Crni dani za graditelje gondola

Takvih je 'squerija' (škverova) u 18. veku, kad je italijanski majstor Kanaleto slikao panorame grada, bilo posvuda. U moderna vremena ostala su samo četiri manja, no ni oni ne posluju otkako je zbog pandemije zabranjena vožnja gondolama.

"Venecija bez gondola nema smisla", kaže Roberto Dei Rosi, jedan od retkih preostalih tradicionalnih stolara koji izrađuju duge crne čamce. Ručno izrađuje četiri do pet gondola godišnje, a za izradu svake mu treba oko 400 radnih sati, prenosi Indeks.

"Svaki put kad novu porinem u vodu, to je kao da svedočim rođenju. To je moja kreacija", rekao je.

Kupuju ih isključivo gondolijeri

Gondole su duge 10 metara, široke 1,38 metara i teže 600 kilograma. Imaju 280 delova od osam vrsta drveta - hrasta, ariša, kestena, višnje, lipe, cedra, mahagonija i jele. Kupuju ih gotovo isključivo gondolijeri, koji za njih plaćaju između 30.000 i 50.000 evra.

Svaka se prilagođava težini budućeg vlasnika.

"Imali smo i par entuzijasta koji su nam naručivali gondole iz Sjedinjenih Država, Nemačke i Japana", kazao je Dei Rosi.

Nekad su se smatrale poklonom dostojnim kralja. Neke je, zajedno s gondolijerima, venecijanski dužd ponudio francuskome kralju Luju XIV. za "kraljevsku flotu" koja je plovila velikim kanalom u Versaj.

Zbog pandemije već mesecima nema turističkih vožnji

Venecijskim kanalima danas plovi oko 400 gondola. Oni koji žele raditi taj posao moraju se takmiče za ograničen broj dozvola što ih izdaju gradske vlasti.

Ali došla su teška vremena i za gondolijere i za graditelje gondola, koji ih ujedno i popravljaju i servisiraju. Kako zbog pandemije već mesecima nema turističkih vožnji, ni za jedne nema posla.

Sektor je već pretrpio ekonomsku štetu u poplavama, koje su krajem prošle godine oetrale turiste i oštetile čamce.

Ponovno će zaploviti nakon 3. juna kad Italija otvara granice turistima. S obveznim maskama na licima gondolijera, biće to daleko od romantike na kakvu su turisti navikli.