Ali jedan čuveni ekonomista kaže da su i takve brojke ulepšane jer ne uzimaju u obzir sve skuplje energente iz uvoza i još neke faktore.
Četiri vodeća ekonomska istraživačka instituta predstavila su prošle nedelje sumorne prognoze ekonomskog razvoja Nemačke: privreda će ove godine rasti za svega 1,4 odsto, a za 2023, ti stručnjaci predviđaju čak i pad BDP od 0,4 odsto.
No, koliko god ove prognoze delovale mračno, brojke su ipak ulepšane, smatra vrhunski nemački ekonomista Gabrijel Felbermajer i kaže da će se BDP već ove godine realno smanjiti za 1,3 odsto, a naredne godine će minus biti verovatno oko četiri odsto.
Jer, kako objašnjava Felbermajer u studiji u koju je uvid imao Zidojče cajtung, u vremenima neuobičajeno visokih uvoznih cena, takozvani realni BDP nije dobar pokazatelj ekonomske snage zemlje. Svakako ne, ako se pod ekonomskom moći neke zemlje podrazumeva i kupovna moć njenog naroda, prenosi DW.
Da bi to razumeli, treba znati da je BDP po klasičnoj definiciji vrednost svih dobara i usluga proizvedenih ili prodatih u zemlji i istovremeno je zbir svih domaćih prihoda. Nemački BDP je nedavno naglo i neuobičajeno porastao, međutim, manje zbog velikog povećanja količine proizvedene robe - već zbog visoke inflacije, koja veštački naduvava sumu celokupne prodaje iskazane u evrima.
Da bi se izračunao ovaj fenomen, odnosno nominalni BDP očistio od inflacije, koristi se takozvani deflator BDP-a, odnosno indeks cena roba i usluga proizvedenih u zemlji. Rezultat je dobro poznati realni BDP.
Uvoz skupih energenata drastično smanjuje kupovnu moć
Problem je u tome što taj mehanizam doduše uključuje izvoz nemačkih kompanija, jer je roba proizvedena u zemlji – ali ne i uvoz. To znači da izuzetno visoki troškovi uvoza energenata uopšte nisu uzeti u obzir u zvaničnoj statistici BDP-a. Felbermajer objašnjava važnost naglog rasta indeksa potrošačkih cena (CPI) koji se ne zasniva na robi proizvedenoj u zemlji, već na robi koja se u njoj troši - i tako dolazi do svoje još mračnije prognoze.
Zidojče cajtung napominje, da to što deluje kao visokoumna naučna kombinatorika, zapravo ima veoma opipljiv uticaj na političke odluke i život građana.
"Rast BDP-a, kako se obično izveštava, potcenjuje gubitak kupovne moći stanovništva u vremenima visokih uvoznih cena", kaže Felbermajr. "Političari ne vide pune razmere osiromašenja stanovništva jer ono ne proizilazi iz zvaničnih podataka. Time nastaje opasnost da izvuku pogrešne zaključke."
Nemačka Vlada verovatno nije jedina koju bi obmanjujući podaci mogli da navedu da donosi problematične odluke.
Prema Felbermajerovim rečima, ista opasnost se odnosi i na partnere u kolektivnom pregovaranju, poslodavce i sindikate, jer im "zvanični podaci o BDP-u sugerišu da postoji manevarski prostor za povećanje plata koji u stvari uopšte ne postoji".
"Zato je velika opasnost da plate budu podignute do mere koja će se na kraju pokazati kao ekonomski štetna i koštati radnih mesta", prenosi Zidojče.
Nemačka bi mogla da se nađe u društvu velikih dužnika
Gubitak radnih mesta o kojem Felbermajer govori drugačije rečeno jeste u stvari povećanje nezaposlenosti. Pored toga što to znači dodatno osiromašenje stanovništva i smanjenje potrošnje – time će se istovremeno povećati državni troškovi i smanjiti prihodi od poreza. A to će pak neminovno dovesti do novog zaduživanja Nemačke.
Ogromna suma od skoro 300 milijardi evra koju je predvidela Vlada Olafa Šolca za pomoć privredi i građanima u savladavanju energetske krize – već sadrži novi dug od 200 milijardi evra.
Ranije je donet i višegodišnji plan dodatnog budžeta za nemačku vojsku Bundesver u visini od 100 milijardi evra.
A paketi pomoći zbog pandemije korone, doprineli su tome da je krajem prošle godine suma nemačkih dugova već iznosila 2,32 biliona evra.
To bi na kraju Nemačku moglo da dovede u situaciju da se posle dve decenije stroge štednje, te povoljnih kamata koji su pojeftinile dugove i pomogle da sa savlada kriza evra – sada nađe u društvu velikih dužnika, među kojima su odavno i članice G7 poput Japana, Italije, a i SAD.
Faktor kamate
Najnovija vest iz Vašingtona je da se u novu fiskalnu godinu, koja tamo počinje 1. oktobra, startovalo sa rekordom od 31,1 biliona duga.
U borbi protiv inflacije, Nacionalna banka SAD (Fed) počela je brzo i krupnim koracima da podiže ključnu kamatnu stopu, a to pak kredite čini skupljim - i dodatno povećava dug u dolarima.
I Evropska centralna banka koja štiti stabilnost evra, druge po važnosti svetske valute, takođe je prvi put posle 10 godina počela sa dizanjem kamata. To znači da ponovo rastu novčani depoziti u evrima - ali i dugovi, kako državni tako i privatni. I to je deo vrzinog kola recesije u kojoj građani gube kupovnu moć - odnosno postaju siromašniji.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačke robne kuće su 2023. godine imale 34,8 odsto manje prodaje nego pre 20 godina, prema najnovijim podacima nemačkog zavoda za statistiku (Destatis).
Evropska unija usvojila je zakon o izdvajanju vanredne dobiti ostvarene od zamrznute imovine ruske centralne banke, što je prvi konkretan korak ka cilju EU da iskoristi novac Moskve za finansiranje obnove Ukrajine.
Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.
Američka digitalna platforma za iznajmljivanje smeštaja Airbnb saopštila je da će do kraja sledećeg meseca zabraniti upotrebu unutrašnjih sigurnosnih kamera u zajedničkim prostorima smeštajnih objekata širom sveta.
U Srbiji je prošle godine bilo 697 preduzeća koja u opisu delatnosti imaju reči dostava ili dostava hrane, što je za oko 10 odsto više nego 2022. godine.
Evropska komisija će u narednim danima nametnuti carinu od 95 evra po toni žitarica iz Rusije i Belorusije i tarife od 50 odsto na uljarice i njihove derivate, kako bi umirila svoje farmere i neke zemlje članice.
Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan najavio je nastavak borbe protiv kurdskih snaga u Siriji i Iraku i naglasio da će sve aktivnosti u ovoj oblasti biti završene do leta.
Albanski premijer Edi Rama danas je tokom konferencije za novinare odgurnuo novinarku, nakon što mu se, kako pišu lokalni mediji, nije svidelo pitanje koje mu je postavila.
Više od polovine ljudi u Velikoj Britaniji videlo je teorije zavere na društvenim mrežama povodom odsustva Kejt Midlton iz javnog života, ali to nije narušilo poverenje javnosti u kraljevsku porodicu, pokazuju ankete agencije YouGov.
Komentari 5
Pogledaj komentare