Četvrtak, 04.01.2018.

00:15

Novi sistem bodovanja za srednju zbog "jagme za ocenama"

Pomoćnica ministra prosvete Vesna Nedeljković izjavila je da je promenjen sistem bodovanja za upis u srednje škole.

Izvor: Beta

Novi sistem bodovanja za srednju zbog "jagme za ocenama" IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

55 Komentari

Sortiraj po:

Vanja

pre 6 godina

Kakav stres je imala moja generacija iz 58 koja je morala da polaže test na kraju osmog razreda iz srpskog, matematike, istorije, geografije, fizike, hemije, biologije i engleskog koji je se štampao u Zagrebu i pisan ijekavskim, a na tabli su nam bili ispisani izrazi koji se ne koriste kod nas već u HR (npr. tvari=jedinjenja, dušik=vodonik). Od 7 odeljenja osmog razreda bilo je samo 4 (četiri) "vukovca" i oni nisu polagali prijemni ispit za srednju školu, kao i nigde u Srbiji. Prijemni ispit za srednju školu je bio iz matematike i srpskog, i samo je uspeh na njemu bio merilo za upis, sem ako si bio nosilac Vukove diplome (ponavljam: tada nisi morao da polažeš prijemni) O skriptama i zbirkama zadataka mogao si samo da sanjaš. A onda dolete "vukovci" iz neke vukojebine sa juga i zauzmu ti mesto u željenoj školi, pošto oni imaju pravo prečeg upisa kao i deca zaslužnih gradjana YU i palih boraca. Ipak i tako je bilo više pravde i realnosti. U Bgd-u su elitne gimnazije bile: peta, prva, matematička, filološka, vojna, prva ekonomska, elektrotehnička i medicinska škola. Pre osam godina kada je moja ćerka upisivala gimnaziju u njenom odeljenju je bilo 20 (dvadeset) nosilaca Vukove diplome. Od njih 20 samo je troje završilo fakultet u roku od toga i jedan završava Megu pošto se ispisao sa državnog. Uzgred, ja sam završio Drugu ekonomsku, Višu statističku i Ekonomski fax, a bio sam vrlo dobar u osnovnoj. Sve mogu da dokumentujem diplomama i svedočanstvom kao i djačkom knjižicom, kao i moja ćerka. Poštovanje i oprostite na opširnosti. P.S. Profesori su bili poštovani i cenjeni, a danas ne smeš učenika ni mrko da pogledaš, a kamoli da ga udariš ili kazniš. Sa 25 ne opravdanih letiš iz škole, kao i sa ukorom nastavničkog veća, a sa 3 (tri) "keca" ponavljaš razred.

Milorad

pre 6 godina

To jos nije nikakvo opterecenje. Sta je sa predmetima u gimnaziji koji "ne leze detetu" pa jos ako je i nastavnik strog?
(sryugos, 4. januar 2018 13:14)

Kako to detetu "ne lezi predmet"? Pa u gimnazijama je 95% predmeta koji se izucavaju u osnovnoj skoli. Dete treba da upise onu skolu za koju ima afiniteta i talenta, a ne po zelji roditelja.
Mozda sam i ja hteo da studiram medicinu ili elektrotehniku, ali mi nisu isli fizika i hemija. To sto ja nisam imao talenat za te predmete nije skola kriva.
Roditelji treba da smanje svoje zelje, onda ce i deci biti lakse u skoli.

anajeana

pre 6 godina

standardizovani testovi nakon svakog polugodista I to od prvog razreda. sve vannastavne aktivnosti tipa muzicka, baletska skola I veca dostignuca u sportu,matematici, umetnosti, nauci...takodje bodovati. profesori kod kojih 5-ica nee pokaze znanje za 5 da na neki nacin odgovaraju( smanjenje plate, pracenje Rada, eventualno I otkaz nakon par godina istog). profesorima Koji su nekorumpirani I uspevaju da nauce nesto decu dodatno nagraditi, prvenstveno finansijski. bodovati skole na osnovu postugnutih uspeha I odrediti vise koeficijente Rada za profesore u njima. obavezno uvesti drustveno-koristan rad za svu decu ( sredjivanje dvorista, krecenje ograda,sadjenje cveca,bolji ucenici mogu biti tutori slabijima.. .). uvesti tablete za skolu sa svim udzbenicima, a kuci neka deca uce is knjiga. obezbediti kantine sa mogucnoscu zdravije ishrane. smanjiti fond casova.izbaciti crkvu( moze see bodovati nedeljna skola kao vannastavna)....
za pocetak

sryugos

pre 6 godina

A jagma oko prijemnog nije opterećenje za decu od 14-15 godina kao ni za njihove roditelje? 
(Road to Nowhere, 4. januar 2018 01:22) 

To jos nije nikakvo opterecenje. Sta je sa predmetima u gimnaziji koji "ne leze detetu" pa jos ako je i nastavnik strog? Koliko ce onda biti opterecenje upis na drzavni fakultet? Priprema za isti? Pa onda polaganje ispita? Pa diplomski? Pa master ispiti i master teza? Trazenje posla?
Upis u srednju je sala za ono sto dete tek ceka.

velicanstveni

pre 6 godina

Polaganje prijemnog 92-ge je bilo cini mi se 60 uspeh,40 polaganje,secam se da je prva godina u gimnaziji bila u neka vrsta ciscenja,gde su svi koji nisu za gimnaziju ili ponavljali razred ili u toku skolske godine upisivali manje zahtevne skole kako ne bi gubili godinu.Ne znam koliko je takav pristup dobar ali znam da u mojoj genereciji je sigurno 60% zavrsilo drzavni fakultet.

Aleksandar

pre 6 godina

Uvesti generalni, standardizovani test na kraju svake godine i osnovne i srednje škole. Test treba da se polaže na neutralnom terenu / u drugoj školi da se izbegne lokalna korupcija. Svaka srednja škola i fakultet onda mogu da propišu minimalni broj bodova (kumulativno) sa tih testova u skladu s tim šta se u njima izučava i, ako je velika navala, da daju učenicima i dodatni test kako bi odvojili žito od kukolja.

S druge strane, godišnji testovi služe i pri evaluaciji škola pa se vrlo brzo uoče problemi u školama koje ne obavljaju svoju propisanu funkciju i može da se reaguje na vreme pre nego što škola upropasti generacije i generacije dece.

Takav sistem postoji u mnogim uspešnim državama i oni nemaju problema sa kampanjskim učenjem, poklanjanjem ocena i generalnom korupcijom a učenici završe u školama/fakultetima koji su na njihovom nivou umesto da odu u škole/fakultete koje ne mogu da isprate pa onda posle par godina odustanu. Ne izmišljajte toplu vodu, samo prepišite od onih koji su stotinama godina radili na unapređenju obrazovanja dok smo se mi klali oko pola metra međe...

Radomir

pre 6 godina

Tako i treba da bude. Ako učenik koji je odličan đak ne može da ima na završnom ispitu bar 30 poena i ne treba da bude odličan.

RUMBLE

pre 6 godina

RUMBLE
A kada ce staviti pod lupu dokone mame koje svaki cas salju inspekciju nastavnicima koji, po maminom misljenju, nisu dali dobru ocenu njihovom prepametnom cedu?

Istina je da se i to radi.nastavnici su pod pritiskom vecinom dokonih majki koje idu po skoli i vrse pritisak na nastavnike.Ja sam zeleo da kazem da mnogo nastavnika podleze pritiscima i daje deci nerealno visoke ocene.Primera za to ima mnogo.Kako dete moze kao odlican djak da ode u gimnaziju i da ne moze da dobije dvojku iz matematike i ima mnogo problema?

Gimnazijalac

pre 6 godina

Kada sam ja pre 55 godina zavrsio OS i podneo molbu za upis u gimnaziju, trazili su od svih kandidata da izadju na prijemni ispit iz S-H jezika i matematike, pismeno i usmeno. Na osnovu rezultata primani su ili ne, ucenici u gimnaziju. Koliko se secam samo 2-3 nije stiglo do mature. Jedna ucenica se udala, a ostalima se vise nije islo u skolu.

Dudap

pre 6 godina

Pobogu ljudi, nije stvar u testiranju i prolaznosti. Osnovni problem naseg skolstva je izuzetno los nastavni program, jezivi udzbenici koji nisu prilagodjeni uzrastu ucenika i potpuno besmislenog sadrzaja, a kada se na to dodaju netalentovani, nezainteresovani i priglupi nastavnici i profesori - poslusnici (cast izuzecima), dobijaju se generacije idiota. Zar je vazno da ih standardizovano testiraju posle osam godina potpunog gubljenja vremena, odnosno narusavanja radoznalosti, talenata i bilo kakve zelje za sticanjem znanja. Nastavni program ne prati razvoj mozga dece, vec deca uce da pisu u petom razredu, a u prvom rade jednacine sa x. Nastavnici poput robota drze predavanja, a deca podjednako kao roboti pisu u nekim sveskama. Nigde razumevanja gradiva, produbljivanja znanja, analize naucenog. Izgubili su se u skolstvu zdrav razum i logika. Ne mozete ocekivati od dece da, bez dobrih udzbenika, adekvatnih predavanja i postupnog rada koji prati razvoj mozga, postignu bilo kakve rezultate. To vam je kao kada bi se u naucnom istrazivanju koristili losim podacima, a ocekivali adekvatnu analizu istih i dobar rezultat. E pa ne moze!
Neadekvatno probrani nastavnici i profesori koji nisu spremni da se pobune, udruzeni sa buljucima nerazumnih roditelja, los kadar u Ministarstvu, dovode do stvaranja ovakvih neznalica.Logika i slobodna misao nisu ni ranije bili centar naseg obrazovnog sistema, ali smo bar dobijali neku osnovu koja je mogla da se nadogradi.

000

pre 6 godina

Само би требао завршни испит да буде "поштенији". Прошле године, у једној великој школи у Војводини, комбиновани тест " најбоље урадио" најгори ђак у генерсцији!? Размислизе о томе.
(Баксуз, 04. januar 2018 09:28)

Вероватно се баш потрудио око завршног теста

Temerinac

pre 6 godina

Treba promenuti još rigoroznije, da uspeh u školi donosi 40 bodova, a završni testovi 60 bodova /svaki po 20 bodova/, to bi bilo najpoštenije. Ovako nam izlaze generacije VUKOVACA, koji su jedva prosečni đaci. Direktori i nastavnici su svaki dan opsednuti dokinim mamama koje se zale na nastavnike, kako tobože nevole njihove mezimce.

teacher

pre 6 godina

@Pantagruel
Potpisujem svaku rec. Ovaj sadasnji zavrsni ispit, sistem bodovanja, ma sve je najobicnija sprdnja. Od toga vajde imaju samo oni koji stampaju zbirke za pripremu i testove za probni ispit (!) i zavrsni i ostalu dokumentaciju za upis-a ima je, ko zna kolike pare se tu vrte. A sve ostalo, pripremni casovi, polaganje, supervizija, liste zelja-najobicniji cirkus!

Victorinox

pre 6 godina

A jagma oko prijemnog nije opterećenje za decu od 14-15 godina kao ni za njihove roditelje?
(Road to Nowhere, 4. januar 2018 01:22)

Ne dao bog da se u ovoj zemlji bilo ko optereti bilo čime, no svi treba da budemo lagani ka’ zavjesa, što bi rekao moj kum iz susedne bratske republike. Zamislite golgotu kroz koju sam ja prošao kad sam polagao prijemni za gimnaziju sedamdestih godina: Test se radi u dotičnoj gimnaziji; polažu se matematika i srpski; ne postoji nikakva zbirka za pripreme; uspeh iz osnovne-nebitan, đaci se rangiraju samo na osnovu rezultata sa prijemnog. Šta će biti na prijemnom i kakvi su zadaci-videćeš na samom testu. Umesto da se kao danas testovi za vaskoliku naciju štampaju u zavodu za izradu novčanica sa sve hologramom, pa ih posle kupite na Zelenom vencu, svaka škola je pravila svoje testove koje su sastavljali predmetni nastavnici. Ne znam kako smo mi i naši matorci preživeli takav stres; danas je sve modernije, lepše, jače, brže, bolje, a tek za dve do tri godine....

ja

pre 6 godina

A zašto se prosto ne uvede rangiranje osnovnih škola prema uspehu njenih učenika u srednjoj školi i na fakultetu? Imamo sigurno istorijske podatke za tako nešto 50 godina unazad. Pa bi onda ulaz u srednju školu bio određen sa 40% test, 30% uspeh i 30% škola iz koje kandidat dolazi. Na isti način bi mogli da se rangiraju i nastavnici/profesori i da im se plata umanjuje za procenat razlike između datih i zasluženih ocena, pa bi se onda razmislili ko koju ocenu zaslužuje...

ana

pre 6 godina

RUMBLE
A kada ce staviti pod lupu dokone mame koje svaki cas salju inspekciju nastavnicima koji, po maminom misljenju, nisu dali dobru ocenu njihovom prepametnom cedu?

borko

pre 6 godina

Meni vec muka kako stalno drze ucitelje i nastavnike u skolama ko sigurne krivce.
Stalno neko pretpostavlja kako oni ne rade kako treba, kako ne znaju posao, kako daju lose ocene, kako uvek neko treba da im ispravlja posao, kontrolise rezultate... ko da su sve nepismeni slucajevi zalutali na svoja radna mesta.
Nekako, bljutavo je...

Баксуз

pre 6 godina

Само би требао завршни испит да буде "поштенији". Прошле године, у једној великој школи у Војводини, комбиновани тест " најбоље урадио" најгори ђак у генерсцији!? Размислизе о томе.

Илија

pre 6 godina

Па овако је било и пре десетак година, кад сам ја уписивао, само што није било тог комбинованог теста. Сваке године неке реформе, а онда дођу на исто.

Dekameron

pre 6 godina

To je dobra politika! Primer : Prošle godine je u gimnaziju J.J. Zmaj u Novom Sadu ( najelitnija gimnazija u NS) prošlo nakon prijemnog 4 (četiri) učenika iz OŠ Djordje Natošević(jedna od boljih OŠ) jer se u ovoj OŠ ocenjuje po zasluzi. Deca su odlično uradila prijemni ali zbog ocena nisu prošla. Više od pola generacije u gimnaziji JJ Zmaj je upisano učenicima iz okolnih sela. U manjim osnovnim školama ima više od polovine đaka vukovaca.

ne komentarisi

pre 6 godina

Moja generacije je najbolje prosla sto se tice izbora skola. Dogodila se afera sa rezultatima i maturski je ponisten. Birali smo skole samo sa prosekom iz skole, i tako recimo u srednjoj skoli koju sam ja zavrsio imate 100% odlicnih ucenika iz osnovne skole. Ali sta se desava, ucenik koji je recimo iz nekog sela kod Vrsca i koje je "Vukovac" u svojoj osnovnoj skoli je bio dovoljan u prvoj godini, jer su mu naravno tamo u tom selu poklanjali ocene uz malo znanja. I u jednom trenutku u 3 godini smo imali preko 45 jedinica u dnevniku, sto se nije dogodilo u ranijim generacijama nasa razredne nikad. A zena je bila pred penziju.
Tako da bi drzava i ministrastvo trebalo da se sto vise osloni na maturske testove, a sto manje na prosek ocena ...

Pera

pre 6 godina

A sto nije 50:50?! U ovom ministarstvu prosvete sve sami "genijalci". Ako se sumnja u poklanjanje ocena, treba uvesti nezavisne ocenjivace, testiranje i tokom skolovanja itd., a ne cekati samo zavrsni ispit. Zasto nema zavrsnog ispita posle svakog razreda?!

Džinovski Patuljak

pre 6 godina

Svake godine menjate stav, prošle godine je bilo - bolje je da se više boduju ocene, a sada - bolje je da se više boduju testovi...
Ne znate više ni vi šta hoćete.
Jer ste nesposobni!
Ali zato su vam uvek puna usta vaših malih plata koje niste ni zaslužili.

paja

pre 6 godina

Више питања отвореног типа? Да ли то значи и неодређеног одговора, једино субјективно оцењивог? Да ли је пријемни испит право место за то? Да ли се тако већ током основне школе додатно обесмишљава сваки труд да се нешто схвати и научи, а форсира извештачена "маштовитост"?
До сада је, на сасвим супротан начин, умањивано подстицање ђака да нешто заиста схвате (а не само "набубају")-задавањем унапред задатака за пријемни, у којима су можда само параметри мењани на самом пријемном испиту (у односу на објевљене задатке у збиркама почетком године)

zdrav razum

pre 6 godina

Sramotno nepravedan sistem se primenjuje vec decenijama. Bolju prodju imaju deca iz losijih skola sa losijim kriterijumom. Da ne govorimo o strogim, popustljivim ili neobjektivnim nastavnicima. Raniji uspeh ne bi trebao da nosi ni 20 % bodova. Samo test. Obiman i isti u celoj drzavi.

Vladimir

pre 6 godina

A možda bi bilo bolje da se analizira uspeh učenika u poslednjih 10 godina u osnovnoj i srednjoj školi i na fakultetu i da se na osnovu toga dodeljuju ponderi školama Na primer, ako jedan učenik dobije Vukovu diplomu u osnovnoj školi a u srednjoj i na prijemnim ispitima ne postigne očekivani uspeh ponder koji škola dobija umanjuje se na odgovarajući način. Ako to primenimo na sve (ili većinu) učenika lako može da se vidi koje škole "pumpaju" uspeh. Pa ako se taj ponder primeni i na prosečne plate nastavnika i profesora možda se nešto i promeni.

medicinar

pre 6 godina

To je ta radikalna reforma obrazovanja.Minimizirati znacaj osmogodisnjeg skolovanja i akcentovati buksačenje zbirki za prijemni,jer za 8 godina uzmes 60,a za tri dana 40 poena.Jel to taj finski model?! Mi ne znamo sta je OUT OF THE BOX razmisljanje,jer smo nauceni da se ocenjuje duzina izlaganja,a ne sadrzaj i forma... genocid nad sinapsama.Kadar je svestan (citaj nemocan).

Borkes

pre 6 godina

Meni nije jasno zašto ocene uopšte učestvuju u prilikom vrednovanja prijemnog ispita. Kao što svi znamo ocena se može zaraditi na sto načina. Ne mislim samo na petice već generalno na sve ocene.
Ako već sve osmogodišnje škole imaju isti program dajte svima isti test. Sto pitanja - sto bodova i rešen problem.
A čini mi se da je takva raspodela bodova još nepravednija prilikom upisa na fakultet.

čitalac

pre 6 godina

Zašto ne povećaju obim testiranja (npr 2x celodnevni test) i na taj način ozbiljno provere znanje đaka i to vrednuju sa npr 80%. Onda se ocene donete iz škola (a svedoci smo rastegnutih kriterijuma od škole do škole) svedu na minimum, tek onoliki koliko je đacima neophodno da ostanu motivisani da se bore za što bolje ocene.

nnidza

pre 6 godina

Umesto što inspektori vrše torturu profesora koji se drznu da zaključe jedinice ili "obore" đaka na popravnom ili razrednon ispitu, vreme je da se proveri "rad" kolega koji pišu sve ili gotovo sve petice... A osim toga... Prvo se broj poena na prijemnom smanjio zbog stresa koji prijemni nosi, a sad se povećava. Vrtimo se u krug. Nisam siguran da država zna šta hoće...

ArtuDitu

pre 6 godina

Treba potpuno promeniti koncept upisa u srednje skole. Samo jedan deo bio bi uspeh iz skole, ostatak bi bio test (koji bi mogao da bude drugaciji jer se i ti testovi bubace napamet), razgovor sa svakim kandidatom, njegov portfolio koji bi obuhvatao osim preporuke profesora i informacije o vannastavnim aktivnostima, takmicenjima i svim drugim aktivnostima koji su u vezi sa srednjom skolom za koju aplicira. Kandidat bi bio u obavezi da sastavi neku vrstu motivacionog pisma koje bi ulazilo u ukupnu ocenu. I to bi dobro funkcionisalo ako bi postojala etika clanova upisne komisije. Medjutim, uzimajuci u obzir visok stepen korupcije u nasem drustvu i vrlo slabe zakonske i kontrolne mehanizme postojala bi ozbiljna mogucnost koruptivnosti tokom ovakvog upisa. Pritiske i veze ne treba ni pominjati jer oni postoje i danas, postojali su i ranije. Ali, u osnovi ovakav upis bio bi daleko pravedniji nego sto je ovaj danas.
Zatim tu je i pitanje sta znaci jagma za ocenama i upis u odredjenu, vrlo prestiznu skolu? Gledajuci sta se dogadja u svetu i ne bas mnogo. Jer kod nas prestizne skole i ne znace sticanje znanja i kvalitetnu nastavu. S druge strane ko je mogao da pretpostavi da ce bloger postati zanimanje od kojeg ce moci da se zivi, da ce postojati jutjuberi koji ce ziveti od svojih video klipova, da ce virtuelna valuta imati astronomsku vrednost u novcu na kakav smo navikli. Sve su to ogromne promene, na civilitacijskom nivou, koje su se desile u vrlo kratkom vremenskom periodu. I nastavice da se desavaju. Zato je daleko vaznije da skola uci decu da razmisljaju, pronalaze resenja a ne da bubace definicije i pravila napamet.

Миодраг

pre 6 godina

Добро јутро министарству,још да ученике на завршном пазе средњошколски професори,видели би страшно незнање !

Marinko

pre 6 godina

Lepo je što su se setili da smisle pravila u pet do dvanaest, takoreći. Ne bi me čudilo ni da se pravila primenjuju retroaktivno!

bole

pre 6 godina

Svedimo srednju na maturski ispit i to da se polaže od kuće, roditelj da garantuje za dete. Manji troškovi, manja jagme, viša prolaznost maturanata.
Mama mi je rekla da ću da položila matura.

Lynx

pre 6 godina

Ovako je i bilo do pre par godina, nisam ni znao da je promenjeno na 70-30. Uveo bih im da se vrednuje 30-70 ionako posmatraju samo 3 razreda za poene iz skole. Potpuno je sumanto da 3 razreda nose 60 poena.

eksperimentalna generacija

pre 6 godina

Izmislili toplu vodu. Odnos 60-40 je bio i 2002. kada sam ja upisivao srednju školu. Dodavali su se još i bodovi sa republičkih i saveznih takmičenja, tako da sam na kraju imao preko sto bodova.

sale

pre 6 godina

Ocene koje daju predavaci svojim ucenicima i studentima ne bi trebalo da imaju ikakav uticaj osim kao povratna informacija za njih same. Oni bi trebali da budu "sa iste strane", a protiv ocenjivaca, koji treba da budu nezavisni (po mogucstvu i anonimni i/ili slucajno odabrani u kratkom roku), nepristrasni i strogi (npr. predavaci nekom drugom ko je konkurencija). Predavaci treba da budu ocenjivani i nagradjivani prema uspehu svojih ucenika i da stite njihove interese (u slucaju greske ocenjivaca).

Pantagruel

pre 6 godina

Не знам ни када су увели ову будалаштину да сд успех из основне бодује са 70 бодова, матура (не чак ни пријемни испит) са 30. Ја сам основну школу завршио 1990. године. Баш тада је укинут систем усмереног образовања (у коме се уписивало искључиво на основу успеха из основне), враћена гимназија као елитна категорија средње школе и ми смо први полагали пријемне испите у тим школама које смо желели да упишемо. То је веома важно, јер у њима постоји јача контрола, а не да ти твој стари наставник "гледа кроз прсте" и дозволи преписивање. Одлично се сећам да смо у два дана полагали тестове из српског и математике, а сваки од њих могао је да нам донесе највише по 20 бодова. Из основне школе се могло донети највише 60, али њих су имали једино "Вуковци" којих је тада било знатно мање него данас, пошто су се високе оцене добијале теже него сада. Чини ми се да смо упис на факултет 1994. године из гимназије могли донети највише 40 бодова, а на на пријемном испиту освојити 60. А сви смо полагали истовремено и на једном месту. Сви кандидати за упис прве године свих факултета Универзитета у Београду морали су да дођу у неку од хала Београдског сајма (зависно од свог распореда) и тамо ураде тест за пријемни, под надзором асистената и професора.

Vladimir

pre 6 godina

A možda bi bilo bolje da se analizira uspeh učenika u poslednjih 10 godina u osnovnoj i srednjoj školi i na fakultetu i da se na osnovu toga dodeljuju ponderi školama Na primer, ako jedan učenik dobije Vukovu diplomu u osnovnoj školi a u srednjoj i na prijemnim ispitima ne postigne očekivani uspeh ponder koji škola dobija umanjuje se na odgovarajući način. Ako to primenimo na sve (ili većinu) učenika lako može da se vidi koje škole "pumpaju" uspeh. Pa ako se taj ponder primeni i na prosečne plate nastavnika i profesora možda se nešto i promeni.

Pera

pre 6 godina

A sto nije 50:50?! U ovom ministarstvu prosvete sve sami "genijalci". Ako se sumnja u poklanjanje ocena, treba uvesti nezavisne ocenjivace, testiranje i tokom skolovanja itd., a ne cekati samo zavrsni ispit. Zasto nema zavrsnog ispita posle svakog razreda?!

Džinovski Patuljak

pre 6 godina

Svake godine menjate stav, prošle godine je bilo - bolje je da se više boduju ocene, a sada - bolje je da se više boduju testovi...
Ne znate više ni vi šta hoćete.
Jer ste nesposobni!
Ali zato su vam uvek puna usta vaših malih plata koje niste ni zaslužili.

ana

pre 6 godina

RUMBLE
A kada ce staviti pod lupu dokone mame koje svaki cas salju inspekciju nastavnicima koji, po maminom misljenju, nisu dali dobru ocenu njihovom prepametnom cedu?

ne komentarisi

pre 6 godina

Moja generacije je najbolje prosla sto se tice izbora skola. Dogodila se afera sa rezultatima i maturski je ponisten. Birali smo skole samo sa prosekom iz skole, i tako recimo u srednjoj skoli koju sam ja zavrsio imate 100% odlicnih ucenika iz osnovne skole. Ali sta se desava, ucenik koji je recimo iz nekog sela kod Vrsca i koje je "Vukovac" u svojoj osnovnoj skoli je bio dovoljan u prvoj godini, jer su mu naravno tamo u tom selu poklanjali ocene uz malo znanja. I u jednom trenutku u 3 godini smo imali preko 45 jedinica u dnevniku, sto se nije dogodilo u ranijim generacijama nasa razredne nikad. A zena je bila pred penziju.
Tako da bi drzava i ministrastvo trebalo da se sto vise osloni na maturske testove, a sto manje na prosek ocena ...

Pantagruel

pre 6 godina

Не знам ни када су увели ову будалаштину да сд успех из основне бодује са 70 бодова, матура (не чак ни пријемни испит) са 30. Ја сам основну школу завршио 1990. године. Баш тада је укинут систем усмереног образовања (у коме се уписивало искључиво на основу успеха из основне), враћена гимназија као елитна категорија средње школе и ми смо први полагали пријемне испите у тим школама које смо желели да упишемо. То је веома важно, јер у њима постоји јача контрола, а не да ти твој стари наставник "гледа кроз прсте" и дозволи преписивање. Одлично се сећам да смо у два дана полагали тестове из српског и математике, а сваки од њих могао је да нам донесе највише по 20 бодова. Из основне школе се могло донети највише 60, али њих су имали једино "Вуковци" којих је тада било знатно мање него данас, пошто су се високе оцене добијале теже него сада. Чини ми се да смо упис на факултет 1994. године из гимназије могли донети највише 40 бодова, а на на пријемном испиту освојити 60. А сви смо полагали истовремено и на једном месту. Сви кандидати за упис прве године свих факултета Универзитета у Београду морали су да дођу у неку од хала Београдског сајма (зависно од свог распореда) и тамо ураде тест за пријемни, под надзором асистената и професора.

Dekameron

pre 6 godina

To je dobra politika! Primer : Prošle godine je u gimnaziju J.J. Zmaj u Novom Sadu ( najelitnija gimnazija u NS) prošlo nakon prijemnog 4 (četiri) učenika iz OŠ Djordje Natošević(jedna od boljih OŠ) jer se u ovoj OŠ ocenjuje po zasluzi. Deca su odlično uradila prijemni ali zbog ocena nisu prošla. Više od pola generacije u gimnaziji JJ Zmaj je upisano učenicima iz okolnih sela. U manjim osnovnim školama ima više od polovine đaka vukovaca.

zdrav razum

pre 6 godina

Sramotno nepravedan sistem se primenjuje vec decenijama. Bolju prodju imaju deca iz losijih skola sa losijim kriterijumom. Da ne govorimo o strogim, popustljivim ili neobjektivnim nastavnicima. Raniji uspeh ne bi trebao da nosi ni 20 % bodova. Samo test. Obiman i isti u celoj drzavi.

Баксуз

pre 6 godina

Само би требао завршни испит да буде "поштенији". Прошле године, у једној великој школи у Војводини, комбиновани тест " најбоље урадио" најгори ђак у генерсцији!? Размислизе о томе.

nnidza

pre 6 godina

Umesto što inspektori vrše torturu profesora koji se drznu da zaključe jedinice ili "obore" đaka na popravnom ili razrednon ispitu, vreme je da se proveri "rad" kolega koji pišu sve ili gotovo sve petice... A osim toga... Prvo se broj poena na prijemnom smanjio zbog stresa koji prijemni nosi, a sad se povećava. Vrtimo se u krug. Nisam siguran da država zna šta hoće...

Илија

pre 6 godina

Па овако је било и пре десетак година, кад сам ја уписивао, само што није било тог комбинованог теста. Сваке године неке реформе, а онда дођу на исто.

Lynx

pre 6 godina

Ovako je i bilo do pre par godina, nisam ni znao da je promenjeno na 70-30. Uveo bih im da se vrednuje 30-70 ionako posmatraju samo 3 razreda za poene iz skole. Potpuno je sumanto da 3 razreda nose 60 poena.

medicinar

pre 6 godina

To je ta radikalna reforma obrazovanja.Minimizirati znacaj osmogodisnjeg skolovanja i akcentovati buksačenje zbirki za prijemni,jer za 8 godina uzmes 60,a za tri dana 40 poena.Jel to taj finski model?! Mi ne znamo sta je OUT OF THE BOX razmisljanje,jer smo nauceni da se ocenjuje duzina izlaganja,a ne sadrzaj i forma... genocid nad sinapsama.Kadar je svestan (citaj nemocan).

eksperimentalna generacija

pre 6 godina

Izmislili toplu vodu. Odnos 60-40 je bio i 2002. kada sam ja upisivao srednju školu. Dodavali su se još i bodovi sa republičkih i saveznih takmičenja, tako da sam na kraju imao preko sto bodova.

Миодраг

pre 6 godina

Добро јутро министарству,још да ученике на завршном пазе средњошколски професори,видели би страшно незнање !

bole

pre 6 godina

Svedimo srednju na maturski ispit i to da se polaže od kuće, roditelj da garantuje za dete. Manji troškovi, manja jagme, viša prolaznost maturanata.
Mama mi je rekla da ću da položila matura.

sale

pre 6 godina

Ocene koje daju predavaci svojim ucenicima i studentima ne bi trebalo da imaju ikakav uticaj osim kao povratna informacija za njih same. Oni bi trebali da budu "sa iste strane", a protiv ocenjivaca, koji treba da budu nezavisni (po mogucstvu i anonimni i/ili slucajno odabrani u kratkom roku), nepristrasni i strogi (npr. predavaci nekom drugom ko je konkurencija). Predavaci treba da budu ocenjivani i nagradjivani prema uspehu svojih ucenika i da stite njihove interese (u slucaju greske ocenjivaca).

paja

pre 6 godina

Више питања отвореног типа? Да ли то значи и неодређеног одговора, једино субјективно оцењивог? Да ли је пријемни испит право место за то? Да ли се тако већ током основне школе додатно обесмишљава сваки труд да се нешто схвати и научи, а форсира извештачена "маштовитост"?
До сада је, на сасвим супротан начин, умањивано подстицање ђака да нешто заиста схвате (а не само "набубају")-задавањем унапред задатака за пријемни, у којима су можда само параметри мењани на самом пријемном испиту (у односу на објевљене задатке у збиркама почетком године)

Borkes

pre 6 godina

Meni nije jasno zašto ocene uopšte učestvuju u prilikom vrednovanja prijemnog ispita. Kao što svi znamo ocena se može zaraditi na sto načina. Ne mislim samo na petice već generalno na sve ocene.
Ako već sve osmogodišnje škole imaju isti program dajte svima isti test. Sto pitanja - sto bodova i rešen problem.
A čini mi se da je takva raspodela bodova još nepravednija prilikom upisa na fakultet.

ArtuDitu

pre 6 godina

Treba potpuno promeniti koncept upisa u srednje skole. Samo jedan deo bio bi uspeh iz skole, ostatak bi bio test (koji bi mogao da bude drugaciji jer se i ti testovi bubace napamet), razgovor sa svakim kandidatom, njegov portfolio koji bi obuhvatao osim preporuke profesora i informacije o vannastavnim aktivnostima, takmicenjima i svim drugim aktivnostima koji su u vezi sa srednjom skolom za koju aplicira. Kandidat bi bio u obavezi da sastavi neku vrstu motivacionog pisma koje bi ulazilo u ukupnu ocenu. I to bi dobro funkcionisalo ako bi postojala etika clanova upisne komisije. Medjutim, uzimajuci u obzir visok stepen korupcije u nasem drustvu i vrlo slabe zakonske i kontrolne mehanizme postojala bi ozbiljna mogucnost koruptivnosti tokom ovakvog upisa. Pritiske i veze ne treba ni pominjati jer oni postoje i danas, postojali su i ranije. Ali, u osnovi ovakav upis bio bi daleko pravedniji nego sto je ovaj danas.
Zatim tu je i pitanje sta znaci jagma za ocenama i upis u odredjenu, vrlo prestiznu skolu? Gledajuci sta se dogadja u svetu i ne bas mnogo. Jer kod nas prestizne skole i ne znace sticanje znanja i kvalitetnu nastavu. S druge strane ko je mogao da pretpostavi da ce bloger postati zanimanje od kojeg ce moci da se zivi, da ce postojati jutjuberi koji ce ziveti od svojih video klipova, da ce virtuelna valuta imati astronomsku vrednost u novcu na kakav smo navikli. Sve su to ogromne promene, na civilitacijskom nivou, koje su se desile u vrlo kratkom vremenskom periodu. I nastavice da se desavaju. Zato je daleko vaznije da skola uci decu da razmisljaju, pronalaze resenja a ne da bubace definicije i pravila napamet.

Victorinox

pre 6 godina

A jagma oko prijemnog nije opterećenje za decu od 14-15 godina kao ni za njihove roditelje?
(Road to Nowhere, 4. januar 2018 01:22)

Ne dao bog da se u ovoj zemlji bilo ko optereti bilo čime, no svi treba da budemo lagani ka’ zavjesa, što bi rekao moj kum iz susedne bratske republike. Zamislite golgotu kroz koju sam ja prošao kad sam polagao prijemni za gimnaziju sedamdestih godina: Test se radi u dotičnoj gimnaziji; polažu se matematika i srpski; ne postoji nikakva zbirka za pripreme; uspeh iz osnovne-nebitan, đaci se rangiraju samo na osnovu rezultata sa prijemnog. Šta će biti na prijemnom i kakvi su zadaci-videćeš na samom testu. Umesto da se kao danas testovi za vaskoliku naciju štampaju u zavodu za izradu novčanica sa sve hologramom, pa ih posle kupite na Zelenom vencu, svaka škola je pravila svoje testove koje su sastavljali predmetni nastavnici. Ne znam kako smo mi i naši matorci preživeli takav stres; danas je sve modernije, lepše, jače, brže, bolje, a tek za dve do tri godine....

