Srpski pokret obnove

  • osnovana: 14.3.1990.
  • predsednik: Vuk Drašković
  • boja: plava
  • broj poslanika: 4
  • status: vlast

Info

Izvor: B92

Utorak, 13.03.2012.

09:19

Default images

osnovana: 14.3.1990.
predsednik: Vuk Drašković
boja: plava
broj poslanika: 4
status: vlast

zvanična stranica: www.spo.org.rs

Srpski pokret obnove (SPO) je potička stranka koja je osnovana 14. marta 1990. godine u Beogradu. Nastala je udruživanjem Draškovićeve Srpske narodne obnove i Šešeljevog srpskog pokreta. Predsednik stranke od 1990. godine je Vuk Drašković.

SPO se od svog osnivanja borio protiv vlasti Slobodana Miloševića i tokom '90-tih je bila najjača opoziciona stranka u zemlji,predvodnica gotovo svih protesta i demonstracija, dok je njen lider Vuk Drašković proglašen za kralja ulica i trgova

Srpski pokret obnove je samostalno ili u koaliciji sa drugim strankama učestvovao na svim parlamentarnim izborima u Srbiji.

Na prvim višestranačkim izborima 9. decembra 1990. SPO je dobio 7,6% glasova, tj. 19 poslaničkih mesta.

Nekoliko meseci kasnije, u Beogradu su 9. marta 1991. godine održane prve velike demonstracije protiv Miloševićevog režima. U demonstracijama su poginule dve osobe, više stotina je bilo povređeno, dok je Vuk Drašković bio uhapšen.

Sredinom 1992. godine SPO predvodi demonstracije nakon Vidovdanskog sabora.Na izborima 1992. godine, u okviru koalicije DEPOS (Demokratska stranka Srbije i Nova demokratija), koja je dobila 20% glasova, tj. 50 poslaničkih mesta, SPO-u je pripalo 26.

U junu 1993. godine SPO ponovo organizuje demonstracije tokom kojih Vuk Drašković i njegova supruga Danica bili uhapšeni. U zatvoru su bili nešto više od dva meseca tokom kojih su bili brutalno prebijani.

U decembru 1993. godine, na novim vanrednim izborima SPO opet učestvuje kao deo koalicija DEPOS koji dobija 18% glasova, tj. 45 poslaničkih mesta. 37 je pripalo SPO.

U novembru 1996. godine SPO predvodi koaliciju "Zajedno" u kojoj su bili DS i GSS, kao i velike tromesečne demonstracije koje su usledile nakon krađe glasova na lokalnim i saveznim izborima.

1997. godine nakon što je Milošević pod međunarodnim pritiskom priznao rezultate tih izbora koalicija "Zajedno" uzima lokalnu vlast u najvećim gradovima u Srbiji uključujući i prestonicu Beograd. Zoran Đinđić, lider DS-a postaje gradonačelnik Beograda, ali ubrzo dolazi do pucanja te koalicije i vlast u glavnom gradu pripada SPO-u.

Opozicija ostaje podeljena po pitanju učestvovanja na izborima septembra 1997. godine - DS, DSS i GSS odlučuju da bojkotuju te izbore, dok SPO na njih izlazi.

1997. godine SPO je učestvovao samostalno na redovnim parlamentranim izborima i dobio je 18% glasova, tj. 45 poslaničkih mesta.

Iako je bila ljuti protivnik vlasti Slobodana Miloševića, SPO je odlučio da tokom NATO bombardovanja 1999. godine učestvuje u saveznoj vladi.

Netrpeljivost sa Miloševićem i njegovim okruženjem raste, a Vuk Drašković u oktobru 1999. godine za dlaku izbegava atentat na Ibarskoj magistrali u kojem su poginula 4 funkcionera SPO-a.

Drašković je preživeo i atentat avgusta 2000. godine u Budvi.

Januara 2000. godine SPO je zajedno sa DS-om jedan od osnivača DOS-a, ali ubrzo napušta tu kolaiciju i zlazi samostalno na izbore 24. septembra 2000. U promenama 5. okotbra formalno kao stranka SPO nije učestvovala, ali je podržala masovne demonstracije.

Na vanrednim parlamentarnim izborima 23. decembra 2000. SPO nije prešao cenzus, dobila je 3,3% glasova i po prvi put od obnove višestrančja ta stranka nije ušla u Skupštinu Srbije.

Stranka je opstala u političkom životu i na izbore 28. decembra 2003. godine SPO izlazi zajedno sa Novom Srbijom Velimira Ilića. Dobijaju 7,7% glasova, tj. 22 poslanička mesta, od kojih je SPO-u pripalo 13.

SPO ulazi u vladu Vojislava Koštunice, ali Vuk Drašković ne zauzima položaj u vladi na republičkom nivou već u aprilu 2004. godine biva postavljen za ministra spoljnih poslova Državne Zajednice Srbija i Crna Gora.

Nakon prestanka postojanja Državne Zajednice 2006. godine, Drašković ostaje na istoj dužnosti na nivou Srbije. Na toj funkciji ostaje do izbora nove Vlade u maju 2007. godine.

Tokom tog perioda dolazi do previranja među poslanicima SPO u Skupštini Srbije i cepanja jednog dela u Srpski demokratski pokret obnove.

Na izbore januara 2007. godine SPO izlazi samostalno i osvaja 3,33% glasova, tj. opet ne prelazi cenzus.

2008. godine, 11. maja SPO je izašao na izbore u okviru koalicije "Za evropsku Srbiju", sa DS, G17+, LSV i SDP. Ta koalicija je osvojila 102 mandata, a SPO-u je pripalo 4 mandata i mesto ministra za dijasporu u Vladi Srbije, koja je poverena potpredsedniku stranke, Srđanu Srećkoviću.

Krajem 2011. SPO ulazi u koaliciju "Preokret" sa Liberalno-demokratskom partijom i Socijaldemokratskom unijom.

Međutim, desno krilo SPO-a, predvođeno ministrom Srđanom Srećkovićem i državnom sekretarkom Sanjom Čeković, ulazi u direktni sukob sa Vukom Draškovićem zbog pristupanja Preokretu. Srećković i Čeković bivaju isključeni iz stranke i formiraju frakciju pod nazivom "Izvorni srpski pokret obnove". Oni tvrde da je frakciji pristupilo 136 od ukupno 162 opštinska odbora Srpskog pokreta obnove, što rukovodstvo SPO-a negira.

Srpski pokret obnove je nacionalna stranka desnog centra, liberalnih, građanskih, hrišćanskih i demokratskih opredeljenja. SPO se zaleže za povratak monarhije u Srbiji u obliku parlamentarne monarhije.

Simbol SPO je ruka podignuta ruka sa tri prsta. Zastava SPO-a je svetlo plave boje (kraljevske) sa amblemom SPO u sredini. Amblem stranke se prdstavlja na podlozi boje srpske nacionalne zastave na kojoj se nalaze tri stilizovana ćirilačna pisma: “S”- koje simbolizuje ocila iz nacionalnih grba, “P” koje simbolizuje srpsku nacionalnu kapu-šajkaču i “O” koje simbolizuje srce i suzu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

23 h

Podeli: