Konuzin upozorava ruske investitore

Ruski ambasador Aleksandar Konuzin je poručio ruskim investitorima da, zbog potencijalnih rizika, ubuduće budu oprezniji kada je reč o ulaganju u Srbiju.

Srbija

Izvor: Politika

Četvrtak, 11.03.2010.

00:03

Default images

Dugovanja srpskih preduzeća za koja se nije znalo pre privatizacije, birokratske prepreke, sudske žalbe razlog su zbog kojeg je ambasador Rusije ruskim investitorima poslao takvu poruku.

„Kupac u Srbiji ne zna šta kupuje, a prodavac šta prodaje. Agencija za privatizaciju – posrednik u kupoprodaji – ne snosi odgovornost za nepotpunu dokumentaciju koju dostavi srpska strana. Onda se vremenom pojave dugovi preuzetih srpskih firmi za koje kupac pre kupovine nije znao da postoje, niti su se ti dugovi mogli videti iz raspoložive dokumentacije prilikom preuzimanja firme“, kaže Svetlana Ševćenko, zadužena za odnose s javnošću u ambasadi Rusije u Beogradu.

Ona navodi da su „sve to potencijalni rizici za investitore iz Rusije zbog čega je ruski ambasador Aleksandar Konuzin poručio investitorima da ubuduće budu oprezniji“. Takav savet ambasadora nije imao za cilj da obeshrabri kompanije koje bi da dođu u Srbiju, već samo da ubuduće budu opreznije, zbog loših iskustava koje su do sada imale ruske kompanije, ističe ona.

Ševćenko kao primer navodi Ikarbus s kojim je ruska kompanija „Avtodetal servis” iz Uljanovska (inače jedina koja je dostavila ponudu na tenderu za prodaju 39,22 odsto kapitala beogradskog proizvođača autobusa) ugovor na kraju morala da raskine. Upitana koje su to još ruske kompanije koje su imale loša iskustva u privatizacijama u Srbiju i da li se to odnosi i na NIS i Lukoil, Ševćenko potvrđuje da se to tiče i tih naftnih kompanija.

Lukoil koji je pre sedam godina kupio Beopetrol uspeo je tek nedavno da reši pitanje legalizacije svojih benzinskih stanica u Srbiji, jer većina nije imala građevinske dozvole, a mnoge nisu bile uopšte uknjižene. Situacija je slična i kada je reč o NIS-u. Ni posle više od godinu dana od kupovine 51 odsto vlasništva NIS-a, ruski Gaspromnjeft danas u svom vlasništvu ima tek dva do četiri odsto imovine.

Na konstataciju da je čudno i da pojedine ruske kompanije plate i kupe firmu, a da pri tom ne znaju šta je njihovo, kao što je slučaj s NIS-om, Ševćenko kaže, da je razlog upravo to „što u Srbiji prodavac ne zna šta prodaje, a kupac šta kupuje.

Ona dodaje i da dugovanja preduzeća, birokratske prepreke, sudske žalbe iz perioda bivših vlasnika takođe otežavaju poslovanje ruskih investitora u Srbiji.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

88 Komentari

Možda vas zanima

Svet

"Napustite Rusiju"

Evropska centralna banka (ECB) saopštila je da će uskoro zatražiti od banke Rajfajzen internešnel AG da ubrza proces smanjenja poslovanja u Rusiji.

8:02

20.4.2024.

10 h

Svet

Evo šta čeka Rusiju posle rata

Rat u Ukrajini će okončati eru jeftine radne snage u Rusiji, zaključak je analize ruskog stručnjaka Centra za makoroekonomsku analizu i kratkoročno predviđanje (CMAKP) Dmitrija Belousova.

19:32

18.4.2024.

1 d

Podeli: