koje u ovoj zemlji zahtevaju kritiku. Ova - ne!

Stojan

pre 13 godina

Predlozi vice premijera Đelića o otvaranju Janusove banke (za siromašne), obnavljanju zadrugarstva i donošenju novog zakona o socijalnoj zaštiti su nesumljivo najbolja rešenja za građane Srbije, a vest da je to uspešno primenjeno pre 34 godine u Bangladešu i da je uticalo na iskorenjivanje siromaštva u celom svetu, može nas učiniti spokojnim. Na dobrom smo put-pravac Bangladeš!?

Hans

pre 13 godina

Da li znate da u Srbiji vec postoje tri mikrofinansijske institucije, i da su prisiljene da rade preko banaka zbog nepostojanja regulative?
Mikro kreditiranje u Srbiji je pocelo devedesetih, preko NVO sektora. Dosta domacih i internacionalnih donatora (UNHCR, SIDA, DRC, JEN, IRC...) su davali novac za kreditiranje izbeglica u kolektivnim centrima. Na samom pocetku to su bile pozajmice bez kamate tzv, "soft loans". krajem devedesetih je uvedena kamata, i od tadasnjih desetak, ostalo je tri domace MFI koje i dan danas rade. Od samog pocetka mikro kreditiranja, postojala je i inicijativa za uvodjenje reda u ovu oblast, ali ne od strane vlasti, vec od strane NVO sektora.
Vlasti u ovoj zemlji nikada nisu imale sluha za ovu oblast iz, ko zna, kojih razloga. Sto se sveta tice, tu je situacija vrlo interesantna. MFI postoje i regulisane su skoro svuda. U Evropi, nepostoji regulativa jedino u Nemackoj. Dakle, potreba postoji i u mnogo bogatijim zemljama od Srbije i ove uinstitucije su vrlo popularne u Francuskoj u Americi, Indiji...
Sad malo vise o samom biznis modelu. S obzirom da rade sa klijentima koji nisu u mogucnosti da uzmu kredite iz banaka (zbog visokog rizika i male platezne moci) MFI nude male kredite, sa kratkim rokovima otplate i veoma visokim kamatama. Kamate su visoke zbog veoma visokih troskova poslovanja.
Ukoliko se pokazete kao dobar platisa, u sledecem krugu dobijate vise novca po nesto nizoj kamati.
Vazan segmet ovog modela je licni kontakt korisnika kredita sa kreditnim oficirom. To je prakticno i jedini vid obezbejdnje, pored socijalnog pritiska koji postoji u manjim zajednicama ukoliko ne vracate na vreme svoj kredit.
Grameen metod se bazira na grupama od po 25 osoba koje garantuju jedna za drugu. Jednom mesecno, kreditni sluzbenik dolazi u selo gde ima formiranu grupu koja je uzela kredit. Korisnici kredita sede u pet redova po pet osoba i svaka osoba tacno ima svoje mesto. Akoo neko odsustvuje sa sastanka, mora da donese opravdanje na sledeci sastanak, a grupa je obavezna da plati njegov duga za taj mesec. Dakle socijalni pritisak je kljuc. Medjutim nije sve samo u pritisku. Ljudi koji nemaju pristupa bankama, izuzetno cene mogucnost dobijanja kredita kod MFI i veoma su zahvalni zato sto im je pruzena sansa i sto postoje institucije koje imaju poverenja u njih.

Ja radim u ovoj industriji vec 15 godina. Radio sam u Evropi, Aziji, Africi i to svuda funkcionise. Od zemlje do zemlje, biznis model je drugaciji i formira se na osnovu mentaliteta i potreba stanovnistva.
100% sam siguran da ce raditi (jer vec i radi) u Srbiji i pozdravljam nnajavu zakona. Bilo je i vreme!

Pozdrav

Hans

siromasni biznismen

pre 13 godina

Ovo je fenomenalna ideja, a pomogla bi mnogim mladim ljudima kojima treba inicijalna kapisla da ih pokrene. "Banka za siromasne" je tako pogresan naziv!

Ekonomista

pre 13 godina

Ovaj mi Junuz-efendija pomalo lici na gazda Jezdu.
Jer, sve banke na svetu postoje upravo zahvaljujuci siromasnim, tj. onim sto dizu kredite i PLACAJU KAMATE od kojih banke egzistiraju i profitiraju.
Banke ciji su klijenti samo oni koji ulazu novac da bi zaradili kamatu na stednju - ne postoje!

Svetlana

pre 13 godina

I meni je, kao i Hansu - preporučujem njegov komentar, poznato šta je mikrokreditiranje. Radim u toj oblasti nešto kraće od njega. Mikrokreditiranje zaista može imati pozitivan uticaj na siromašne, ali vredne ljude. Imali smo i imamo puno dobrih, kvalitetnih klijenata. Biće nam lakše kada nam zakon napokon omigući direktan rad sa klijentima. U Srbiji ima prostora za tu vrstu kredita. Postoje i studije o tome. Dobro je da u Srbiju dodje jos stranih investitora koji će uložiti u MFIs. Tako će i postojeći akteri raditi kvalitetnije. U svakom slučaju klijenti dobijaju. Naravno, ovde je potrebna i nefinansijska podrška, uz kredite je potrebno pomoći klijentima u biznisu. Tu bi i država, putem svojih institucija trebalo da učestvuje. Takodje bitno, mislim da kod nas nije moguće dati zajam bez kolaterala, nekog vida garancije. Sve ovo je široka tema, može biti i puno problema, ali ako je duže od 10 godina opstalo par MFIs u nepovoljnim uslovima, uz prilagodjavanje opstaće i dalje.

Ambruš Šandor

pre 13 godina

Nije sramota učiti ono što se ne zna. Jer Narodu Srbije nikada nije trebala Banka za siromašne. Narod Srbije, nikada nije bio siromašan, kao Narod Bangladeša.Ali je sramota, šta smo napravili od Naroda Srbije. Još, da priznajemo da smo dobar deo Naroda Srbije, učinili siromašnim, kao što je siromašan najveći deo Naroda Bangladeša i mnogih afro-azijskih zemalja. A,sve vlasti su obećale, prosperitet svakog pojedinca i prosperitet Srbije u celosti. I dobili smo,"impozantan" broj bogatih pojedinaca, ali, još "impozantniji" broj osiromašenog, podpuno ogoljenog, stanovništva Srbije. Ali, eto, kad smo ovo priznali, učenje o pomoći siromašnima Srbije, ovom u Bangladešu oprobanom metodom, Bankom za siromašne, treba da poverimo ljudima, koji su učestvovali u bogaćenju manjeg dela, a osiromašenju preostalog dela Naroda Srbije. Ja im ne verujem. Novac iz Banke za siromašne, ako je i bude, neće stići siromašnima u Srbiji....Jer, već jednom, u Srbiji, narodu ne da nije data pomoć, već je oduzeto i "bogatsvo" i dostojanstvo.

EU Citizen

pre 13 godina

Iskustvo pokazuje da je najbolja motivacija uvek profit, pa sam ja već u startu skeptičan prema bilo kojoj ideji koja u svom temelju ima nekakve altruističke bajke, jer se takve priče obično na ovaj ili onaj način loše završe, čak i ako su naizgled uspešne, jer jednostavno nisu ni zdrave ni prirodne u samom osnovu. Srbiji nisu potrebne nikakve predstave i farse sa gospodinom Junusom (protiv koga inače ništa nemam, neka mu je sa srećom u Bangladešu i na sličnim mestima, sve dok drži ruke dalje od mog novčanika, što - vidi dalje - nažalost samo delimično čini), već niski porezi, pošteni sudovi, mala i transparentna administracija i svi ostali - uostalom nimalo komplikovani ako postoji politička volja - uslovi da privuče više stranih investicija i stvori zdrav, normalan i funkcionalan kapitalistički sistem, u kome će vredan i pametan čovek moći da prosperira i s normalnim komercijalnim kreditima. Sve ostalo je, što se mene tiče, samo prodaja magle i još jedan trik da se narodu zamažu oči nekom novom vrstom milozvučne socijalne demagogije i skrene pažnja sa zaista važnih pitanja. Da i ne govorim o tome da, ako ćemo striktno, Junusov Grameen, uopšte i nije banka, jer depoziti pojedinaca i kompanija dostižu svega 3% njene aktive, već u suštini funkcioniše kao distributivna instanca za velike grantove država i međunarodnih institucija, čija je jedina vrlina u odnosu na pomoć distribuiranu preko vlada to što značajno manje novca netragom nestane zbog korupcije. Odnosno, ne samo da trag novca opet vodi do zapadnog poreskog obveznika (hej, pa to sam ja, ćao, mama, šaljem ti poljubac :)) ), omiljene kravice muzarice celog sveta, već je, na taj način, Grameen banka, kao i većina ostalih socijalno-demagoških redistributivnih strategija, ultimativno štetna po rast globalne ekonomije (najviše, naravno, za zapadne zemlje koje obezbeđuju sredstva, ali se u današnjoj ekonomiji taj efekat jako brzo i prilično ravnomerno širi na čitav svet), jer u suštini snižava koncentraciju kapitala i efikasnost investicija, dok pozitivni ekonomski efekti ekonomske emancipacije "odozdo" jednog dela njenih "klijenata" skoro sigurno ne kompenziraju ni mali deo učinjene štete, jer bi inače Bangladeš davno bio nova Južna Koreja... :))

Milko

pre 13 godina

"Jednostavno - vi radite, mi vam damo novac a vi nam ga vratite”, "
Gospodine Mohamede, to možda može u celom svetu, ali u Srbiji neće ići.
Verujte na reč.

adje

pre 13 godina

banka za siromasne je dobra stvar ali ona uspeva samo u evropi i zemljama gde nema puno kriminala i korupcije, hvala vam gospodine na ideji ali to u srbije nece uspeti, mislim hoce... davace se novac za siromasne a oni ce financirati ratne zlocince, miladina kovacevica, itd i siromasni nikada nece videti ni kinte, ovo ce dobro doci tajkunima da popljackaju jadan narod, ja preporucujem da gde god cujete za siromaha u vasem kraju i blizini odneses direktno koliko si naumio da das, i tako uputis druge ljude u tvom kraju da rade, a ovako ja prvi preko banke u srbiji ne bi dao, jer znam da taj novac nece otici siromasnima.

Nenad

pre 13 godina

Eto kako udruzenom mudroscu naroda i njegovih vodja, posle 20 godina slobodnog pada, dodjemo u situaciju da se korisimo iskustivima Bangladesa. Cestitke svim ucesnicima ovog eksperimenta!

Ekonomista

pre 13 godina

Ovaj mi Junuz-efendija pomalo lici na gazda Jezdu.
Jer, sve banke na svetu postoje upravo zahvaljujuci siromasnim, tj. onim sto dizu kredite i PLACAJU KAMATE od kojih banke egzistiraju i profitiraju.
Banke ciji su klijenti samo oni koji ulazu novac da bi zaradili kamatu na stednju - ne postoje!

kukuriku

pre 13 godina

Nama jedino ovakva banka treba. A trebaju nam i trzni centri za siromasne, zatim restorani, hoteli,... i sve to za siromasne. Ostale sve mozete da zatvorite.

Kiz

pre 13 godina

Sta ce nama banka za siromasne ? Pa zar lik pored ovog genija iz Bangladesa nije bilion puta izjavio da smo lideri u ne znam kojim razmerama ? Trebao je da ga posalje u Norvesku ili Kanadu na primer.

miroslav mišić

pre 13 godina

Dobra ideja ili nije za Srbiju. Od takve banke, osim nešto zaposlenja za partijske kadrove i decu, srpski političari ne mogu ništa da ućare. To je onda za njih besmislena ideja za koju mogu biti zaintresovani samo pred predstojeće izbore, nikako dugoročno.

Boris PAVLOVIĆ

pre 13 godina

fenomenalna ideja koja je pomoglama milionima žena u siromašnim zemljama da odhrane i zatim odškoluju decu. ne kažem slučajno ženama. siromašne žene su se pokazale kao mnogo odgovornije nego siromašni muškarci

nadam se da će i kod nas cela ideja da uspe

Hans

pre 13 godina

Da li znate da u Srbiji vec postoje tri mikrofinansijske institucije, i da su prisiljene da rade preko banaka zbog nepostojanja regulative?
Mikro kreditiranje u Srbiji je pocelo devedesetih, preko NVO sektora. Dosta domacih i internacionalnih donatora (UNHCR, SIDA, DRC, JEN, IRC...) su davali novac za kreditiranje izbeglica u kolektivnim centrima. Na samom pocetku to su bile pozajmice bez kamate tzv, "soft loans". krajem devedesetih je uvedena kamata, i od tadasnjih desetak, ostalo je tri domace MFI koje i dan danas rade. Od samog pocetka mikro kreditiranja, postojala je i inicijativa za uvodjenje reda u ovu oblast, ali ne od strane vlasti, vec od strane NVO sektora.
Vlasti u ovoj zemlji nikada nisu imale sluha za ovu oblast iz, ko zna, kojih razloga. Sto se sveta tice, tu je situacija vrlo interesantna. MFI postoje i regulisane su skoro svuda. U Evropi, nepostoji regulativa jedino u Nemackoj. Dakle, potreba postoji i u mnogo bogatijim zemljama od Srbije i ove uinstitucije su vrlo popularne u Francuskoj u Americi, Indiji...
Sad malo vise o samom biznis modelu. S obzirom da rade sa klijentima koji nisu u mogucnosti da uzmu kredite iz banaka (zbog visokog rizika i male platezne moci) MFI nude male kredite, sa kratkim rokovima otplate i veoma visokim kamatama. Kamate su visoke zbog veoma visokih troskova poslovanja.
Ukoliko se pokazete kao dobar platisa, u sledecem krugu dobijate vise novca po nesto nizoj kamati.
Vazan segmet ovog modela je licni kontakt korisnika kredita sa kreditnim oficirom. To je prakticno i jedini vid obezbejdnje, pored socijalnog pritiska koji postoji u manjim zajednicama ukoliko ne vracate na vreme svoj kredit.
Grameen metod se bazira na grupama od po 25 osoba koje garantuju jedna za drugu. Jednom mesecno, kreditni sluzbenik dolazi u selo gde ima formiranu grupu koja je uzela kredit. Korisnici kredita sede u pet redova po pet osoba i svaka osoba tacno ima svoje mesto. Akoo neko odsustvuje sa sastanka, mora da donese opravdanje na sledeci sastanak, a grupa je obavezna da plati njegov duga za taj mesec. Dakle socijalni pritisak je kljuc. Medjutim nije sve samo u pritisku. Ljudi koji nemaju pristupa bankama, izuzetno cene mogucnost dobijanja kredita kod MFI i veoma su zahvalni zato sto im je pruzena sansa i sto postoje institucije koje imaju poverenja u njih.

Ja radim u ovoj industriji vec 15 godina. Radio sam u Evropi, Aziji, Africi i to svuda funkcionise. Od zemlje do zemlje, biznis model je drugaciji i formira se na osnovu mentaliteta i potreba stanovnistva.
100% sam siguran da ce raditi (jer vec i radi) u Srbiji i pozdravljam nnajavu zakona. Bilo je i vreme!

Pozdrav

Hans

Razum pre svega

pre 13 godina

Ja bih zamolio ljude koji su dosli da pljuju po ideji da se suzdrze od pisanja komentara na temu o kojoj ne znaju.

Jeli smo siromasni? Pokazatelji pokazuju da jesmo.

Da li bi svako od nas koristio mozda ovakve izvore finansiranja? - Verovatno dosta nas.

Ovo funkcionise ne samo u Bangladesu, nego u mnogim azijskim, africkim, evropskim zemljama. Funkcionise i u Bugarskoj.

Osmislite neki mikroplan, pokusajte da zaradite, pokrenite se, ako ne zelite, onda se bar suzdrzite od omalovazavanja ove ideje. Postoji pregrst drugih stvari koje u ovoj zemlji zahtevaju kritiku. Ova - ne!

siromasni biznismen

pre 13 godina

Ovo je fenomenalna ideja, a pomogla bi mnogim mladim ljudima kojima treba inicijalna kapisla da ih pokrene. "Banka za siromasne" je tako pogresan naziv!

Stojan

pre 13 godina

Predlozi vice premijera Đelića o otvaranju Janusove banke (za siromašne), obnavljanju zadrugarstva i donošenju novog zakona o socijalnoj zaštiti su nesumljivo najbolja rešenja za građane Srbije, a vest da je to uspešno primenjeno pre 34 godine u Bangladešu i da je uticalo na iskorenjivanje siromaštva u celom svetu, može nas učiniti spokojnim. Na dobrom smo put-pravac Bangladeš!?

Ambruš Šandor

pre 13 godina

Nije sramota učiti ono što se ne zna. Jer Narodu Srbije nikada nije trebala Banka za siromašne. Narod Srbije, nikada nije bio siromašan, kao Narod Bangladeša.Ali je sramota, šta smo napravili od Naroda Srbije. Još, da priznajemo da smo dobar deo Naroda Srbije, učinili siromašnim, kao što je siromašan najveći deo Naroda Bangladeša i mnogih afro-azijskih zemalja. A,sve vlasti su obećale, prosperitet svakog pojedinca i prosperitet Srbije u celosti. I dobili smo,"impozantan" broj bogatih pojedinaca, ali, još "impozantniji" broj osiromašenog, podpuno ogoljenog, stanovništva Srbije. Ali, eto, kad smo ovo priznali, učenje o pomoći siromašnima Srbije, ovom u Bangladešu oprobanom metodom, Bankom za siromašne, treba da poverimo ljudima, koji su učestvovali u bogaćenju manjeg dela, a osiromašenju preostalog dela Naroda Srbije. Ja im ne verujem. Novac iz Banke za siromašne, ako je i bude, neće stići siromašnima u Srbiji....Jer, već jednom, u Srbiji, narodu ne da nije data pomoć, već je oduzeto i "bogatsvo" i dostojanstvo.

EU Citizen

pre 13 godina

Iskustvo pokazuje da je najbolja motivacija uvek profit, pa sam ja već u startu skeptičan prema bilo kojoj ideji koja u svom temelju ima nekakve altruističke bajke, jer se takve priče obično na ovaj ili onaj način loše završe, čak i ako su naizgled uspešne, jer jednostavno nisu ni zdrave ni prirodne u samom osnovu. Srbiji nisu potrebne nikakve predstave i farse sa gospodinom Junusom (protiv koga inače ništa nemam, neka mu je sa srećom u Bangladešu i na sličnim mestima, sve dok drži ruke dalje od mog novčanika, što - vidi dalje - nažalost samo delimično čini), već niski porezi, pošteni sudovi, mala i transparentna administracija i svi ostali - uostalom nimalo komplikovani ako postoji politička volja - uslovi da privuče više stranih investicija i stvori zdrav, normalan i funkcionalan kapitalistički sistem, u kome će vredan i pametan čovek moći da prosperira i s normalnim komercijalnim kreditima. Sve ostalo je, što se mene tiče, samo prodaja magle i još jedan trik da se narodu zamažu oči nekom novom vrstom milozvučne socijalne demagogije i skrene pažnja sa zaista važnih pitanja. Da i ne govorim o tome da, ako ćemo striktno, Junusov Grameen, uopšte i nije banka, jer depoziti pojedinaca i kompanija dostižu svega 3% njene aktive, već u suštini funkcioniše kao distributivna instanca za velike grantove država i međunarodnih institucija, čija je jedina vrlina u odnosu na pomoć distribuiranu preko vlada to što značajno manje novca netragom nestane zbog korupcije. Odnosno, ne samo da trag novca opet vodi do zapadnog poreskog obveznika (hej, pa to sam ja, ćao, mama, šaljem ti poljubac :)) ), omiljene kravice muzarice celog sveta, već je, na taj način, Grameen banka, kao i većina ostalih socijalno-demagoških redistributivnih strategija, ultimativno štetna po rast globalne ekonomije (najviše, naravno, za zapadne zemlje koje obezbeđuju sredstva, ali se u današnjoj ekonomiji taj efekat jako brzo i prilično ravnomerno širi na čitav svet), jer u suštini snižava koncentraciju kapitala i efikasnost investicija, dok pozitivni ekonomski efekti ekonomske emancipacije "odozdo" jednog dela njenih "klijenata" skoro sigurno ne kompenziraju ni mali deo učinjene štete, jer bi inače Bangladeš davno bio nova Južna Koreja... :))

Svetlana

pre 13 godina

I meni je, kao i Hansu - preporučujem njegov komentar, poznato šta je mikrokreditiranje. Radim u toj oblasti nešto kraće od njega. Mikrokreditiranje zaista može imati pozitivan uticaj na siromašne, ali vredne ljude. Imali smo i imamo puno dobrih, kvalitetnih klijenata. Biće nam lakše kada nam zakon napokon omigući direktan rad sa klijentima. U Srbiji ima prostora za tu vrstu kredita. Postoje i studije o tome. Dobro je da u Srbiju dodje jos stranih investitora koji će uložiti u MFIs. Tako će i postojeći akteri raditi kvalitetnije. U svakom slučaju klijenti dobijaju. Naravno, ovde je potrebna i nefinansijska podrška, uz kredite je potrebno pomoći klijentima u biznisu. Tu bi i država, putem svojih institucija trebalo da učestvuje. Takodje bitno, mislim da kod nas nije moguće dati zajam bez kolaterala, nekog vida garancije. Sve ovo je široka tema, može biti i puno problema, ali ako je duže od 10 godina opstalo par MFIs u nepovoljnim uslovima, uz prilagodjavanje opstaće i dalje.