Začepljena žila kucavica svetske trgovine: Brod u Sueckom kanalu ugrozio lance snabdevanja

Jedan od najvećih teretnjaka na svetu potpuno je blokirao Suecki kanal, žilu kucavicu međunarodne trgovine.

Svet

Izvor: B92

Petak, 26.03.2021.

14:21

Začepljena žila kucavica svetske trgovine: Brod u Sueckom kanalu ugrozio lance snabdevanja
Foto: Tanjug/Cnes2021, Distribution Airbus DS via AP

Za sada se ne zna kada će se opet uspostaviti normalan saobraćaj. U međuvremenu, cena nafte počinje snažno da varira.

Poput kita, brod dugačak 400 i širok 59 metara ukoso se nasukao u Sueckom kanalu, koji je na tom mestu širok manje od 300 metara. Tako je blokirana jedna od arterija svetske ekonomije.

Peščana oluja, slaba vidljivost i jednosmerna vodena ulica usred pustinje: to su sastojci drame teretnog broda Ever given, koji plovi pod zastavom Paname. Došao je iz Kine i bio na putu za Roterdam u Holandiji.

Bageri pokušavaju da izgrizu komade s obala kanala, tegljači vuku čudovište svom snagom svojih moćnih dizel-motora kako bi otkočili brod – za sada bez uspeha. Na oba ulaza u kanal čeka oko 200 brodova.

Japanski vlasnik broda nada se da će teretnjak ovog vikenda biti oslobođen. Međutim, prema informacijama novinske agencije Blumberg, to bi ipak moglo još da potraje – nedelju dana ili više. Sidrišta oko grada Sueca već su pretrpana.

Kao blokada auto-puta – i još gore

Udruženje nemačkih brodovlasnika upozorava na posledice, ako blokada kanala potraje duže. „To je kao potpuno zatvaranje nekog velikog nemačkog auto-puta. Što duže traje, to će se jasnije videti posledice“, rekao je jedan predstavnik tog udruženja.

Blokiran je dakle značajan deo svetske trgovine: prema trgovinskim stručnjacima, deset do 15 procenata globalnog teretnog saobraćaja prolazi kroz Suecki kanal.
Foto: Tanjug/AP Photo, Mohamed Elshahed
Od plišanih životinja do automobila

Prema podacima firme koja upravlja Sueckim kanalom, 19.000 brodova svake godine pređe tu prečicu između Crvenog mora i Sredozemlja dugačku 200 kilometara. To je oko 50 svakog dana u godini i reč je o milijardama tona tereta.

„Od plišanih igračaka, pa do mobilnih telefona, štampača i drugih elektronskih uređaja. Brodski kontejneri sadrže mašine, odeću ili nameštaj. Čak i automobili prolaze Sueckim kanalom na specijalnim teretnim brodovima“, podseća Gabrijele Vidman iz Deka banke.

Što se tiče Nemačke, prema ekonomistima Instituta za svetsku ekonomiju iz Kila (IfV), radi se o osam do devet procenata celokupnog izvoza i uvoza. Posebno je pogođeno poslovanje sa Kinom, najvažnijim nemačkim trgovinskim partnerom. Kroz Suecki kanal se, naime, prevozi oko dve trećine sve robe.

„Ako se ova nesreća ne otkloni u narednih nekoliko dana može doći do problema u lancima snabdevanja u Nemačkoj“, rekao je za DW ekspert za trgovinu IfV Vinsent Stamer. Prema njegovim proračunima, gotovo svi brodovi između Kine i Nemačke koriste Suecki kanal, njih oko 98 odsto.
Foto: TANJUG/ Suez Canal Authority via AP
Zastoj u morskom saobraćaju – cena nafte u pokretu

I dok je saobraćaj oko kolosa u zastoju, na finansijskim tržištima se dosta toga pokrenulo: u sredu je cena nafte znatno porasla – barel severnomorskog brenta poskupeo je za više od šest odsto. Naime, veliki deo energije za svetsku trgovinu takođe se prevozi morskim putem, u „stomacima“ supertankera. Cena najvažnije vrste goriva u globalnoj ekonomiji u četvrtak je pala, a u petak ponovo skočila.

Ahilova peta

Geografski položaj čini Suecki kanal „Ahilovom petom“ globalne ekonomije i to iz dva razloga: s jedne strane, većina nafte sa Bliskog istoka tim kanalom putuje do Evrope i Severne Amerike, a s druge – prave alternative nema. Zbog toga ono slikovito poređenje kanala kao auto-puta nije sasvim ispravno. Problem sa zastojem na kopnu relativno lako je rešiti – preusmeravanjem saobraćaja. Suecki kanal je malo veći problem.

Preusmeravanje saobraćaja u ovom slučaju znači – put oko Afrike, otprilike 6.000 kilometara. Brodovi u svetskoj trgovačkoj floti putuju u proseku 15 čvorova ili 28 kilometara na sat. To znači produžavanje puta za plus-minus deset dana. I ne samo što je put duži – on je i opasniji. Rt dobre nade je po zlu poznat, kada se radi o vremenskim prilikama. A tu su i pirati.

Upravo zbog toga brodovlasnici su spremni da plate malu putarinu operateru Sueckog kanala – Egiptu: prolaz košta oko četvrt miliona evra. Prošle godine uprava Sueckog kanala zaradila je 5,6 milijardi dolara.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Region

Konačno, stiže prvih šest

Prvih šest od ukupno 12 borbenih aviona Rafal F3-R u Hrvatsku bi trebalo da sleti u četvrtak, 25. aprila, a avione će iz Francuske do baze Pleso dovesti hrvatski piloti koji su se oko godinu dana obučavali u Francuskoj.

10:23

23.4.2024.

1 d

Podeli: