Raspisani i predsednički izbori

Predsednica Skupštine Slavica Đukić Dejanović raspisala je za 6. maj izbore za predsednika Republike pošto je dobila pismo da je Boris Tadić podneo ostavku.

Izvor: B92

Četvrtak, 05.04.2012.

11:45

Default images

Tu odluku je saopštila u 13h, nakon što je dobila pismo Borisa Tadića u kojem ju je obavestio da podnosi ostavku na dužnost predsednika Srbije.

Đukić Dejanović koja će biti v.d. predsednika republike je rekla da će institucije funkcionisati punim intenzitetom i da će ona "savesno i odgovorno obavljati dužnosti prema Ustavu i Zakonu o predsedniku Republike".

Predsednik Boris Tadić uputio je oko 11:30 pismo predsednici Skupštine Slavici Đukić Dejanović u kojem je obaveštava da je doneo odluku o skraćenju mandata. Na taj način, omogućeno je da se 6. maja, zajedno sa parlamentarnim, pokrajinskim i lokalnim, u Srbiji održe i predsednički izbori.

Svim učesnicima u predsedničkoj trci, Đukić-Dejanović je poželela mnogo uspeha, a građanima da rezultati izbora budu u njihovom i najboljem interesu države.

Od dana raspisivanja izbora do dana glasanja ne može proteći manje od 30 ni više od 60 dana.

Mandat predsedniku Republike, prema Ustavu Srbije, traje pet godina, a jedna osoba ne može više od dva puta da bude birana na tu funkciju.

Predsednica parlamenta od danas obavlja i dužnost predsednika Republike.

Ona preuzima nadležnosti predviđene Ustavom - predstavlja Srbiju u zemlji i inostranstvu, prima opozivna i akreditativna pisma ambasadora, predlaže parlamentu kandidata za predsednika vlade.

Ustav je predvideo da predsednik skupštine, dok zamenjuje predsednika Republike, obavlja nadležnosti iz oblasti odbrane zemlje i komanduje Vojskom Srbije.

Predsednik parlamenta je dužan i da raspusti skupštinu u svim slučajevima u kojima je to ustavna dužnost predsednika kao i da svaki izglasani zakon proglasi ukazom.

Ustav i Zakon o predsedniku Srbije, takođe, predviđaju da izbore za presednika Srbije raspisuje predsednik parlamenta i to se objavljuje u "Službenom glasniku".

Zakon o predsedniku Republike propisuje da predsednik pismenu ostavku dostavlja predsednika Skupštine Srbije, a njegov mandat prestaje kada ta ostavka stigne u parlament.

Na drugoj strani, među predsedničkim ovlašćenjima predviđenim Ustavom, a koje vršilac dužnosti nema jesu: predlaganje Narodnoj skupštini nosioca funkcija u skladu sa Ustavom i zakonom, postavljenje i opozivanje ambasadora Republike Srbije na osnovu predloga
vlade, neće moći ni da daje pomilovanja i odlikovanja kao ni da unapređuje i razrešava oficire Vojske Srbije.

RIK o pripremi za predsedničke izbore

Član i portparol Republičke izborne Komisije Miodrag Petrović izjavio je da će RIK na današnjoj sednici razgovarati o pripremama za održavanje izbora za predsednika Republike.

Sednica RIK-a održaće se danas u 16 časova, a na dnevnom redu je uputstvo za sprovođenje izbora za predsednika Republike, rekao je Petrović.

Petrović je naveo da će se odmah krenuti u postupak, prvo obezbeđenja akata, donošenja uputstva o sprovođenju predsedničkih izbora, uputstva o biračkim odborima za te izbore, donošenje obrazaca...

On je naveo i da će se odrediti i rokovnik po kojem će eventualni kandidati postupati i dodao da "to već stoji u zakonu, ali će biti doneto kao jedan akt radi preglednosti".

Petrović je rekao da se još ne zna koje će boje biti listić na kojem će se građani izjašnjavati o kandidatima za predsednika Srbije i da će se prvo izvršiti javna nabavka papira za listiće i drugi materijal, jer, kako je rekao, ono što je nabavljeno za parlamentarne i lokalne, nije ni izbliza dovoljno da se sprovedu i predsednički izbori.

Prema njegovim rečima, i način brojanja listića po zatvaranju biračkih mesta biće određen posebnim pravilima za biračke odbore.

On je dodao da će uređenja biračkog mesta, gde će i kojim redosledom biti postavljene kutije, takođe biti rešeno i utvrđeno na sednici RIK-a.

Kada je reč o kandidatima za predsednika države, njega mogu da predlože registrovana politička stranka, koalicija ili grupa građana, a čiji potpisi moraju biti overeni u sudu.

Predlog kandidata za predsednika podnosi lice koje je ovlastila grupa građana, politička stranka ili koalicija.

Da bi se podneo predlog za predsedničkog kandidata, njega potpisima, koji su prethodno overeni u sudu, treba da podrži najmanje 10.000 birača.

Birač, precizira se u Zakonu o izboru predsednika, potpisom može podržati samo jednog kandidata.
Predlog kandidata podnosi se Republičkoj izbornoj komisiji najkasnije 20 dana pre dana izbora i sadrži njegovo ime i prezime, prebivalište, zanimanje i matični broj. U predlogu se navodi i ko je predložio kandidata.

Kandidat treba da preda i pismenu izjavu da prihvata kandidaturu za predsednika Republike, uverenje o državljanstvu i o izbornom pravu, kao i potvrdu o prebivalištu.

Neophodno je predati i potpise birača koji podržavaju predlog kandidata, pismeno ovlašćenje lica koje podnosi predlog, koalicioni ugovor ako ga predleže koalicija stranaka ili sporazum o osnivanju grupe građana, ukoliko su oni predlagač.

Rok u kojem predsednički izbori moraju biti raspisani da bi bili održani na Đurđevdan, istovremeno sa parlamentarnim i lokalnim isticao je 6. aprila, a po redovnoj proceduri, izbori za šefa države trebalo je da budu raspisani do 18. novembra, a održani najkasnije do 17. januara sledeće godine.

Zakon o izboru predsednika propisuje da se izbori raspisuju 90 dana pre isteka mandata predsednika Republike, tako da se okončaju u narednih 60 dana od dana raspisivanja izbora.

Cela teritorija Srbije, zajedno sa biračkim mestima u inostranstvu, je jedna izborna jedinica.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

98 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: