Sličnu odluku, o zatvaranju nuklearnih elektrana najkasnije do 2025, već je 2002. bila donela socijaldemokratsko-zelena vlada Gerharda Šredera.
Međutim, tu ju odluku kabinet sadašnje kancelarke Angele Merkel prošle godine stavio van snage. Katastrofa u japanskoj nuklearki Fukušima bila je, međutim, povod da se u Berlinu preispita atomska politika.
Ministar ekologije Norbert Retgen kaže da osam najstarijih nemačkin nuklearki, puštenih u rad do 1980. godine, a koje su posle Fukušime isključene i podvrgnute svestranoj kontroli, više uopšte neće biti priključivane na strujnu mrežu.
Šest novijih atomskih centrala treba da prestanu da rade do 2021. godine, a tri najnovije biće isključene sa mreže najkasnije 2022.
Ministar Retgen naglasio je da odluke o prestanku korišćenja atomske energije neće sadržavati klauzule o reviziji, što znači da je novo nemačko usmerenje u oblasti energetike neopozivo.
Planiran je i sistem opsežnog praćenja prelaska na obnovljive izvore energije, pri čemu ključni kriterijumi treba da budu isplativost, ekološka prihvatljivost i obezbeđivanje sigurnog snabdevanja.
Ministar ekologije je, navodeći da je sigurno snabdevanje strujom od ključnog značaja, istakao i da je poslednji razgovor bio isključivo političke prirode i da nije bilo dogovora s predstavnicima privrede.
Prošle godine su opozicija i mediji uveliko kritikovali vladu prebacujući joj da je pod pritiskom energetskih koncerna proglasila moratorijum na odluku socijaldemokratsko-zelene vlade o prestanku rada nuklearki do 2025. godine.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 2
Pogledaj komentare