Novi Zakon o energetici u januaru

Novi Zakon o energetici biće na javnoj raspravi do 8. januara iduće godine, nakon čega će po hitnom postupku biti prosleđen u skupštinsku proceduru.

Srbija

Izvor: Tanjug

Utorak, 17.12.2013.

16:35

Default images

Predlog izmena zakona o energetici, koji je od danas dostupan na sajtu Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine, ispraviće 85 odsto nedostataka u postojećoj regulativi i otkloniti neusaglašenosti u sistemskom zakonodavstvu, rečeno je danas na panelu "Bankarski sektor i investicije u obnovljive izore energije".

Specijalni savetnik ministra energetike, Ljubomir Aksentijević, rekao je na skupu, u organizaciji Danas konferens centra u Hotelu Hajat, da će predlog izmena tog zakona biti na javnoj raspravi do 8. januara iduće godine, nakon čega će po hitnom postupku biti prosleđen u skupštinsku proceduru.

On je podsetio da je Evropska unija ograničila investiranje u termo-sektor, odnosno u projekte sa ugljem, pri čemu je plan da se od 2017. do 2027. godine ugase elektrane sa "velikim ložištima".

Biće dozvoljeno samo korišćenje takozvanog čistog uglja, što je sa aspekta ulaganja vrlo nerentabilno, pa će termoelektrane graditi samo oni koji to moraju i mogu sebi da priušte, jer je najmanja izlazna cena struje iz jednog takvog kapaciteta između sedam i devet eurocenti, u odnosu na današnih 5,5 eurocenti, objasnio je Aksentijević.

Prema njegovim rečima, Srbija do 2027. godine treba da "ugasi 1.095 megavata", s tim što neke od termoelektrana može tehnološki da osposobi za proizvodnju "na neko ekološko gorivo, kao što je otpad koji plovi Savom, ili medicinski otpad, i slično, kao što to radi Mazdar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata".

Zelena energija, dodao je, treba do 2020. godine da čini 27 odsto ukupne domaće potrošnje, što je investicija koja će koštati između četiri i šest milijardi evra.

"Alternativa je u zelenoj energiji, što znači da ćemo morati da napravimo objekte u hidroenergetici, rešenje je u reverzibilnim HE, u novim savremenim termocentralama, a planirali smo izgradnju dve takve, od kojih je jedna u Kostolcu", rekao je on.

Aksentijević je naglasio da je zelena energija - dobra, plemenita, ali je i skupa, tako da je potreban period od dve do tri godine za uvođenje realne cene, jer bi ad hoc uvođenje prave cene za potrošace izazvalo šok, pa i kolaps privrede.

Pomoćnik direktora Direkcije za obnovljive izvore energije Elektroprivrede Srbije (EPS), Dušan Živković, podsetio je da to Javno preduzeće tradicionalno ima proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, konkretno iz hidropotencijala, što je trećina njihove proizvodnje i 21 odsto od ukupne proizvodnje energije iz ovih izvora u Srbiji.

"Cilj EPS-a je da poveća udeo proizvodnje iz ovih izvora u narednom periodu, i u tom smislu su pokrenuti određeni projekti koji se finansiraju iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj, nemačke Kwf banke i drugih međunarodnih finansijskih institucija", naveo je on.

Kroz revitalizaciju pojedinih kapaciteta, kao što su HE Bajina Bašta, Đerdap i Zvornik, kako je dodao, EPS stvara uslove za revitalizaciju malih hidroelektrana ukupne snage nešto više od 20 megavata. U planu je da se na postojećim vodoprivrednim objektima stvore uslovi da se izgradi još nekoliko malih HE. Realizacija tih projekata je pokazala da su oni isplativiji od finansiranja termo-sektora, gde su ogromne investicije u zaštitu životne sredine, tako da obnovljivi izvori energije, bez obzira na njihovu cenu, postaju prilično konkurentni, ocenio je on.

Cilj EPS-a je da u narednom periodu uzme deo tog trzišta, i da kroz njihovu isplativost izvrši povraćaj sredstava ali ne samo u hidro-sektoru, što je definitivno najznačajniji potencijal zemlje, već i u sektor vetro-energije i solara. U toku je izrada tehničke dokumentacije za vetroelektranu kod Kostolca i za izgradnju jedne male solarne elektrane.

Erste banka je pionir u finansiranju projekata u oblasti obnovljivih izvora energije u Srbiji, budući da je sa takvim aktivnostima krenula još 2010. godine i do sada je odobrila kredite za 13 malih hidroe-elektrana ukupne snage oko 15 megavata. Skoro polovina od ukupnog broja finansiranih projekata već je na mreži.

"Među projektima koje je Erste banka finansirala, međutim, nema vetroparkova, i to ne zbog odsustva volje ili nezainteresovanosti, već zbog određenih poteškoća sa zakonskom regulativom, a i zato što su ti projekti mnogo veći i zahtevaju mnogo dužu vremensku pripremu", rekao je direktor Direkcije te banke za poslove s javnim sektorom, Aleksandar Savić.

On je primetio da nema dovoljno kvalitetnih projekata na tržištu u ovoj oblasti koje bi komercijalne banke finansirale, a tamo gde postoji dobar projekat obično ne postoji mogućnost da investitori participiraju u njemu sa dovoljnim iznosom vlastitih sredstava.

Stručjnak za elektroenergetske sisteme i ekonomiju obnovljivih izvora energije, Maj Turković, ukazala je na glavne manjkavosti kod postojeće regulative iz ove oblasti koje predstavljaju kočnicu investitorima i bankarima.

To je, pre svega, (ne)raspoloživost mreže, koja je potpuno stavljena u domen "više sile", zatim nerešeno pitanje o tome ko ugrađuje priključak, ograničen rok za izgradnju elektrana na dve godine, što je relativno kratko vreme, jer, primera radi, nije isto da li se grade tri ili 33 vetroelekrtrane, itd.

Ona je pozvala investitore da se uključe u dijalog, kako bi se "ispeglale" neusaglašenosti između onoga što je predvideo zakonopisac i onoga što je realnost koju nameće iskustvo iz prakse.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: