Sreda, 06.09.2006.

07:32

Eksperimenti, lekovi i zarada

Sve više pacijenata u Srbiji uključuje se u eksperimentalna klinička ispitivanja lekova.

Izvor: Politika

Eksperimenti, lekovi i zarada IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

5 Komentari

Sortiraj po:

neurolog

pre 17 godina

Klinicka ispitivanja lekova su sasvim normalna stvar u razvijenom svetu. Iste klinicke studije rade se istovremeno i u Srbiji i u npr zemljama Zapadne Evrope.

Svi pacijenti koji ucestvuju u studiji potpisuju pismeni pristanak, a pre toga su detaljno upoznati sa svim relevantnim podacima o studiji, rizicima i sl. Da bi se dobila dozvola za sprovodjenje studije, mora postojati i polisa osiguranja, koja pokriva sve eventualne nezeljene posledice. Pacijent koji ucestvuje u studiji dobija "beneficije" cije troskove snosi sponzor studije - lekara na raspolaganju 24 sata, koriscenje najsavremenijih medicinskih aparata i instrumenata, kojih inace u Srbiji nema, placene putne i druge troskove i sl. Centri (bolnice) koji ucestvuju u studijama dobijaju na koriscenje najsavremenije dijagnosticke aparate, racunare, literaturu i drugi materijal, koji inace ne bi mogli da prisuste. Taj materijal najcesce ostaje u vlasnistvu centara i nakon okoncanja studija.

Dakle, iako postoje rizici, klinicke studije su u celini vrlo korisne za nase zdravstvo.

kartmen

pre 17 godina

Nedavno je u Srbiji registrovana Rošova Tarceva koja se koristi u lečenju nekih vrsta raka. Terapija košta preko 4000 evra mesečno (nije greška) ako se kupuje u apoteci, a pacijenti koji su uspeli da uđu u program ispitivanja dobili su terapiju besplatno, i još godinu dana pre nego što je lek uopšte registrovan u Srbiji. Rizici u kliničkim studijama su manji kod skupih zapadnih lekova zato što su ti lekovi već ispitani i registrovani na Zapadu pod rigoroznijim uslovima. Za pacijente koji su u očajnom stanju besplatne terapije su čist poklon - niko se ne leči iz obesti.

LI

pre 17 godina

Ispitivanje kandidata za lekove nosi i rizik od nezeljenih i uzgrednih pojava, koje u ekstremnim slucajevima mogu dovesti i do invaliditeta. Stoga se u svetu to placa svakom pacijetu, a ovde izgleda samo ustanova dobija. A ko ce paltiti odstetu onome ko strada od tog ispitivanja? Ovo sve zvuci kao reklama i uopste se ne pominju sasvim realni rizici ispitivanja.

Josip, Zivinice, BiH

pre 17 godina

U BiH imamo "za izvoz" kojekakvih "agenata" stranih firmi koji prodaju narodu svu silu tableta, pomada, kapsula za sve žive bolesti, kao, "iz Amerike" i narod to još i skupo plaća, a u dobrom broju slučajeva pametni ameri ko na štakorima ispituju svoje preparate i, umjesto da skupo plate korisnike-štakore, super zarade.
Ovo što se planira u Srbiji pametno je jer vjerujem da je pod kontrolom, pa ko voli nek izvoli. Bole da tu budu redovi nego pred pekarama.

srdjan

pre 17 godina

Ja bih ipak ovo cuvao kao drzavnu tajnu. U Beogradu neccete lako zaposliti coveka koji bi trebalo da raznosi hranu, ali kad ljudi budu culi za ovakvu blejazu, bicce redova kao kod Dafine. Videccete.

srdjan

pre 17 godina

Ja bih ipak ovo cuvao kao drzavnu tajnu. U Beogradu neccete lako zaposliti coveka koji bi trebalo da raznosi hranu, ali kad ljudi budu culi za ovakvu blejazu, bicce redova kao kod Dafine. Videccete.

Josip, Zivinice, BiH

pre 17 godina

U BiH imamo "za izvoz" kojekakvih "agenata" stranih firmi koji prodaju narodu svu silu tableta, pomada, kapsula za sve žive bolesti, kao, "iz Amerike" i narod to još i skupo plaća, a u dobrom broju slučajeva pametni ameri ko na štakorima ispituju svoje preparate i, umjesto da skupo plate korisnike-štakore, super zarade.
Ovo što se planira u Srbiji pametno je jer vjerujem da je pod kontrolom, pa ko voli nek izvoli. Bole da tu budu redovi nego pred pekarama.

LI

pre 17 godina

Ispitivanje kandidata za lekove nosi i rizik od nezeljenih i uzgrednih pojava, koje u ekstremnim slucajevima mogu dovesti i do invaliditeta. Stoga se u svetu to placa svakom pacijetu, a ovde izgleda samo ustanova dobija. A ko ce paltiti odstetu onome ko strada od tog ispitivanja? Ovo sve zvuci kao reklama i uopste se ne pominju sasvim realni rizici ispitivanja.

kartmen

pre 17 godina

Nedavno je u Srbiji registrovana Rošova Tarceva koja se koristi u lečenju nekih vrsta raka. Terapija košta preko 4000 evra mesečno (nije greška) ako se kupuje u apoteci, a pacijenti koji su uspeli da uđu u program ispitivanja dobili su terapiju besplatno, i još godinu dana pre nego što je lek uopšte registrovan u Srbiji. Rizici u kliničkim studijama su manji kod skupih zapadnih lekova zato što su ti lekovi već ispitani i registrovani na Zapadu pod rigoroznijim uslovima. Za pacijente koji su u očajnom stanju besplatne terapije su čist poklon - niko se ne leči iz obesti.

neurolog

pre 17 godina

Klinicka ispitivanja lekova su sasvim normalna stvar u razvijenom svetu. Iste klinicke studije rade se istovremeno i u Srbiji i u npr zemljama Zapadne Evrope.

Svi pacijenti koji ucestvuju u studiji potpisuju pismeni pristanak, a pre toga su detaljno upoznati sa svim relevantnim podacima o studiji, rizicima i sl. Da bi se dobila dozvola za sprovodjenje studije, mora postojati i polisa osiguranja, koja pokriva sve eventualne nezeljene posledice. Pacijent koji ucestvuje u studiji dobija "beneficije" cije troskove snosi sponzor studije - lekara na raspolaganju 24 sata, koriscenje najsavremenijih medicinskih aparata i instrumenata, kojih inace u Srbiji nema, placene putne i druge troskove i sl. Centri (bolnice) koji ucestvuju u studijama dobijaju na koriscenje najsavremenije dijagnosticke aparate, racunare, literaturu i drugi materijal, koji inace ne bi mogli da prisuste. Taj materijal najcesce ostaje u vlasnistvu centara i nakon okoncanja studija.

Dakle, iako postoje rizici, klinicke studije su u celini vrlo korisne za nase zdravstvo.

srdjan

pre 17 godina

Ja bih ipak ovo cuvao kao drzavnu tajnu. U Beogradu neccete lako zaposliti coveka koji bi trebalo da raznosi hranu, ali kad ljudi budu culi za ovakvu blejazu, bicce redova kao kod Dafine. Videccete.

Josip, Zivinice, BiH

pre 17 godina

U BiH imamo "za izvoz" kojekakvih "agenata" stranih firmi koji prodaju narodu svu silu tableta, pomada, kapsula za sve žive bolesti, kao, "iz Amerike" i narod to još i skupo plaća, a u dobrom broju slučajeva pametni ameri ko na štakorima ispituju svoje preparate i, umjesto da skupo plate korisnike-štakore, super zarade.
Ovo što se planira u Srbiji pametno je jer vjerujem da je pod kontrolom, pa ko voli nek izvoli. Bole da tu budu redovi nego pred pekarama.

LI

pre 17 godina

Ispitivanje kandidata za lekove nosi i rizik od nezeljenih i uzgrednih pojava, koje u ekstremnim slucajevima mogu dovesti i do invaliditeta. Stoga se u svetu to placa svakom pacijetu, a ovde izgleda samo ustanova dobija. A ko ce paltiti odstetu onome ko strada od tog ispitivanja? Ovo sve zvuci kao reklama i uopste se ne pominju sasvim realni rizici ispitivanja.

kartmen

pre 17 godina

Nedavno je u Srbiji registrovana Rošova Tarceva koja se koristi u lečenju nekih vrsta raka. Terapija košta preko 4000 evra mesečno (nije greška) ako se kupuje u apoteci, a pacijenti koji su uspeli da uđu u program ispitivanja dobili su terapiju besplatno, i još godinu dana pre nego što je lek uopšte registrovan u Srbiji. Rizici u kliničkim studijama su manji kod skupih zapadnih lekova zato što su ti lekovi već ispitani i registrovani na Zapadu pod rigoroznijim uslovima. Za pacijente koji su u očajnom stanju besplatne terapije su čist poklon - niko se ne leči iz obesti.

neurolog

pre 17 godina

Klinicka ispitivanja lekova su sasvim normalna stvar u razvijenom svetu. Iste klinicke studije rade se istovremeno i u Srbiji i u npr zemljama Zapadne Evrope.

Svi pacijenti koji ucestvuju u studiji potpisuju pismeni pristanak, a pre toga su detaljno upoznati sa svim relevantnim podacima o studiji, rizicima i sl. Da bi se dobila dozvola za sprovodjenje studije, mora postojati i polisa osiguranja, koja pokriva sve eventualne nezeljene posledice. Pacijent koji ucestvuje u studiji dobija "beneficije" cije troskove snosi sponzor studije - lekara na raspolaganju 24 sata, koriscenje najsavremenijih medicinskih aparata i instrumenata, kojih inace u Srbiji nema, placene putne i druge troskove i sl. Centri (bolnice) koji ucestvuju u studijama dobijaju na koriscenje najsavremenije dijagnosticke aparate, racunare, literaturu i drugi materijal, koji inace ne bi mogli da prisuste. Taj materijal najcesce ostaje u vlasnistvu centara i nakon okoncanja studija.

Dakle, iako postoje rizici, klinicke studije su u celini vrlo korisne za nase zdravstvo.