Marinko

pre 6 godina

Lepo je što su se setili da smisle pravila u pet do dvanaest, takoreći. Ne bi me čudilo ni da se pravila primenjuju retroaktivno!

Temerinac

pre 6 godina

Treba promenuti još rigoroznije, da uspeh u školi donosi 40 bodova, a završni testovi 60 bodova /svaki po 20 bodova/, to bi bilo najpoštenije. Ovako nam izlaze generacije VUKOVACA, koji su jedva prosečni đaci. Direktori i nastavnici su svaki dan opsednuti dokinim mamama koje se zale na nastavnike, kako tobože nevole njihove mezimce.

Dudap

pre 6 godina

Pobogu ljudi, nije stvar u testiranju i prolaznosti. Osnovni problem naseg skolstva je izuzetno los nastavni program, jezivi udzbenici koji nisu prilagodjeni uzrastu ucenika i potpuno besmislenog sadrzaja, a kada se na to dodaju netalentovani, nezainteresovani i priglupi nastavnici i profesori - poslusnici (cast izuzecima), dobijaju se generacije idiota. Zar je vazno da ih standardizovano testiraju posle osam godina potpunog gubljenja vremena, odnosno narusavanja radoznalosti, talenata i bilo kakve zelje za sticanjem znanja. Nastavni program ne prati razvoj mozga dece, vec deca uce da pisu u petom razredu, a u prvom rade jednacine sa x. Nastavnici poput robota drze predavanja, a deca podjednako kao roboti pisu u nekim sveskama. Nigde razumevanja gradiva, produbljivanja znanja, analize naucenog. Izgubili su se u skolstvu zdrav razum i logika. Ne mozete ocekivati od dece da, bez dobrih udzbenika, adekvatnih predavanja i postupnog rada koji prati razvoj mozga, postignu bilo kakve rezultate. To vam je kao kada bi se u naucnom istrazivanju koristili losim podacima, a ocekivali adekvatnu analizu istih i dobar rezultat. E pa ne moze!
Neadekvatno probrani nastavnici i profesori koji nisu spremni da se pobune, udruzeni sa buljucima nerazumnih roditelja, los kadar u Ministarstvu, dovode do stvaranja ovakvih neznalica.Logika i slobodna misao nisu ni ranije bili centar naseg obrazovnog sistema, ali smo bar dobijali neku osnovu koja je mogla da se nadogradi.

Aleksandar

pre 6 godina

Uvesti generalni, standardizovani test na kraju svake godine i osnovne i srednje škole. Test treba da se polaže na neutralnom terenu / u drugoj školi da se izbegne lokalna korupcija. Svaka srednja škola i fakultet onda mogu da propišu minimalni broj bodova (kumulativno) sa tih testova u skladu s tim šta se u njima izučava i, ako je velika navala, da daju učenicima i dodatni test kako bi odvojili žito od kukolja.

S druge strane, godišnji testovi služe i pri evaluaciji škola pa se vrlo brzo uoče problemi u školama koje ne obavljaju svoju propisanu funkciju i može da se reaguje na vreme pre nego što škola upropasti generacije i generacije dece.

Takav sistem postoji u mnogim uspešnim državama i oni nemaju problema sa kampanjskim učenjem, poklanjanjem ocena i generalnom korupcijom a učenici završe u školama/fakultetima koji su na njihovom nivou umesto da odu u škole/fakultete koje ne mogu da isprate pa onda posle par godina odustanu. Ne izmišljajte toplu vodu, samo prepišite od onih koji su stotinama godina radili na unapređenju obrazovanja dok smo se mi klali oko pola metra međe...

čitalac

pre 6 godina

Zašto ne povećaju obim testiranja (npr 2x celodnevni test) i na taj način ozbiljno provere znanje đaka i to vrednuju sa npr 80%. Onda se ocene donete iz škola (a svedoci smo rastegnutih kriterijuma od škole do škole) svedu na minimum, tek onoliki koliko je đacima neophodno da ostanu motivisani da se bore za što bolje ocene.

RUMBLE

pre 6 godina

RUMBLE
A kada ce staviti pod lupu dokone mame koje svaki cas salju inspekciju nastavnicima koji, po maminom misljenju, nisu dali dobru ocenu njihovom prepametnom cedu?

Istina je da se i to radi.nastavnici su pod pritiskom vecinom dokonih majki koje idu po skoli i vrse pritisak na nastavnike.Ja sam zeleo da kazem da mnogo nastavnika podleze pritiscima i daje deci nerealno visoke ocene.Primera za to ima mnogo.Kako dete moze kao odlican djak da ode u gimnaziju i da ne moze da dobije dvojku iz matematike i ima mnogo problema?

borko

pre 6 godina

Meni vec muka kako stalno drze ucitelje i nastavnike u skolama ko sigurne krivce.
Stalno neko pretpostavlja kako oni ne rade kako treba, kako ne znaju posao, kako daju lose ocene, kako uvek neko treba da im ispravlja posao, kontrolise rezultate... ko da su sve nepismeni slucajevi zalutali na svoja radna mesta.
Nekako, bljutavo je...

Radomir

pre 6 godina

Tako i treba da bude. Ako učenik koji je odličan đak ne može da ima na završnom ispitu bar 30 poena i ne treba da bude odličan.

000

pre 6 godina

Само би требао завршни испит да буде "поштенији". Прошле године, у једној великој школи у Војводини, комбиновани тест " најбоље урадио" најгори ђак у генерсцији!? Размислизе о томе.
(Баксуз, 04. januar 2018 09:28)

Вероватно се баш потрудио око завршног теста

Milorad

pre 6 godina

To jos nije nikakvo opterecenje. Sta je sa predmetima u gimnaziji koji "ne leze detetu" pa jos ako je i nastavnik strog?
(sryugos, 4. januar 2018 13:14)

Kako to detetu "ne lezi predmet"? Pa u gimnazijama je 95% predmeta koji se izucavaju u osnovnoj skoli. Dete treba da upise onu skolu za koju ima afiniteta i talenta, a ne po zelji roditelja.
Mozda sam i ja hteo da studiram medicinu ili elektrotehniku, ali mi nisu isli fizika i hemija. To sto ja nisam imao talenat za te predmete nije skola kriva.
Roditelji treba da smanje svoje zelje, onda ce i deci biti lakse u skoli.

sryugos

pre 6 godina

A jagma oko prijemnog nije opterećenje za decu od 14-15 godina kao ni za njihove roditelje? 
(Road to Nowhere, 4. januar 2018 01:22) 

To jos nije nikakvo opterecenje. Sta je sa predmetima u gimnaziji koji "ne leze detetu" pa jos ako je i nastavnik strog? Koliko ce onda biti opterecenje upis na drzavni fakultet? Priprema za isti? Pa onda polaganje ispita? Pa diplomski? Pa master ispiti i master teza? Trazenje posla?
Upis u srednju je sala za ono sto dete tek ceka.

Gimnazijalac

pre 6 godina

Kada sam ja pre 55 godina zavrsio OS i podneo molbu za upis u gimnaziju, trazili su od svih kandidata da izadju na prijemni ispit iz S-H jezika i matematike, pismeno i usmeno. Na osnovu rezultata primani su ili ne, ucenici u gimnaziju. Koliko se secam samo 2-3 nije stiglo do mature. Jedna ucenica se udala, a ostalima se vise nije islo u skolu.

Vanja

pre 6 godina

Kakav stres je imala moja generacija iz 58 koja je morala da polaže test na kraju osmog razreda iz srpskog, matematike, istorije, geografije, fizike, hemije, biologije i engleskog koji je se štampao u Zagrebu i pisan ijekavskim, a na tabli su nam bili ispisani izrazi koji se ne koriste kod nas već u HR (npr. tvari=jedinjenja, dušik=vodonik). Od 7 odeljenja osmog razreda bilo je samo 4 (četiri) "vukovca" i oni nisu polagali prijemni ispit za srednju školu, kao i nigde u Srbiji. Prijemni ispit za srednju školu je bio iz matematike i srpskog, i samo je uspeh na njemu bio merilo za upis, sem ako si bio nosilac Vukove diplome (ponavljam: tada nisi morao da polažeš prijemni) O skriptama i zbirkama zadataka mogao si samo da sanjaš. A onda dolete "vukovci" iz neke vukojebine sa juga i zauzmu ti mesto u željenoj školi, pošto oni imaju pravo prečeg upisa kao i deca zaslužnih gradjana YU i palih boraca. Ipak i tako je bilo više pravde i realnosti. U Bgd-u su elitne gimnazije bile: peta, prva, matematička, filološka, vojna, prva ekonomska, elektrotehnička i medicinska škola. Pre osam godina kada je moja ćerka upisivala gimnaziju u njenom odeljenju je bilo 20 (dvadeset) nosilaca Vukove diplome. Od njih 20 samo je troje završilo fakultet u roku od toga i jedan završava Megu pošto se ispisao sa državnog. Uzgred, ja sam završio Drugu ekonomsku, Višu statističku i Ekonomski fax, a bio sam vrlo dobar u osnovnoj. Sve mogu da dokumentujem diplomama i svedočanstvom kao i djačkom knjižicom, kao i moja ćerka. Poštovanje i oprostite na opširnosti. P.S. Profesori su bili poštovani i cenjeni, a danas ne smeš učenika ni mrko da pogledaš, a kamoli da ga udariš ili kazniš. Sa 25 ne opravdanih letiš iz škole, kao i sa ukorom nastavničkog veća, a sa 3 (tri) "keca" ponavljaš razred.

teacher

pre 6 godina

@Pantagruel
Potpisujem svaku rec. Ovaj sadasnji zavrsni ispit, sistem bodovanja, ma sve je najobicnija sprdnja. Od toga vajde imaju samo oni koji stampaju zbirke za pripremu i testove za probni ispit (!) i zavrsni i ostalu dokumentaciju za upis-a ima je, ko zna kolike pare se tu vrte. A sve ostalo, pripremni casovi, polaganje, supervizija, liste zelja-najobicniji cirkus!

anajeana

pre 6 godina

standardizovani testovi nakon svakog polugodista I to od prvog razreda. sve vannastavne aktivnosti tipa muzicka, baletska skola I veca dostignuca u sportu,matematici, umetnosti, nauci...takodje bodovati. profesori kod kojih 5-ica nee pokaze znanje za 5 da na neki nacin odgovaraju( smanjenje plate, pracenje Rada, eventualno I otkaz nakon par godina istog). profesorima Koji su nekorumpirani I uspevaju da nauce nesto decu dodatno nagraditi, prvenstveno finansijski. bodovati skole na osnovu postugnutih uspeha I odrediti vise koeficijente Rada za profesore u njima. obavezno uvesti drustveno-koristan rad za svu decu ( sredjivanje dvorista, krecenje ograda,sadjenje cveca,bolji ucenici mogu biti tutori slabijima.. .). uvesti tablete za skolu sa svim udzbenicima, a kuci neka deca uce is knjiga. obezbediti kantine sa mogucnoscu zdravije ishrane. smanjiti fond casova.izbaciti crkvu( moze see bodovati nedeljna skola kao vannastavna)....
za pocetak

velicanstveni

pre 6 godina

Polaganje prijemnog 92-ge je bilo cini mi se 60 uspeh,40 polaganje,secam se da je prva godina u gimnaziji bila u neka vrsta ciscenja,gde su svi koji nisu za gimnaziju ili ponavljali razred ili u toku skolske godine upisivali manje zahtevne skole kako ne bi gubili godinu.Ne znam koliko je takav pristup dobar ali znam da u mojoj genereciji je sigurno 60% zavrsilo drzavni fakultet.

ja

pre 6 godina

A zašto se prosto ne uvede rangiranje osnovnih škola prema uspehu njenih učenika u srednjoj školi i na fakultetu? Imamo sigurno istorijske podatke za tako nešto 50 godina unazad. Pa bi onda ulaz u srednju školu bio određen sa 40% test, 30% uspeh i 30% škola iz koje kandidat dolazi. Na isti način bi mogli da se rangiraju i nastavnici/profesori i da im se plata umanjuje za procenat razlike između datih i zasluženih ocena, pa bi se onda razmislili ko koju ocenu zaslužuje...

medicinar

pre 6 godina

To je ta radikalna reforma obrazovanja.Minimizirati znacaj osmogodisnjeg skolovanja i akcentovati buksačenje zbirki za prijemni,jer za 8 godina uzmes 60,a za tri dana 40 poena.Jel to taj finski model?! Mi ne znamo sta je OUT OF THE BOX razmisljanje,jer smo nauceni da se ocenjuje duzina izlaganja,a ne sadrzaj i forma... genocid nad sinapsama.Kadar je svestan (citaj nemocan).

ArtuDitu

pre 6 godina

Treba potpuno promeniti koncept upisa u srednje skole. Samo jedan deo bio bi uspeh iz skole, ostatak bi bio test (koji bi mogao da bude drugaciji jer se i ti testovi bubace napamet), razgovor sa svakim kandidatom, njegov portfolio koji bi obuhvatao osim preporuke profesora i informacije o vannastavnim aktivnostima, takmicenjima i svim drugim aktivnostima koji su u vezi sa srednjom skolom za koju aplicira. Kandidat bi bio u obavezi da sastavi neku vrstu motivacionog pisma koje bi ulazilo u ukupnu ocenu. I to bi dobro funkcionisalo ako bi postojala etika clanova upisne komisije. Medjutim, uzimajuci u obzir visok stepen korupcije u nasem drustvu i vrlo slabe zakonske i kontrolne mehanizme postojala bi ozbiljna mogucnost koruptivnosti tokom ovakvog upisa. Pritiske i veze ne treba ni pominjati jer oni postoje i danas, postojali su i ranije. Ali, u osnovi ovakav upis bio bi daleko pravedniji nego sto je ovaj danas.
Zatim tu je i pitanje sta znaci jagma za ocenama i upis u odredjenu, vrlo prestiznu skolu? Gledajuci sta se dogadja u svetu i ne bas mnogo. Jer kod nas prestizne skole i ne znace sticanje znanja i kvalitetnu nastavu. S druge strane ko je mogao da pretpostavi da ce bloger postati zanimanje od kojeg ce moci da se zivi, da ce postojati jutjuberi koji ce ziveti od svojih video klipova, da ce virtuelna valuta imati astronomsku vrednost u novcu na kakav smo navikli. Sve su to ogromne promene, na civilitacijskom nivou, koje su se desile u vrlo kratkom vremenskom periodu. I nastavice da se desavaju. Zato je daleko vaznije da skola uci decu da razmisljaju, pronalaze resenja a ne da bubace definicije i pravila napamet.

Džinovski Patuljak

pre 6 godina

Svake godine menjate stav, prošle godine je bilo - bolje je da se više boduju ocene, a sada - bolje je da se više boduju testovi...
Ne znate više ni vi šta hoćete.
Jer ste nesposobni!
Ali zato su vam uvek puna usta vaših malih plata koje niste ni zaslužili.

čitalac

pre 6 godina

Zašto ne povećaju obim testiranja (npr 2x celodnevni test) i na taj način ozbiljno provere znanje đaka i to vrednuju sa npr 80%. Onda se ocene donete iz škola (a svedoci smo rastegnutih kriterijuma od škole do škole) svedu na minimum, tek onoliki koliko je đacima neophodno da ostanu motivisani da se bore za što bolje ocene.

Dekameron

pre 6 godina

To je dobra politika! Primer : Prošle godine je u gimnaziju J.J. Zmaj u Novom Sadu ( najelitnija gimnazija u NS) prošlo nakon prijemnog 4 (četiri) učenika iz OŠ Djordje Natošević(jedna od boljih OŠ) jer se u ovoj OŠ ocenjuje po zasluzi. Deca su odlično uradila prijemni ali zbog ocena nisu prošla. Više od pola generacije u gimnaziji JJ Zmaj je upisano učenicima iz okolnih sela. U manjim osnovnim školama ima više od polovine đaka vukovaca.

Vladimir

pre 6 godina

A možda bi bilo bolje da se analizira uspeh učenika u poslednjih 10 godina u osnovnoj i srednjoj školi i na fakultetu i da se na osnovu toga dodeljuju ponderi školama Na primer, ako jedan učenik dobije Vukovu diplomu u osnovnoj školi a u srednjoj i na prijemnim ispitima ne postigne očekivani uspeh ponder koji škola dobija umanjuje se na odgovarajući način. Ako to primenimo na sve (ili većinu) učenika lako može da se vidi koje škole "pumpaju" uspeh. Pa ako se taj ponder primeni i na prosečne plate nastavnika i profesora možda se nešto i promeni.

Pera

pre 6 godina

A sto nije 50:50?! U ovom ministarstvu prosvete sve sami "genijalci". Ako se sumnja u poklanjanje ocena, treba uvesti nezavisne ocenjivace, testiranje i tokom skolovanja itd., a ne cekati samo zavrsni ispit. Zasto nema zavrsnog ispita posle svakog razreda?!

ja

pre 6 godina

A zašto se prosto ne uvede rangiranje osnovnih škola prema uspehu njenih učenika u srednjoj školi i na fakultetu? Imamo sigurno istorijske podatke za tako nešto 50 godina unazad. Pa bi onda ulaz u srednju školu bio određen sa 40% test, 30% uspeh i 30% škola iz koje kandidat dolazi. Na isti način bi mogli da se rangiraju i nastavnici/profesori i da im se plata umanjuje za procenat razlike između datih i zasluženih ocena, pa bi se onda razmislili ko koju ocenu zaslužuje...

zdrav razum

pre 6 godina

Sramotno nepravedan sistem se primenjuje vec decenijama. Bolju prodju imaju deca iz losijih skola sa losijim kriterijumom. Da ne govorimo o strogim, popustljivim ili neobjektivnim nastavnicima. Raniji uspeh ne bi trebao da nosi ni 20 % bodova. Samo test. Obiman i isti u celoj drzavi.

ne komentarisi

pre 6 godina

Moja generacije je najbolje prosla sto se tice izbora skola. Dogodila se afera sa rezultatima i maturski je ponisten. Birali smo skole samo sa prosekom iz skole, i tako recimo u srednjoj skoli koju sam ja zavrsio imate 100% odlicnih ucenika iz osnovne skole. Ali sta se desava, ucenik koji je recimo iz nekog sela kod Vrsca i koje je "Vukovac" u svojoj osnovnoj skoli je bio dovoljan u prvoj godini, jer su mu naravno tamo u tom selu poklanjali ocene uz malo znanja. I u jednom trenutku u 3 godini smo imali preko 45 jedinica u dnevniku, sto se nije dogodilo u ranijim generacijama nasa razredne nikad. A zena je bila pred penziju.
Tako da bi drzava i ministrastvo trebalo da se sto vise osloni na maturske testove, a sto manje na prosek ocena ...

bole

pre 6 godina

Svedimo srednju na maturski ispit i to da se polaže od kuće, roditelj da garantuje za dete. Manji troškovi, manja jagme, viša prolaznost maturanata.
Mama mi je rekla da ću da položila matura.

Баксуз

pre 6 godina

Само би требао завршни испит да буде "поштенији". Прошле године, у једној великој школи у Војводини, комбиновани тест " најбоље урадио" најгори ђак у генерсцији!? Размислизе о томе.

ana

pre 6 godina

RUMBLE
A kada ce staviti pod lupu dokone mame koje svaki cas salju inspekciju nastavnicima koji, po maminom misljenju, nisu dali dobru ocenu njihovom prepametnom cedu?

sale

pre 6 godina

Ocene koje daju predavaci svojim ucenicima i studentima ne bi trebalo da imaju ikakav uticaj osim kao povratna informacija za njih same. Oni bi trebali da budu "sa iste strane", a protiv ocenjivaca, koji treba da budu nezavisni (po mogucstvu i anonimni i/ili slucajno odabrani u kratkom roku), nepristrasni i strogi (npr. predavaci nekom drugom ko je konkurencija). Predavaci treba da budu ocenjivani i nagradjivani prema uspehu svojih ucenika i da stite njihove interese (u slucaju greske ocenjivaca).

Borkes

pre 6 godina

Meni nije jasno zašto ocene uopšte učestvuju u prilikom vrednovanja prijemnog ispita. Kao što svi znamo ocena se može zaraditi na sto načina. Ne mislim samo na petice već generalno na sve ocene.
Ako već sve osmogodišnje škole imaju isti program dajte svima isti test. Sto pitanja - sto bodova i rešen problem.
A čini mi se da je takva raspodela bodova još nepravednija prilikom upisa na fakultet.

eksperimentalna generacija

pre 6 godina

Izmislili toplu vodu. Odnos 60-40 je bio i 2002. kada sam ja upisivao srednju školu. Dodavali su se još i bodovi sa republičkih i saveznih takmičenja, tako da sam na kraju imao preko sto bodova.

Lynx

pre 6 godina

Ovako je i bilo do pre par godina, nisam ni znao da je promenjeno na 70-30. Uveo bih im da se vrednuje 30-70 ionako posmatraju samo 3 razreda za poene iz skole. Potpuno je sumanto da 3 razreda nose 60 poena.

paja

pre 6 godina

Више питања отвореног типа? Да ли то значи и неодређеног одговора, једино субјективно оцењивог? Да ли је пријемни испит право место за то? Да ли се тако већ током основне школе додатно обесмишљава сваки труд да се нешто схвати и научи, а форсира извештачена "маштовитост"?
До сада је, на сасвим супротан начин, умањивано подстицање ђака да нешто заиста схвате (а не само "набубају")-задавањем унапред задатака за пријемни, у којима су можда само параметри мењани на самом пријемном испиту (у односу на објевљене задатке у збиркама почетком године)

borko

pre 6 godina

Meni vec muka kako stalno drze ucitelje i nastavnike u skolama ko sigurne krivce.
Stalno neko pretpostavlja kako oni ne rade kako treba, kako ne znaju posao, kako daju lose ocene, kako uvek neko treba da im ispravlja posao, kontrolise rezultate... ko da su sve nepismeni slucajevi zalutali na svoja radna mesta.
Nekako, bljutavo je...

Marinko

pre 6 godina

Lepo je što su se setili da smisle pravila u pet do dvanaest, takoreći. Ne bi me čudilo ni da se pravila primenjuju retroaktivno!

Dudap

pre 6 godina

Pobogu ljudi, nije stvar u testiranju i prolaznosti. Osnovni problem naseg skolstva je izuzetno los nastavni program, jezivi udzbenici koji nisu prilagodjeni uzrastu ucenika i potpuno besmislenog sadrzaja, a kada se na to dodaju netalentovani, nezainteresovani i priglupi nastavnici i profesori - poslusnici (cast izuzecima), dobijaju se generacije idiota. Zar je vazno da ih standardizovano testiraju posle osam godina potpunog gubljenja vremena, odnosno narusavanja radoznalosti, talenata i bilo kakve zelje za sticanjem znanja. Nastavni program ne prati razvoj mozga dece, vec deca uce da pisu u petom razredu, a u prvom rade jednacine sa x. Nastavnici poput robota drze predavanja, a deca podjednako kao roboti pisu u nekim sveskama. Nigde razumevanja gradiva, produbljivanja znanja, analize naucenog. Izgubili su se u skolstvu zdrav razum i logika. Ne mozete ocekivati od dece da, bez dobrih udzbenika, adekvatnih predavanja i postupnog rada koji prati razvoj mozga, postignu bilo kakve rezultate. To vam je kao kada bi se u naucnom istrazivanju koristili losim podacima, a ocekivali adekvatnu analizu istih i dobar rezultat. E pa ne moze!
Neadekvatno probrani nastavnici i profesori koji nisu spremni da se pobune, udruzeni sa buljucima nerazumnih roditelja, los kadar u Ministarstvu, dovode do stvaranja ovakvih neznalica.Logika i slobodna misao nisu ni ranije bili centar naseg obrazovnog sistema, ali smo bar dobijali neku osnovu koja je mogla da se nadogradi.

Миодраг

pre 6 godina

Добро јутро министарству,још да ученике на завршном пазе средњошколски професори,видели би страшно незнање !

sryugos

pre 6 godina

A jagma oko prijemnog nije opterećenje za decu od 14-15 godina kao ni za njihove roditelje? 
(Road to Nowhere, 4. januar 2018 01:22) 

To jos nije nikakvo opterecenje. Sta je sa predmetima u gimnaziji koji "ne leze detetu" pa jos ako je i nastavnik strog? Koliko ce onda biti opterecenje upis na drzavni fakultet? Priprema za isti? Pa onda polaganje ispita? Pa diplomski? Pa master ispiti i master teza? Trazenje posla?
Upis u srednju je sala za ono sto dete tek ceka.

anajeana

pre 6 godina

standardizovani testovi nakon svakog polugodista I to od prvog razreda. sve vannastavne aktivnosti tipa muzicka, baletska skola I veca dostignuca u sportu,matematici, umetnosti, nauci...takodje bodovati. profesori kod kojih 5-ica nee pokaze znanje za 5 da na neki nacin odgovaraju( smanjenje plate, pracenje Rada, eventualno I otkaz nakon par godina istog). profesorima Koji su nekorumpirani I uspevaju da nauce nesto decu dodatno nagraditi, prvenstveno finansijski. bodovati skole na osnovu postugnutih uspeha I odrediti vise koeficijente Rada za profesore u njima. obavezno uvesti drustveno-koristan rad za svu decu ( sredjivanje dvorista, krecenje ograda,sadjenje cveca,bolji ucenici mogu biti tutori slabijima.. .). uvesti tablete za skolu sa svim udzbenicima, a kuci neka deca uce is knjiga. obezbediti kantine sa mogucnoscu zdravije ishrane. smanjiti fond casova.izbaciti crkvu( moze see bodovati nedeljna skola kao vannastavna)....
za pocetak

Pantagruel

pre 6 godina

Не знам ни када су увели ову будалаштину да сд успех из основне бодује са 70 бодова, матура (не чак ни пријемни испит) са 30. Ја сам основну школу завршио 1990. године. Баш тада је укинут систем усмереног образовања (у коме се уписивало искључиво на основу успеха из основне), враћена гимназија као елитна категорија средње школе и ми смо први полагали пријемне испите у тим школама које смо желели да упишемо. То је веома важно, јер у њима постоји јача контрола, а не да ти твој стари наставник "гледа кроз прсте" и дозволи преписивање. Одлично се сећам да смо у два дана полагали тестове из српског и математике, а сваки од њих могао је да нам донесе највише по 20 бодова. Из основне школе се могло донети највише 60, али њих су имали једино "Вуковци" којих је тада било знатно мање него данас, пошто су се високе оцене добијале теже него сада. Чини ми се да смо упис на факултет 1994. године из гимназије могли донети највише 40 бодова, а на на пријемном испиту освојити 60. А сви смо полагали истовремено и на једном месту. Сви кандидати за упис прве године свих факултета Универзитета у Београду морали су да дођу у неку од хала Београдског сајма (зависно од свог распореда) и тамо ураде тест за пријемни, под надзором асистената и професора.

Илија

pre 6 godina

Па овако је било и пре десетак година, кад сам ја уписивао, само што није било тог комбинованог теста. Сваке године неке реформе, а онда дођу на исто.

Victorinox

pre 6 godina

A jagma oko prijemnog nije opterećenje za decu od 14-15 godina kao ni za njihove roditelje?
(Road to Nowhere, 4. januar 2018 01:22)

Ne dao bog da se u ovoj zemlji bilo ko optereti bilo čime, no svi treba da budemo lagani ka’ zavjesa, što bi rekao moj kum iz susedne bratske republike. Zamislite golgotu kroz koju sam ja prošao kad sam polagao prijemni za gimnaziju sedamdestih godina: Test se radi u dotičnoj gimnaziji; polažu se matematika i srpski; ne postoji nikakva zbirka za pripreme; uspeh iz osnovne-nebitan, đaci se rangiraju samo na osnovu rezultata sa prijemnog. Šta će biti na prijemnom i kakvi su zadaci-videćeš na samom testu. Umesto da se kao danas testovi za vaskoliku naciju štampaju u zavodu za izradu novčanica sa sve hologramom, pa ih posle kupite na Zelenom vencu, svaka škola je pravila svoje testove koje su sastavljali predmetni nastavnici. Ne znam kako smo mi i naši matorci preživeli takav stres; danas je sve modernije, lepše, jače, brže, bolje, a tek za dve do tri godine....

RUMBLE

pre 6 godina

RUMBLE
A kada ce staviti pod lupu dokone mame koje svaki cas salju inspekciju nastavnicima koji, po maminom misljenju, nisu dali dobru ocenu njihovom prepametnom cedu?

Istina je da se i to radi.nastavnici su pod pritiskom vecinom dokonih majki koje idu po skoli i vrse pritisak na nastavnike.Ja sam zeleo da kazem da mnogo nastavnika podleze pritiscima i daje deci nerealno visoke ocene.Primera za to ima mnogo.Kako dete moze kao odlican djak da ode u gimnaziju i da ne moze da dobije dvojku iz matematike i ima mnogo problema?

Aleksandar

pre 6 godina

Uvesti generalni, standardizovani test na kraju svake godine i osnovne i srednje škole. Test treba da se polaže na neutralnom terenu / u drugoj školi da se izbegne lokalna korupcija. Svaka srednja škola i fakultet onda mogu da propišu minimalni broj bodova (kumulativno) sa tih testova u skladu s tim šta se u njima izučava i, ako je velika navala, da daju učenicima i dodatni test kako bi odvojili žito od kukolja.

S druge strane, godišnji testovi služe i pri evaluaciji škola pa se vrlo brzo uoče problemi u školama koje ne obavljaju svoju propisanu funkciju i može da se reaguje na vreme pre nego što škola upropasti generacije i generacije dece.

Takav sistem postoji u mnogim uspešnim državama i oni nemaju problema sa kampanjskim učenjem, poklanjanjem ocena i generalnom korupcijom a učenici završe u školama/fakultetima koji su na njihovom nivou umesto da odu u škole/fakultete koje ne mogu da isprate pa onda posle par godina odustanu. Ne izmišljajte toplu vodu, samo prepišite od onih koji su stotinama godina radili na unapređenju obrazovanja dok smo se mi klali oko pola metra međe...

Vanja

pre 6 godina

Kakav stres je imala moja generacija iz 58 koja je morala da polaže test na kraju osmog razreda iz srpskog, matematike, istorije, geografije, fizike, hemije, biologije i engleskog koji je se štampao u Zagrebu i pisan ijekavskim, a na tabli su nam bili ispisani izrazi koji se ne koriste kod nas već u HR (npr. tvari=jedinjenja, dušik=vodonik). Od 7 odeljenja osmog razreda bilo je samo 4 (četiri) "vukovca" i oni nisu polagali prijemni ispit za srednju školu, kao i nigde u Srbiji. Prijemni ispit za srednju školu je bio iz matematike i srpskog, i samo je uspeh na njemu bio merilo za upis, sem ako si bio nosilac Vukove diplome (ponavljam: tada nisi morao da polažeš prijemni) O skriptama i zbirkama zadataka mogao si samo da sanjaš. A onda dolete "vukovci" iz neke vukojebine sa juga i zauzmu ti mesto u željenoj školi, pošto oni imaju pravo prečeg upisa kao i deca zaslužnih gradjana YU i palih boraca. Ipak i tako je bilo više pravde i realnosti. U Bgd-u su elitne gimnazije bile: peta, prva, matematička, filološka, vojna, prva ekonomska, elektrotehnička i medicinska škola. Pre osam godina kada je moja ćerka upisivala gimnaziju u njenom odeljenju je bilo 20 (dvadeset) nosilaca Vukove diplome. Od njih 20 samo je troje završilo fakultet u roku od toga i jedan završava Megu pošto se ispisao sa državnog. Uzgred, ja sam završio Drugu ekonomsku, Višu statističku i Ekonomski fax, a bio sam vrlo dobar u osnovnoj. Sve mogu da dokumentujem diplomama i svedočanstvom kao i djačkom knjižicom, kao i moja ćerka. Poštovanje i oprostite na opširnosti. P.S. Profesori su bili poštovani i cenjeni, a danas ne smeš učenika ni mrko da pogledaš, a kamoli da ga udariš ili kazniš. Sa 25 ne opravdanih letiš iz škole, kao i sa ukorom nastavničkog veća, a sa 3 (tri) "keca" ponavljaš razred.

nnidza

pre 6 godina

Umesto što inspektori vrše torturu profesora koji se drznu da zaključe jedinice ili "obore" đaka na popravnom ili razrednon ispitu, vreme je da se proveri "rad" kolega koji pišu sve ili gotovo sve petice... A osim toga... Prvo se broj poena na prijemnom smanjio zbog stresa koji prijemni nosi, a sad se povećava. Vrtimo se u krug. Nisam siguran da država zna šta hoće...

teacher

pre 6 godina

@Pantagruel
Potpisujem svaku rec. Ovaj sadasnji zavrsni ispit, sistem bodovanja, ma sve je najobicnija sprdnja. Od toga vajde imaju samo oni koji stampaju zbirke za pripremu i testove za probni ispit (!) i zavrsni i ostalu dokumentaciju za upis-a ima je, ko zna kolike pare se tu vrte. A sve ostalo, pripremni casovi, polaganje, supervizija, liste zelja-najobicniji cirkus!

Temerinac

pre 6 godina

Treba promenuti još rigoroznije, da uspeh u školi donosi 40 bodova, a završni testovi 60 bodova /svaki po 20 bodova/, to bi bilo najpoštenije. Ovako nam izlaze generacije VUKOVACA, koji su jedva prosečni đaci. Direktori i nastavnici su svaki dan opsednuti dokinim mamama koje se zale na nastavnike, kako tobože nevole njihove mezimce.

000

pre 6 godina

Само би требао завршни испит да буде "поштенији". Прошле године, у једној великој школи у Војводини, комбиновани тест " најбоље урадио" најгори ђак у генерсцији!? Размислизе о томе.
(Баксуз, 04. januar 2018 09:28)

Вероватно се баш потрудио око завршног теста

Radomir

pre 6 godina

Tako i treba da bude. Ako učenik koji je odličan đak ne može da ima na završnom ispitu bar 30 poena i ne treba da bude odličan.

Gimnazijalac

pre 6 godina

Kada sam ja pre 55 godina zavrsio OS i podneo molbu za upis u gimnaziju, trazili su od svih kandidata da izadju na prijemni ispit iz S-H jezika i matematike, pismeno i usmeno. Na osnovu rezultata primani su ili ne, ucenici u gimnaziju. Koliko se secam samo 2-3 nije stiglo do mature. Jedna ucenica se udala, a ostalima se vise nije islo u skolu.

velicanstveni

pre 6 godina

Polaganje prijemnog 92-ge je bilo cini mi se 60 uspeh,40 polaganje,secam se da je prva godina u gimnaziji bila u neka vrsta ciscenja,gde su svi koji nisu za gimnaziju ili ponavljali razred ili u toku skolske godine upisivali manje zahtevne skole kako ne bi gubili godinu.Ne znam koliko je takav pristup dobar ali znam da u mojoj genereciji je sigurno 60% zavrsilo drzavni fakultet.

Milorad

pre 6 godina

To jos nije nikakvo opterecenje. Sta je sa predmetima u gimnaziji koji "ne leze detetu" pa jos ako je i nastavnik strog?
(sryugos, 4. januar 2018 13:14)

Kako to detetu "ne lezi predmet"? Pa u gimnazijama je 95% predmeta koji se izucavaju u osnovnoj skoli. Dete treba da upise onu skolu za koju ima afiniteta i talenta, a ne po zelji roditelja.
Mozda sam i ja hteo da studiram medicinu ili elektrotehniku, ali mi nisu isli fizika i hemija. To sto ja nisam imao talenat za te predmete nije skola kriva.
Roditelji treba da smanje svoje zelje, onda ce i deci biti lakse u skoli.