Galopirajuća gradnja industrijskih i stambenih kompleksa proždire plodna polja

Galopirajuća izgradnja stambenih kompleksa u Pakistanu proždire plodna poljoprivredna polja, a zabrinuti ekolozi upozoravaju da bi to moglo imati višeslojne efekte na prehrambenu sigurnost u Pakistanu, piše Agencija Anadolija (AA).

Brzi rast broja stanovništva i rastuće stambene potrebe u Pakistanu već su doslovno pretvorile velike delove zelenih površina u velikim gradovima i u manjim distriktima u betonske džungle. To je u poslednjih nekoliko godina izraženo i u provincijama Pandžab i Sindhu koje se smatraju glavnim proizvođačima hrane u Pakistanu.

Stojeći izvan zatvorene šeme stambenog kompleksa u severnom pakistanskom selu, koje je od centra grada Faisalabada udaljeno desetak kilometara, teško je zamisliti da su moderne vile izgrađene na poljoprivrednim poljima na kojima su do pre nekoliko godina uzgajane pšenica, šećerna trska i druge sezonske kulture i povrće, a ta polja su bila i izvor hrane za mnoge životinjske vrste.

To je jedan od stotina sličnih stambenih kompleksa u i oko centra tekstilne industrije u Pakistanu koji su nedavno izgrađeni na plodnim poljoprivrednim poljima i voćnjacima.

"Stotine poljoprivrednika su proteklih godina prodali svoje posede graditeljima nekretnina, što je rezultiralo nicanjem mnogih ovakvih otmenih vila u gradu i oko njega", kazao je za AA Nadim Šahid, meštanin sela nadomak Faisalabada.

On je kazao da se poljoprivrednicima nude i trostruko veće sume novca od procenjene vrednosti zemljišta i da je to veliko iskušenje za njih.

"Sada i ti poljoprivrednici, zajedno s nama meštanima, kupuju pšenicu, brašno, povrće i drugu hranu u marketima", kazao je Šahid.

Pogledavši poljoprivrednike kako oru i pripremaju setvu na jednom od obližnjih polja, Šahid je kazao da ne zna koliko još dugo će se i ti preostali zemljoradnici moći opirati ponudama da polja daju u ruke graditeljima novih kvartova.

Situacija nije drugačija ni u glavnom gradu Pakistana Islamabadu, u komercijalnom sedištu Karačiju, kulturnom središtu Lahoreu i drugim gradovima u kojima su veliki delovi doskorašnjih zelenih polja i šuma pretvoreni u grozdove stambenih jedinica.

Šaukat Ali Čadhar, generalni sekretar Pakistanskog udruženja poljoprivrednika, kazao je da je u industrijske i stambene komplekse pretvoreno između 20 i 30 posto plodnog zemljišta u provinciji Pandžab, koja podmiruje 65 posto ukupne potrebe za hranom u Pakistanu.

Samo u Lahoreu je u takve komplekse pretvoreno oko 70 posto poljoprivrednog zemljišta, a sledi Gujrat u kojem je taj odnos na oko 60 posto.

"U Lahoreu je preostalih 30 posto plodnih polja sigurno samo iz sigurnosnih razloga jer se nalaze u blizini granice s Indijom i kao takva nisu pogodna za gradnju industrijskih i stambenih jedinica", kazao je Čandhar. On je kazao da je između 30 i 40 posto polja pretvoreno u industrijske i stambene centre i u drugim poljoprivrednim okruzima u unutrašnjosti Pandžaba, poput Faisalabada, Gujranvale, Šeikhupure i Kasura.

Čandhar je kazao da je situacija još uvek dobra kada su u pitanju poljoprivredni posedi u južnom Pandžabu i severnom Sindhu, koji zajedno trenutno proizvode više od 50 posto pšenice, šećerne trske i pamuka u Pakistanu.

Prehrambena sigurnost

Foto: Epa/ARSHAD ARBAB

Brza prodaja plodne zemlje i vladin "obeshrabrujući" odnos prema poljoprivrednicima dovešće do ozbiljnih problema sa sigurnošću hrane u narednim godinama, upozorio je Čadhar.

"Poljoprivreda više nije profitni posao u zemljama poput Pakistana, gdje vlade nastoje da napune džepove nekolicine, umesto da imaju koristi i ohrabruju čitav poljoprivredni sektor", kazao je Čadhar koji je posebno ogorčen vladinom odlukom o uvozu pšenice kako bi se pripremila na moguću nedovoljnu žetvu.

Ističući kako pakistanska vlada uvozi skupu pšenicu iz Ukrajine i Rusije, Čadhar je kazao da vlada nije spremna da daje taj novac za podršku lokalnim poljoprivrednicima.

"Vlada obeshrabruje poljoprivrednike, prisiljavajući ih da prodaju zemlju i traže druge poslove. Ako se ovaj trend ne revidira odmah, zapamtite moje reči, moraćemo se suočiti sa ozbiljnim problemima sigurnosti hrane u narednim godinama", upozorio je Čadhar.

Upitan treba li zabraniti prodaju poljoprivrednog zemljišta u komercijalne svrhe, on je kazao kako se od poljoprivrednika ne može očekivati da istrajavaju u zadržavanju poseda kada im vlada ne nudi podsticaje, a zainteresovani kupci im nude veliki novac.

Ekspert za urbanizam iz Karačija Arif Hasan smatra kako je fenomen pretvaranja zelenih površina u betonske komplekse potpuno nepotreban u Pakistanu.

"Izgradnja ovih stambenih kompleksa nema nikakve veze sa stambenim problemima u Pakistanu. Ovi objekti nisu namenjeni ljudima iz siromašnih provincija, već bogatim pojedincima koji to vide kao mogući način za pranje novca ili šansu za investiranje", kazao je Hasan.

U aprilu prošle godine pakistanska vlada je objavila da neće postavljati pitanja o izvoru prihoda u slučajevima ulaganja u građevinsku industriju.

Ako vlada želi da reši stambeno pitanje, smatra sagovornik AA Hasan, onda može da se okrene razvoju jeftinih stambenih programa za siromašne, jer ima prostora za to, čak i u velikim gradovima.

Očuvanje sredine

Nedavno su na društvenim mrežama objavljeni snimci kamiona napunjenih trupcima oborenih stabala manga koja su posečena zbog gradnje stambenog kompleksa na severoistoku Multana, a ti snimci su izazvali kritiku i ogorčenost među ekolozima i brojnim građanima.

Multan je poznat kao pakistanski grad manga zbog uzgoja nekoliko vrsta tog voća, a posebno najtraženije sorte čaunsa.

Ekolozi oštro kritikuju i smatraju ozbiljnom pretnjom ekosistemu u regionu vladin ambiciozni plan za izgradnju novog grada na dva ostrva u Arapskom moru.

Na tri nautičke milje zapadno od obale Karačija, ostrva Bundal i Bundu služe kao prirodni bedem protiv ciklona i cunamija, a poznati su i kao važno stanište stotinama hiljada ptica selica iz Sibira.

Vlada planira mostom da poveže ostrva s obalom Karačija.

Sve se to događa dok vlada pakistanskog premijera Imrana Kana podiže kredit za mnogo promovisani projekat sadnje milijardi stabala, koji ima cilj ublažavanje klimatskih promena i ekoloških problema s kojima se ta južnoazijska nuklearna sila godinama suočava.