"BDP na 6 odsto, bili bi najbrži u Evropi"

Ukoliko se stabilizuju i stvore konkurentske uslove, zemlje regiona mogle bi da imaju rast BDP-a od pet do šest odsto.

Svet

Izvor: B92

Nedelja, 22.10.2017.

14:42

Foto: Thinkstock

Slovenački biznismen, predsednik UO kompanije Hidria Iztok Seljak, uveren je i da bi za deset, 15 godina ove zemlje mogle biti region koji se najbrže razvija u Evropi,

"Nažalost, mi još uvek imamo imidž regiona iz kojeg su proizašla dva svetska rata i nestabilnosti. Mislim da to za svaku državu pojedinačno treba da bude glavna preokupacija, jer kada se stabilizujemo i odradimo šta treba na konkurentskim uslovima, onda će verovatno i ostale zemlje kao Slovenija, rasti po pet, šest odsto", rekao je Seljak za Tanjug.

Potpredsednik UO Inicijative Samit100 biznis lidera regiona, posvećene ekonomskoj reintegraciji Zapadnog Balkana, ističe da je za efikasan razvoj ekonomija i rast standarda ključ upravo stabilnost regiona:

"Tu smo na ovoj geostrateškoj poziciji, ne možemo da se mičemo, ni mi našu državu, ni vi vašu, pa bi bilo dobro da se naučimo da živimo jedni sa drugima na produktivan način, da pomažemo i podržzavamo se i stvaramo tu stabilnost", primećuje Seljak, uspešan menadžer, ali i više od toga, ili možda baš zbog toga, i vizionar.

Na pitanje da li očekuje da će države kandidati ući zajedno u EU, on ukazuje i podseća da to zavisi od razvoja zemalja pojedinačno, te da ne treba kočiti one zemlje koje možda imaju neku prednosti, jer će i one doprineti da one koje zaostaju uđu brže.

Tako će, kaže, sve zajedno ući u EU brže, nego da se čeka na jedan "paket", koji će ko zna kada doći.

Podseća i da je bilo mišljenja da je Evropa zbog Brezgita u velikim problemima i da je to možda početak kraja, te da zemlje regiona neće imati gde da uđu, pa se optimizam, kaže, vratio posle dešavanja u Holandiji i Francuskoj, a posle Katalonije na Evropu u budućnosti možda treba gledati kao jaču na centralnom nivou, uz jačanje regija.

Kada je reč o jugoistočnoj Evropi, Seljak smatra da neke stvari treba da odradimo sami za sebe, da idemo sa EU "ispred EU", da realizujemo projekte poput EDISON-a i druge, te da se pozicioniramo kao deo rešenja i ekonomskog osveženja za Evropu, a ne da budemo deo problema.

Ulogu Slovenije i Hrvatske koje su članice EU u tom smislu vidi kao most, jer za to imaju prirodan strateški interes.

Najavu komesarke EU za transport Violete Bulc o uvođenju jedinstvene naplate putarine u EU prokomentarisao je kao sastavni deo otvaranja koridora i standardizaciju sistema.

"Jasno je da ima lokalnih specifičnih situacija, ali trebalo bi da da se nađe zajedničko rešenje, kao što je to na finansijskom pplanu evro", objasnio je Seljak.

Dolazak investitora iz Kine i Turske u region Seljak vidi kao rezultat toga da svaka zemlja traži najbolji i najbrži put razvoja i finansiranja, a jasno je, kaže, da investitori ulažu zbog sopstvenih interesa, koji su u kontekstu nekih njihovih širih strateških interesa, bilo da je reč o Kini ili drugim silama koji "možda jesu, možda nisu u skladu sa evropskim interesima".

Region, kaže, treba da bude pragmatičan:

"Ako EU ima, a trebalo bi da ima, neku strategiju za region, onda treba sa njima da sagledamo neke strateški stvari barem pet, deset, 15 godina unapred, da se proaktivno dogovorimo o nekim projektima, na koji način bi bili finansirani i kakav je konkretno strateški interes EU u tom pravcu, i da tamo gde taj interes postoji da se ti projekti spakuju pod paket EU, a oni za koje nema nekog interesa, a ima drugih zaintresovanih strana, da se onda napravi sa drugim partnerima. To bi bilo pragmatično rešenje", kaže Seljak.

Kada je reč o Berlinskoj inicijativi, Seljak kaže da "treba da se sastavimo između sebe" i kao dobar primer navodi skandinavske zemlje, koje, ističe, nisu izgubile svoju nezavisnost pojedinačno, ali zajedničkim nastupom i kreiranjem zajedničke strategije u različitim oblastima, poput transporta i energetike, su mnogo jači.

"Sticajem istorijsih okolnosti, raspali smo se na male ekonomije kakve jesmo danas, da svako od nas nažalost nema ozbiljne kritične mase za pravljenje ozbiljnih projekata u oblasti energetike, transporta i ostalih, jer svako za sebe gleda svoj mali optimum koji nije optimum regiona, a kamoli Evrope, a ako bi bili sposobni, svako bi imao više od toga", rekao je Seljak.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: