"Štetne posledice termoelektrana Zapadnog Balkana podnose građani EU"

Zastarele termoelektrane na ugalj u zemljama Zapadnog Balkana predstavljaju zdravstveno i ekonomsko opterećenje za celu Evropu.

Srbija

Izvor: Balkangreenenergynews

Utorak, 19.02.2019.

14:45

Foto: rclassenlayouts/Depositphotos

Pri tome većinu zdravstvenih posledica i troškova podnose građani Evropske unije, zaključak je novog izveštaja koji su predstavile organizacije Alijansa za zdravlje i životnu sredinu, Sandbag, Evropska mreža za klimatsku akciju, Mreža za nadzor javnih finansijskih institucija u Centralnoj i Istočnoj Evropi i Evropa bez uglja.

Nova analiza zasnovana je na usaglašenoj metodologiji Svetske zdravstvene organizacije (WHO) i Evropske komisije. Ona pokazuje da svake godine zagađenje vazduha iz elektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu dovodi do 3.900 preuranjenih smrti, 8.500 slučajeva bronhitisa kod dece, kao i do drugih hroničnih oboljenja, čime se u Evropi prouzrokuje do 11,53 milijarde evra ukupnih zdravstvenih troškova, piše Balkangreenenergynews.

Stare, neefikasne i tehnološki nezadovoljavajuće termoelektrane Zapadnog Balkana svake godine emituju neverovatne količine zagađujućih materija u vazduh, navode organizacije u zajedničkom saopštenju.

Samo u 2016. godini 16 termoelektrana na Zapadnom Balkanu sa ukupno 8 GW emitovalo je više zagađenja sumpor-dioksidom nego sve evropske termoelektrane na ugalj (250 sa ukupno 156 GW), kao i podjednako zabrinjavajuće nivoe čestica (PM2.5 i PM10) i azotnih oksida, navodi se u sažetku izveštaja.

Zagađenje vazduha iz ovih termoelektrana se ne zadržava unutar granica Zapadnog Balkana, zbog čega Evropska unija podnosi veći deo zdravstvenih posledica. To podrazumeva 2.013 preuranjenih smrtnih slučajeva, ukupno 36.400 dana tokom kojih su deca trpela simptome astme, procenjenih 1.418 bolničkih prijema i preko 600.000 izgubljenih radnih dana.

Zemlje članice EU takođe podnose i veći deo zdravstvenih troškova, i to do 5,89 milijardi evra, dok je teret zagađenja vazduha iz termoelektrana koji podnose zemlje Zapadnog Balkana procenjen do 3,64 milijardi evra godišnje, stoji u izveštaju.

Sporazum o Energetskoj zajednici (Energy Community Treaty), čijom primenom se još od 2005. godine integrišu energetska tržišta Evropske unije i njenih suseda, predvideo je rok do 2018. godine za usklađivanje zapadnobalkanskih članica, odnosno potpisnica Sporazuma, sa regulativom EU u ovoj oblasti.

Međutim, donosioci odluka u samom regionu Zapadnog Balkana ostaju rešeni da finansiraju i izgrade nove termoelektrane na ugalj, prevashodno uz podršku kineskih banaka, partnera koji se ne rukovode jednako visokim ekološkim i društvenim standardima kao većina drugih međunarodnih finansijskih institucija.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

13 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: