Stručnjaci kritikuju forsiranje malih nuklearki i pitaju koliko su one smislene – ekološki i ekonomski.
A tu je i veza civilne i vojne upotrebe nuklerne eneregije
Pre deset godina kada se desila nuklerna katastrofa Fukušima - kada je Japan bio pogođen snažnim zemljotresom i cunamijem u kojem je uništena nuklearka na obali - u nekim zemljama učinjen zaokret po pitanju atomske energije.
Nemačka je odlučila da ubrza proces gašenja svojih nuklearki i trebalo bi da bude okončan 2022. U Italiji je na referendumu održanom samo nekoliko sedmica nakon katastrofe, 95 odsto građana reklo "ne" povratku proizvodnji nuklearne energije u toj zemlji.
Za razliku od njih, zemlje poput Finske, SAD, Rusije ili Francuske i dalje ostaju verne atomskoj energiji, odnosno planiraju da čak povećaju kapacitete.
Francuska do 2035. želi da smanji udeo nuklearne energije u ukupnom energetskom miksu sa sadašnjih 70 odsto (što je svetski rekord!) na 50 posto. No, francuski predsednik Emanuel Makron ostavio je otvorenim odgovor na pitanje da li li to uopšte izvodivo. On je ujedno najavio i državne investicije u razvoj malih nuklearnih reaktora – kako bi Francuska "uz pomoć pionirskih inovacija prednjačila u ovom sektoru".
Ko sve razvija male nukelarke
Sve to bi Francuskoj trebalo da pomogne da i ubuduće proizvodi struju, da pritom ne poveća emisiju CO2. Ali stručnjaci kažu da se razvoj tehnologije mini-reaktora nalazi tek u početnoj fazi i da ona nije ni ekološka, niti ekonomski isplativa. Oni čak pretpostavljaju da se iza odluke o investiranju u tu tehnologiju skrivaju sasvim drugi razlozi.
"Mi imamo odlučujuću prednost – naš istorijski model: postojeće nuklearke", rekao je Makron prilikom predstavljanja strategije Francuska 2030.
Iz paketa teškog 30 milijardi evra, osam milijardi bi trebalo da ode u energetski sektor, a jedna milijarda od te svote u istraživanje takozvanih mini-reaktora. Iako je visina ulaganja u istraživanje nove tehnologije relativno mala, Makron je upravo te planove predstavio kao najvažniji deo te nove strategije. Radi se o reaktorima koji bi trebalo da budu snage od 50 do 500 megavata (mv) – a time bi bili znatno manji od dosadašnjih francuskih reaktora (900-1450 mv).
Međutim, Francuska nije pionir po pitanju razvoja mini-reaktora.
Startap NuScale Power u američkom Portlandu već je razvio dizajn novog reaktora koji je dobio i potrebnu dozvolu. Prvi takav reaktor (60 mv) bi trebalo da počne s radom 2027.
Rusko državno poduzeće Rosatom planira da do 2028. izgradi svoj prvi mini-reaktor na kopnu – Rosatom već ima jedan takav "Small Modular Reactor" (SMR) na brodu Akademik Lomonosov, koji je usidren u polarnom moru.
Serijska proizvodnja
Sudeći po Makronovim planovima, Francuska bi tek 2030. mogla imati svoj prototip. Nikolas Macuki iz pariške fonadacije za strateška istraživanja je uveren da bi Francuska usprkos tome mogla postati pionir po pitanju malih reaktora.
"Posedujemo potrebno stručno znanje, a kad privatni sektor pojača svoje investicije, mogli bi 2030. početi sa serijskom proizvodnjom", kaže on za DW.
I dodaje kako bi nuklearna energija i ubuduće morala obavezno ostati sastavni dio energetskog miksa:
"Ona je stabilna i može se planirati, nije kao neke obnovljive energije koje se nekad ne mogu koristiti, na primer kad nema vetra, a osim toga gotovo da i ne proizvedu CO2."
Macuki dodaje da je rizik havarije pod kontrolom jer tu industriju pojačano reguliše država. Slično je po njemu i po pitanju zbrinjavanja nuklearnog otpada koji zrači i po nekoliko desetina hiljada godina.
Na drugoj strani Majkl Šnajder smatra da je atomska energija ne pomaže u borbi protiv klimatskih promena i da je za to - "preskupa i prespora". Šnajder je nezavisni konsultant za pitanja energije i atomske politike, radi kao koordinator jednog međunarodnog tima s kojim izrađuje godišnji, sveobuhvatni izveštaj o stanju nuklearne industrije.
"Diskusija o razvoju manjih nuklearki je orkestrirano dizanje prašine ni oko čega. U protekloj godini je širom sveta na distributivnu mrežu priključeno preko 250 gigavata obnovljivih izvora energije - a samo 0,4 gigavata nuklearnih kapaciteta. Atomska energija je u međuvremenu irelevantna na tržištu."
O čemu se zapravo radi?
S obzirom na visoke investicije i kratke rokove realizacije novih mini-reaktora, Kenet Gilingam, profesor za ekološkiju i energetsku privredu na američkom Jejlu smatra da se investicije u nuklearnu energiju ustvari uopšte ne isplati.
"Bezbenosni zahtevi su toliko visoki da u ekstremne visine teraju i cenu atomske energije. Ja uopšte ne vidim smisla u tome da se investira u nove vrste nuklearne energije. Treba puno kapitala, a da se pritom ne zna sa sigurnošću hoće li te nuklearke na kraju funkcionisati ili ne", kaže on za DW.
Filip Džonston sa univerizteta Saseks na jugu Engleske, dodaje još jednu stvar koja mu se čini nelogičnom:
"Do sada su nam govorili da su veliki reaktori isplativi, jer se zbog njihove veličine i kapaciteta štedi novac – i sad bi odjednom sve trebalo da funkcioniše sasvim drugačije?"
On zato sumnja da odluka Francuske o investicijama nije primarno vezana za nuklearnu energiju.
"Zemlje koje i dalje igraju na kartu nuklearne energije, uglavnom su i zemlje koje posjeduju nuklearno oružje – Velika Britanija, SAD i Francuska. One moraju zadržati svoje atomske sektore", objašnjava on za DW.
I pritom podseća na Makronov govor decembra 2020.: "Bez civilne atomske energije nema vojne atomske snage a bez vojne atomske snage nema ni civilne", rekao je tada predsednik i ujedno pohvalio sektor u kojem u Francuskoj radi 220 000 ljudi.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Kine Si Đinping upozorio je holandskog premijera Marka Rutea da ne stvara "tehnološke barijere", nakon odluke Holandije da uvede kontrolu izvoza opreme za mikročipove.
Uvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda u EU prošle godine iznosio je 2,5 miliona tona, a Evropska unija preduzima dalje korake da ograniči uvoz ruskog žita, izjavio je evropski komesar za poljoprivredu Januš Vojčehovski.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je cilj da do kraja ove godine prosečne plate u Srbiji dostignu 920 do 930 evra, a do kraja sledeće 1.000 evra.
Hrvatski Državni inspektorat povukao je sa tržišta Nestle KIT KAT Mini vafel proizvod zbog prisustva mineralnih ulja, saopštila je Agencija za poljoprivredu i hranu.
U Skupštini Srbije završene su konsultacije o zamenicima predsednika radnih tela, a na kojima se ponovo nisu pojavili predstavnici koalicije "Srbija protiv nasilja" i koalicije "NADA".
Nemački kancelar Olaf Šolc izjavio da je mir u Ukrajini moguć u svakom trenutku ukoliko predsednik Rusije Vladimir Putin prekine svoju, kako je naveo, "varvarsku" kampanju i povuče trupe.
Aktivnosti NATO u istočnoj Evropi i u Crnomorskom regionu imaju za cilj pripremu za moguć sukob sa Moskvom, rečeno je za Sputnjik u Ministarstvu spoljnih poslova Rusije.
Rat u Ukrajini – 763. dan. Rusija je pojačala vazdušne napade na Ukrajinu i lansirala 190 raketa različitih tipova, 140 dronova "šahed" i 700 vođenih avio-bombi za samo nedelju dana, saopštio je Kijev.
U godišnjoj poruci za Uskrs, britanski kralj Čarls, kome je nedavno dijagnostifikovan kancer, poručiće da je Isus Hrist dao "primer kako treba da služimo i brinemo jedni o drugima“.
Prostor u kojem živimo predstavlja neiscrpan izvor mogućnosti za adaptaciju i renoviranje shodno ličnim potrebama, trendovima i ličnim interesovanjima i stilu.
Naučnici su pomoću posebne metode snimanja zabeležili magnetna polja koja se spiralno okreću oko senke supermasivne crne rupe Sagittarius A* (Strelac A*, Sgr A*), smeštene u središtu naše galaksije.
Konzumiranje namirnica s hranjivim materijama poput kalijuma i magnezijuma pored toga što je korisno za celokupno zdravlje može pomoći i pri snižavanju krvnog pritiska.
War in Ukraine – 763rd day. Russia has intensified air attacks on Ukraine and launched 190 missiles of various types, 140 Shahed drones and 700 guided aerial bombs in just one week, Kyiv announced.
In the Serbian Parliament, shortly after 9:00 a.m., consultations began regarding the election of the deputy president of the working bodies, and again the representatives of the coalition "Serbia against violence" and the coalition "NADA" did not appear.
"The statement of NATO member countries about the possibility of sending troops to Ukraine brings the danger of the Third World War closer," Hungarian Foreign Minister Péter Szijjártó said in an interview with TASS.
At today's session, Political Committee of the Parliamentary Assembly of the Council of Europe supported the recommendation of rapporteur Dora Bakoyanni that the so-called Kosovo will be accepted into that organization, it was confirmed to "Novosti".
Given that the police suspended the search of the area, because after several hours of searching, the missing two-year-old Danka Ilić was not found, the investigation is now moving in three directions, the media reports.
Apple se ipak nije dogovorio sa kineskom kompanijom Baidu o saradnji u vezi sa veštačkom inteligencijom, uprkos prethodnim izveštajima lokalnih medija.
Šef Tesle Ilon Mask poslao je dopis osoblju ove kompanije, u kom poručuje da instaliraju i aktiviraju softver Full Self-Driving (FSD) za svakoga ko kupi novi Cybertruck.
Pacijentima obolelima od raka zabranjeno je da odlaze na lečenje uprkos tome što se njihova imena pojavljuju na ovlašćenim listama odlazaka, dok oni koji imaju dobre veze beže.
Fariduni Šamsidin je potekao iz malog naselja četrdesetak kilometara zapadno od tadžikistanske prestonice Dušanbea. BBC novinar Sorab Zia je otišao je tamo da sazna više o njegovom poreklu i kretanju.
Parlamentarni izbori u Hrvatskoj, zakazani za 17. april, rasplamsali su dugogodišnji sukob dvojice najmoćnijih političara Hrvatske: predsednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.
Komentari 12
Pogledaj komentare