Kako se Zapad rešava otpada: Piroliza guma izaziva ekološku krizu u Aziji

Kada noć padne na indijsko selo Nabipur, peći ožive, naložene otpadnim gumama sa Zapada, a vazduh ispuni oštar dim i tlo pocrni od čađi.

Svet

Izvor: B92

Petak, 18.10.2019.

12:01

Kako se Zapad rešava otpada: Piroliza guma izaziva ekološku krizu u Aziji
Foto: Depositphotos/Alekskend

Ne tako davno, Nabipur je bio mirno selo u severnoj Indiji. Sada je to naselje dom za najmanje tuce peći u kojima završava beskrajni niz otpadnih guma kako bi se procesom poznatim kao piroliza dobila niskokvalitetno ulje.

Globalna trgovina otpadnim gumama skoro je udvostručena u proteklih pet godina, uglavnom prema zemljama u razvoju poput Indije i Malezije, prema podacima UN. Britanija je najveći izvoznik, a slede Italija i Sjedinjene Države. Najveći kupac je Indija, na koju otpada 32 procenta svetskog uvoza, što predstavlja rast od sedam odsto u odnosu na period od pre pet godina, pokazuju podaci UN.

Veliki deo guma šalje se na reciklažu koja je u skladu sa propisima o štetnim emisijama i odlaganju otpada. Ali, prema lokalnim vlastima, znatan udeo trgovine otpadom završi u privatnim postrojenjima za pirolizu.

U maju je Rojters objavio da je masovno trovanje u južnoj Maleziji imalo veze sa kompanijama koje se bave pirolizom. Koristeći neobjavljene podatke carine i intervjuišući desetine izvora iz industrije, agencija je dokumentovala kako rastuća međunarodna trgovina otpadnim gumama zagađuje sredinu domaćinima, što priznaju i domaće vlasti i stručnjaci.

Za mnoge razvijene zemlje, izvoz otpadnih guma brodovima jeftinije je rešenje od reciklaže u zemlji. To je poguralo međunarodnu trgovinu gumenim otpadom na dva miliona tona u 2018, što je ekvivalent 200 miliona guma, sa 1,1 milion tona u 2013. godini. Tu trgovinu takođe je podstakla potražnja za gorivom za industrijske peći u zemljama poput Indije, kao i pojava jeftine kineske opreme za pirolizu i slabi ekološki propisi u mnogim delovima sveta.

Gume za vozila ne smatraju se opasnim prema Bazelskoj konvenciji, koja reguliše trgovinu opasnim otpadom, što znači da je međunarodna trgovina tom robom blaže regulisana ukoliko to posebno ne zahteva neka država.

U većini zemalja, uključujući Kinu i SAD, veći deo otpadnih guma odlaže se lokalno i reciklira ili koristi kao gorivo u fabrikama koje proizvode, na primer, cement ili papir.

Zagovornici pirolize tvrde da taj proces može biti relativno čist način uništavanja guma i pretvaranja u korisno gorivo. Međutim, kontrola štetnih emisija pri spaljivanju proizvoda koji je napravljen od širokog dijapazona hemikalija i sintetičke ili prirodne gume veoma je skupa i komplikovana da bi bila profitabilna u velikom obimu.

Najsavremenija postrojenja koštaju desetine miliona dolara, dok se osnovna kineska oprema za pirolizu može nabaviti preko internet dobavljača za 30.000 dolara.

Istraživanje indijske vlade pokazalo je da je u julu ove godine bilo 637 licenciranih postrojenja za pirolizu u zemlji, od kojih 270 nije bilo u skladu sa propisima o zaštiti životne sredine a 116 ih je zatvoreno.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: