Najskuplju kafu daje izmet slona

Udruženja za zaštitu životinja sa zabrinutošću prate ovu vrstu proizvodnje kafe. Naime, slonovi iz severnog Tajlanda igraju vrlo važnu ulogu u tome da ljudi mogu da uživaju u posebno finom ukusu kafe.

U proizvodnju takozvane "kafe iz slonovskog izmeta" uključeno je oko 20 ovih debelokožaca iz "Zlatnog trougla", zaštićenog područja za slonove na granici s Laosom i Mjanmarom.

Slonovi svakodnevno jedu plodove kafe koji su umešani u njihovu hranu. Nakon otprilike 24 sata ti plodovi mogu ponovo da se nađu, gotovo neprobavljeni, u njihovom izmetu. Plodovi se potom peru i iz njih se vade zrna kafe i šalju na prženje u Bangkok.

Rezultat je jedna od najskupljih sorti kave na svijetu - "Black Ivory" (Crna slonovača). Ova plemenita mešavina se u nekom svetskim hotelima s pet zvezdica ne može popiti za manje od 50 evra po šoljici.

"Slonovi su biljojedi. Njihov želudac služi kao neka vrsta prirodne posude za fermentaciju", kaže kanadski preduzetnik Blejk Dinkin.

Tokom probavnog procesa dolazi do enzimske reakcije. Enzimi smanjuju učinak gorkih supstanci.

"Polagani proces vrenja u crevu slona pridonosi posebnom ukusu", dodaje Dinkin.

Nakon što je deset godina radio na razvoju svoje ideje i uložio 400.000 dolara iz vlastitog džepa, ovaj preduzetnik počeo s prodajom 70 kilograma kafe iz izmeta slona. U međuvremenu je proizvodnja povećana šest puta.

Od samog početka je ovaj 42-godišnji preduzetnik posebnu pažnju posvećivao tome da se koriste samo etički prihvatljive proizvodne metode, na kakvim insistiraju udruženja za zaštitu životinja, koja inače često kritikuju proizvođače koji za proizvodnju kafe koriste razne životinje.

U Indoneziji i Vijetnamu se već duže vreme proizvodi kafa iz izmeta azijske cibetke, jedne posebne vrste mačke.

Ljubitelji kafe iz celog sveta jako cijene "Kopi Luvak", kafu dobijenu nakon što je prošla probavni trakt ove životinje.

U početku se izmet ove mačke koja živi u divljini skupljao i iz njega su se potom probirala zrna kave. Ali u međuvremenu sve je više primera da se ove životinje masovno uzgajaju, žale se udruženja za zaštitu životinja. Mačke se često drži u kavezima i na silu hrane plodovima kave.

Međunarodna organizacija za zaštitu divljih životinja "Trefik" (Traffic) je početkom ove godine u jednom svom izveštaju upozorila na sve šire razmere iskorišćavanja azijske cibetke za proizvodnju kafe.

Ovakav razvoj događaja sa zabrinutošću prati i organizacija Svetski fond za zaštitu divljih životinja (WWF).

"Bojimo se da će ova proizvodnja kafe voditi do još većeg lova cibetki. Mnogim vrstama već preti da će izgubiti svoja prirodna staništa", kaže jedan od čelnika WWF-a Peč Manopauitr.

Azijska cibetka je u Indoneziji nezaštićena vrsta.

"Zaro bi potrošači trebalo da budu vrlo oprezni kad žele da probaju kafu proizvedenu uz pomoć ovih životinja", savetuje Manopauitr.

Procenjuje se da je 60 odsto navodne kafe od azijske cibetke zapravo falsifikat.

Za razliku od toga, Peč Manopauitr iz WWF-a proizvodnju kafe iz slonovskog izmeta smatra inovativnom, jer su slonovi iz zaštićenog područja već pripitomljeni.

Proizvođač Dinkin kaže da osam odsto svoje zarade vraća fondaciji za zaštitu slonova "Zlatni trougao", koja za cilj ima da slonovima osigura sigurno stanište, kao i da se pobrine za to da se slonovi neće iskorišćavati zbog proizvodnje kafe.

Plodovi biljke kafe nemaju štetnog učinka na slonove, objašnjava Dinkin.

"Plodovi kafe nisu zamena za njihove obroke. Slonovi dnevno pojedu oko 250 kilograma hrane i plodovi kafe su tek jedan mali deo toga. Kofein iz kafe se oslobađa tek pri njenom kuvanju", poziva se Dinkin na naučna istraživanja.

On isto tako tvrdi da nema razloga za strah da bi možda u kafi mogli biti ostaci izmeta slona. Zrna kafe se temeljno peru, a potom prolaze dodatne provere.

Dosad se Crna slonovača mogla popiti pre svega u luksuznim hotelima na Tajlandu, u Dubaiju i na Maldivima. Reakcija potrošača je pozitivna, tvrde hotelski menadžeri, a neobičan proces fermentacije zasada mušterije nije zaplašio.