Grčka mora da se reši "okova" evra

Grčka mora da svrgne okove evra da bi opstala ukoliko ne želi stalno da traži pomoć od vlada zemalja evrozone, smatra predsednik nadzornog odbora Komercbanke.

Svet

Izvor: B92

Utorak, 31.01.2012.

19:19

Default images

"Koliko im treba, još 15 milijardi evra? Ako mislite da je to poslednjih 15 milijardi koje su pogrešno izračunali, onda neka vam je sa srećom", kazao je Klaus-Peter Miler. On navodi da će Grci "tražiti još i tome neće biti kraja, osim ako uistinu ne provedu strukturne reforme, ali za to im neće biti dovoljne dve do tri godine već 20, 30 ili 40 godina".

Miler je rekao da Grčka ne bi imala nikakve koristi od toga što bi je vlade evrozone i dalje prisiljavale da nosi "okove" jedinstvene evropske valute, koja omogućuje tek unutrašnja prilagođavanja putem smanjenja potrošnje i plata. "Kada se sve uzme u obzir, Grcima treba valuta koju mogu da devalviraju", rekao je Miler, dodavši da će proći puno vremena pre nego što vlada bude mogla iznova da gradi efikasne strukture kako bi vratila konkurentnost.

Atina i njeni partneri u EU dugo su isključivali mogućnost grčkog istupanja iz evrozone, koji bi mogao da gurne EU još dublje u krizu. Potom je početkom januara portparol grčke vlade ipak kazao da će ta zemlja morati da napusti evrozonu ako sa međunarodnim zajmodavcima ne uspe da dogovori drugi paket pomoći.

Ipak, grčki ministar finansija Evangelos Venizelos kaže da "Grčka samo što nije postigla sporazum o otpisu polovine duga koji je u vlasništvu privatnih kreditora i sada radi na donošenju novih mera stroge štednje, neophodnih radi obezbeđivanja nastavka priliva zajmova za spasavanje".

On je dodao da će "sledećih nekoliko dana odrediti šta će se dešavati tokom sledeće decenije".

Privatni kreditori bi u okviru tog sporazuma zamenili postojeće grčke obveznice novim zapisima prepolovljene vrednosti s dužim periodom dospeća i nižom kamatnom stopom.

Grčkoj je taj sporazum neophodan kako bi smanjila svoj dug koji premašuje 350 milijardi evra za oko 100 milijardi evra i na taj način izbegla bankrot koji bi za nju bio katastrofalan i koji bi destabilizovao Evropu i svetska tržišta.

Venizelos je rekao da je jedan od uslova za taj svop obveznica da inostrani partneri nastave da spasavaju Grčku. On je istakao da se nada da će ministri finansija zemalja koje koriste evro moći da odobre novi program pomoći Grčkoj od 130 milijardi evra (170 milijardi dolara) na sastanku idućeg ponedeljka u Briselu.

Cilj svopa obveznica je da grčki dug postane održiv na srednji rok tako što bi bio sveden sa prošlogodišnjih 160 odsto bruto domaćeg proizvoda, na 120 odsto BDP u 2020. Ta zemlja opstaje zahvaljujući prvom paketu pomoći za spasavanje iz maja 2010, vrednom 110 milijardi evra, ali je već postalo jasno da će joj biti neophodna nova gotovina.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: