Brnabićeva je navela da Rio Tinto od Srbije nije dobio ni dozvolu ni rešenje za eksploataciju.
"Ako Studija pokaže da nema negativnog uticaja na životnu sredinu, onda ćemo videti da li da dovodimo investitora ili ne, jer nećemo dati da se litijum izvozi iz Srbije", kazala je ona.
"Zaštita životne sredine je uslov svih uslova kad je reč o projektu 'Jadar' i to smo jasno rekli od samog početka. Bez obzira na razne neistine i dezinformacije koje se pojavljuju u javnosti, stav države je da sve što se bude radilo na ovom projektu može da se radi samo ukoliko su ispoštovani svi propisi i najviši standardi u oblasti zaštite životne sredine", rekla je Mihajlovićeva, saopštilo je Ministarstvo.
Mihajlovićeva je dodala da je bez već pomenute Studije nemoguće doneti odluku o izgradnji rudnika.
Pa, kada će, dakle, ona biti gotova? Pitali smo Ministarstvo rudarstva i energetike.
"U zavisnosti od dobijanja obima i sadržaja Studije o proceni uticaja eksploatacije na životnu sredinu (Javni uvid je počeo 5. jula 2021. godine i traje 14 dana) i zahteva Ministarstva zaštite životne sredine, planirano je da Studija uticaja na životnu sredinu bude završena do kraja avgusta 2021. godine, ili u zavisnosti od zahteva MZŽS u toku septembra", poručili su za B92.net
Kako su dodali, obrađivač Studije je Rudarsko-geološki fakultet.
"Usvojena Studija procene uticaja eksploatacije na životnu sredinu je jedan od dokumenata koji je osnova za dobijanje odobrenja za vršenje rudarskih radova i dalju realizaciju projekta 'Jadar'", podsetili su.
"Jadarit ima 26 minerala i svega drugog, a jedan od njih je litijum. Litijum je nešto bez čega se ne može u ovom trenutku, ali za 15 godina će izgubiti snagu i vrednost koju ima danas, jer će svetske kompanije naučiti kako da dopunjuju baterije koje su već napravili. Dakle, u trci smo s vremenom", kazao je.
Srbija, istakao je predsednik, ima značajne rezerve litijuma, koji je neophodan za baterije za električna vozila.
"Doći će do ogromnog napretka u proizvodnji električnih vozila i to je važno da ljudi znaju. Ukoliko bismo mi uspeli da napravimo nekoliko stvari, ne samo taj kraj - čitava Srbija bi procvetala. Govorimo o desetinama milijardi evra", poručio je.
Prema njegovim rečima, značaj broj ljudi bi dobio posao.
"Kad pričamo samo o rudniku koji je podzemni, pričamo o površini od samo 300 hektara, radilo bi na izgradnji 2.100 radnika, direktna radna mesta - visokokvalifikovani radnici - 1.000 ljudi. Operativni period - stvaranje takozvanih indirektnih radnih mesta - još 1.500", naveo je.
Potražnja za litijumom skočiće, kaže, 20 puta do 2030. godine i 50 puta do 2050. godine.
"Mi nećemo imati tečan, već čvrst otpad što je veliki pomak, njime se lakše upravlja. Otpadni materijal će se reciklirati", istakao je predsednik.
5 faza: Od rudarenja do električnih automobila
"Prvi proces je mining(rudarenje), a onda imate mining i refining - kod nas ne dolazi u obzir da se radi samo rudarenje, nego mora da se radi i taj drugi postupak, refining. Mi bismo na tome imali investiciju od 1,5 milijarde i 2.000 zaposlenih. Proizvodnja bi krenula tek 2026. godine", tvrdi.
Dodao je da ono što je važno jeste da bismo 56 godina mogli da imamo mining i refining, a godišnji prihodi samo da to imamo bi bili 600 miliona evra.
"Ali mi time nismo zadovoljni, krenuli smo da razmišljamo da imamo treći i četvrti proces. Treći proces je proizvodnja katoda, četvrti proces koji je strahovito važan jeste proizvodnja baterija za električna vozila. Tu sad postoje dve škole - jedna je ta da razgovarate sa zapadnjacima da oni rade sve do izrade baterija ili do izrade katoda, a da Kinezi rade proizvodnju katoda i električnih baterija, međutim Evropska unija ima svoje interese. Sad Evropska unija radi svoj program i oni razgovaraju sa nama takođe, gde žele da što je više moguće obezbede sirovine za svoje velike automobilske gigante. I oni će takođe da traže dogovor i razgovor sa Srbijom, verujem da ću u Briselu uskoro imati pregovore i po tom pitanju - uskoro i na najvišem nivou. Oni žele da evropska automobilska industrija bude takođe uključena u sve to. Mi ćemo sad tu da trgujemo i gledamo šta je najbolji interes Srbije - razume se, ukoliko narod dopusti", poručio je.
Prema njegovim rečima, ukoliko bismo samo išli na fabriku za izradu baterija i katoda, "naši prihodi više ne bi bili 600 miliona evra, već 3,4 milijarde na godišnjem nivou - pa puta 56 godina".
"Ono što je takođe važno je da pokušamo nešto drugo, nešto još više, jer mi ni ovim nismo zadovoljni. A to je, ako sa Evropljanima razgovaramo - otkriću naše karte - i ako nam narod to dozvoli, mi ćemo da tražimo da dođe jedan od velikih evropskih proizvođača automobila u našu zemlju koji će da proizvodi električna vozila. Ako hoćete da koristite srpsku sirovinu - mi ne damo da oni ide van naše zemlje, dobićete sve baterije, radite katode, radite baterije, ali radite i električna vozila u Srbiji", rekao je on.
Uticaj na srpski budžet bio bi ogroman, naglašava.
"Ako budu radili električna vozila u Srbiji, što sam im već predložio, u visini od oko 450.000 vozila godišnje, uticaj na BDP godišnje bi bio 10,3 milijarde evra ili 22,18 posto BDP-a 2020. godine. Ukupni prihodi na godišnjem nivou bi bili neverovatnih, fascinantnih i fantastičnih 19,7 milijardi evra. Onda vam je jasno da je Srbija na nekoj drugoj planeti u odnosi na današnje stanje", naveo je Vučić.
Istakao je da bi to sve moralo ispregovarati, te da ne bi sve to mogao da obeća.
"Ali ne bih vam ja to rekao da mi već sa sigurnošću ne možemo da vam kažemo da, sem ove poslednje faze, sve drugo već imamo u džepu. Naravno, da se sve to uradi pod uslovom da ne ugrožava životnu sredinu, da ljudi mogu da žive lepo i dobro, ali da može da procveta taj kraj Srbije i da može da bude najbogatiji deo Srbije, da može da bude bogatiji od Beograda", zaključio je predsednik.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Države G7 planiraju da od zamrznute ruske imovine prikupljaju sredstva za Ukrajinu, ali se pitaju da li konfiskovanjem te imovine, prihodima od te imovine ili korišćenjem nje kao zaloga za kredit.
Litvanski poslanici su juče usvojili amandmane koji će olakšati velikim lokalnim i zapadnim proizvođačima, da brže i lakše grade fabrike u toj baltičkoj zemlji, prenosi javni servis LRT.
Prva grupa od šest višenamenskih borbenih aviona Rafalia, stigla je danas u Hrvatsku, a dočeku je prisustvovao državni vrh, predsednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus tvrdi da Rusija proizvodi više oružja nego što joj je potrebno da nastavi svoju specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.
Narodna Skupština Republike Srbije, Ministarstvo informisanja i telekomunikacija, Udruženje poslovnih žena Srbije i Program Ujedinjenih nacija za razvoj, svečano su obeležili Međunarodni dan devojčica u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija.
Komentari 28
Pogledaj komentare