Da li Srbija treba da uvede Evro? Već 20 godina je garant snage EU
Pre tačno 20 godina 11 članica EU usvojilo je zajedničku monetarnu politiku i uvelo evro koji je danas valuta 19 članica Unije i više od 340 miliona Evropljana.
Za početak se evro koristio u platnom prometu i za bezgotovinska plaćanja a tri godine kasnije novčanice i novčići evra ušli su u opticaj u zemljama zone evra koja je narasla na 12 članica jer im se u međuvremenu priključila Grčka.
Dve decenije kasnije evro je postao integralni deo svakodnevnog života i olakšao trgovinu, putovanja, studiranje, život i rad u inostranstvu, ocenila je Evropska centralna banka (ECB).
"Banknote i kovanice evra su opipljiv, svakodnevni podsetnik na slobodu, pogodnosti i prilike koje EU omogućava", istakli su u centralnoj banci zone evra koja, kako navodi, obezbeđujući stabilnost evra doprinosi ekonomskom rastu i blagostanju zemalja koje koriste jedinstvenu valutu.
Zajednička valuta je smatrana rešenjem za neprestane sporove o deviznom kursu koji su obeležili evropsku politiku posle Drugog svetskog rata i kao logični produžetak evropske bescarinske zone.
Zona evra je s godinama rasla, kao i Evropska unija. EU, koja je 2002. imala 15 članica, 2004. se priključilo deset mahom bivših komunističkih zemalja, 2007. su ušle Bugarska i Rumunija a 2013. Hrvatska. U međuvremenu je sedam od 13 "novih" članica EU zamenilo svoje valute zajedničkom.
Prva je to uradila Slovenija, 2007, a sledili su Kipar i Malta 2008, Slovačka 2009, Estonija 2011, Letonija 2014. i Litvanija 2015. Od tih "novih" članica na evro još nisu prešle Češka, Poljska, Mađarska, Hrvatska, Rumunija i Bugarska a, prema ugovorima o pristupanju, njihova obaveza je da to urade čim budu spremne.
Ista obaveza ne važi za "starije" članice EU i zato Britanija, koja u martu i tako izlazi iz EU, Danska i Švedska nisu u zoni evra. Ranije ove godine Bugarska je najavila da će u roku od godinu dana tražiti prijem u tzv. čekaonicu za zonu evra (ERM II) dok je hrvatska vlada usvojila strategiju kojom se prelazak sa kune na evro planira za pet do sedam godina.
Novo istraživanje Evropske komisije Eurobarometar pokazalo je međutim da članice EU koje nisu u zoni evra u nju baš i ne žure i 74 odsto Čeha i više od polovine Hrvata, Poljaka i Bugara protiv je Evropske ekonomske i monetarne unije (EMU) sa jedinstvenom valutom evrom.
Istovremeno tri četvrtine građana EU iz zemalja koje su članice zone podržava evro, najviše u Sloveniji, Luksemburgu i Estoniji (peko 80 odsto). Inače, prelazak na evro među građanima se najčešće povezuje sa poskupljenjima a na nivou države sa gubitkom mogućnosti da podstiču izvoz spuštanjem vrednosti svoje valute i da prilagođavaju kamate radi stimulisanja poslovanja.
Da bi nacionalne valute zamenile zajedničkom evropskom, članice EU moraju da ispune Mastrihtske kriterijume. Tim kriterijumima predviđeno je da država koja ulazi zonu evra ne sme da ima stopu inflacije višu od proseka tri zemlje s najnižim stopama inflacije uvećanom za 1,5 procentni poen. Kriterijumi su i stabilnost deviznog kursa, da budžetski deficit ne prelazi tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) a javni dug 60 odsto BDP, kao i da prosečna nominalna dugoročna kamata ne prelazi za više od dva procentna poena prosek tri najuspešnije članice.
Takođe pre formalnog uvođenja evra, članica EU mora da provede najmanje dve godine u Mehanizmu deviznih kurseva (ERM II).
Zajednička evropska valuta je zvanično sredstvo plaćanja i u nekoliko zemalja koje nisu članice zone evra (Crna Gora, Vatikan, Monako, Kosovo, San Marino, Andora).
Povećanje trgovine među članicama EU
Evru se pripisuju zasluge za povećanje trgovine među članicama EU ali su države imale problema da se prilagode nakon što su se odrekle dva važna sigurnosna ventila - mogućnosti da obore kurs sopstvene valute da bi podstakle izvoz i prilagođavanja svojih kamatnih stopa u cilju stimulisanja poslovne aktivnosti. Jedno delimično rešenje problema u zoni bi mogao biti centralni budžet iz kog bi se plaćali računi kada neka od članica upadne u recesiju.
Evropski lideri su 2015. govorili o nekoj vrsti zajedničke kase a sada rade na tome da tako nešto i uspostave. U originalnoj postavci evra, upisanoj u Mastrihtski ugovor iz 1992, jasno je naznačeno da su ekonomska politika i potrošnja u isključivoj nadležnosti država članica i da članicama nije dopušteno da finansijski spašavaju jedna drugu.
Taj koncept je napušten 2010, kada su finansijski jače zemlje predvođene Nemačkom dale kredite slabijim članicama čiji su dugovi postali neodrživi, pod uslovom uvođenja strogih mera štednje. Evropski lideri su od tada dodali nove finese i mere zaštite od krize, uključujući i evropski nadzor nad bankama, kao i fond za spašavanje - Evropski stabilizacioni mehanizam. Evropska komisija sada proverava nacionalne budžete pre nego što oni budu predati parlamentima na razmatranje.
Možda najvažnije je bilo obećanje ECB iz 2012. da će kupovati obveznice zemalja kojima je zaduživanje preskupo, što je umirilo finansijska tržišta.
Za dalje korake nema mnogo saglasnosti i Nemačka i druge severnoevropske zemlje, poput Holandije, opiru se deljenju rizika i potrošnji, plašeći se da će na kraju one morati da plate za igrarije u lošije vođenim ekonomijama.
S druge strane, predsednik Francuske Emanuel Makron se založio za veliki centralni budžet, uprkos otporu. "Stigli smo do novog, post-mastrihtskog okvira, ali suštinski nemamo političku viziju koja objašnjava šta taj okvir zapravo jeste", kaže Lukas Gutenberg, zamenik direktora berlinskog instituta Žak Delor i nekadašnji ekonomista u ECB, prenela je agencija AP.
Ekspertski izveštaj urađen još 1977. na zahtev Evropske komisije je ocenio da bi zajedničkoj valuti bio potreban centralni buždet u iznosu od pet do sedam odsto BDP. Bez toga, monetarna unija je ocenjena kao "nepraktična". Gutenberg je naveo da je jasno da je neka vrsta zajedničkog budžeta neophodna, ali i da je to "važno koliko i da institucije imaju političku ideju o tome šta zona evra treba da bude".
"Ključna stvar je da se mi još uvek ne slažemo oko toga šta očekujemo od evra", rekao je on.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Kine Si Đinping upozorio je holandskog premijera Marka Rutea da ne stvara "tehnološke barijere", nakon odluke Holandije da uvede kontrolu izvoza opreme za mikročipove.
Hrvatski Državni inspektorat povukao je sa tržišta Nestle KIT KAT Mini vafel proizvod zbog prisustva mineralnih ulja, saopštila je Agencija za poljoprivredu i hranu.
U PTT Muzeju danas su predstavljene nove redovne poštanske marke EXPO BG 2027, za period 2024-2027 koje bi trebalo da doprinesu promociji ove izložbe koja će se u Beogradu održati 2027. godine.
Francuski sud izrekao je uslovnu kaznu od četiri meseca bivšem članu gradskog veća iz oblasti Liona jer je napad Hamasa 7. oktobra nazvao "činom otpora".
Najmanje 11 osoba poginulo je u ciklonu Gamane, koji je u sredu pogodio Madagaskar, saopštio je Nacionalni biro za upravljanje rizicima i katastrofama (BNGRC), prenosi Anadolu.
Španska obalska straža spasila je danas 124 migranta, uključujući decu i osobu kojoj su potrebna invalidska kolica, iz dva drvena čamca kod Kanarskih ostrva.
Istraživanje Francuske nacionalne agencije za lekove i bezbednost zdravstvenih proizvoda pokazalo je da korišćenje hormonskih kontraceptivnih pilula povećava rizik od tumora na mozgu.
Konzumiranje namirnica s hranjivim materijama poput kalijuma i magnezijuma pored toga što je korisno za celokupno zdravlje može pomoći i pri snižavanju krvnog pritiska.
War in Ukraine – 763rd day. Russia has intensified air attacks on Ukraine and launched 190 missiles of various types, 140 Shahed drones and 700 guided aerial bombs in just one week, Kyiv announced.
In the Serbian Parliament, shortly after 9:00 a.m., consultations began regarding the election of the deputy president of the working bodies, and again the representatives of the coalition "Serbia against violence" and the coalition "NADA" did not appear.
"The statement of NATO member countries about the possibility of sending troops to Ukraine brings the danger of the Third World War closer," Hungarian Foreign Minister Péter Szijjártó said in an interview with TASS.
At today's session, Political Committee of the Parliamentary Assembly of the Council of Europe supported the recommendation of rapporteur Dora Bakoyanni that the so-called Kosovo will be accepted into that organization, it was confirmed to "Novosti".
Given that the police suspended the search of the area, because after several hours of searching, the missing two-year-old Danka Ilić was not found, the investigation is now moving in three directions, the media reports.
Ruska agencija za nadzor komunikacija Roskomnadzor ograničila je pristup 11 kanala platforme Telegram zbog ''terorističkog sadržaja'' u poslednja dva dana, prenela je danas agencija RIA.
Apple se ipak nije dogovorio sa kineskom kompanijom Baidu o saradnji u vezi sa veštačkom inteligencijom, uprkos prethodnim izveštajima lokalnih medija.
Otkako se pre 20 godina pojavio na tržištu, Hyundai Tucson je osvojio srca evropskih kupaca i postao jedan od najpopuranijih u svojoj klasi širom Kontinenta.
Argentinski predsednik Havijer Milei nazvao je kolumbijskog kolegu "teroristom-ubicom", što je dovelo do diplomatskih proterivanja iz ove andske zemlje.
Pacijentima obolelima od raka zabranjeno je da odlaze na lečenje uprkos tome što se njihova imena pojavljuju na ovlašćenim listama odlazaka, dok oni koji imaju dobre veze beže.
Komentari 18
Pogledaj komentare