Gigant bivše SFRJ i arhitekta vizionar: Decenijski simbol BG-a

Čuveni "Geneksov" soliter četiri decenije je jedan od glavnih orijentira u Beogradu, a osmislio ga je čuveni arhitekta Mihajlo Mitrović.

Srbija

Izvor: B92, Milenko Kovaèeviæ

Petak, 21.12.2018.

10:02

Gigant bivše SFRJ i arhitekta vizionar: Decenijski simbol BG-a
Foto: Thinkstock

Izgradnju Zapadne kapije finansirao je ekonomski gigant, koji je u to vreme bio najveće preduzeće u Jugoslaviji. Geneks je želeo da svoju moć pokaže izgradnjom jednog od simbola glavnog grada, što je u to vreme predstavljalo jedinstveno arhitektonsko čudo. Za taj poduhvat angažovali su nekadašnjeg predsednika Akademije arhitekata Srbije.

Mihajlo Mitrović juče je preminuo u 97. godini. A pored "Geneksa", koji ga je proslavio, osmislio je desetine objekata širom Jugoslavije, a među njima su hotel "Putnik", Hram Svetog Vasilija Ostroškog, hoteli, turističke i administrativne zgrade u Vrnjačkoj banji, Nišu, Pirotu, Novom Sadu...

Ipak, njegovu karijeru ipak je obeležila višespratnica "Geneksa", sa kojom je ušao u brojne arhitektonske enciklopedije. Prve skice zdanja napravio je 1965. godine, a ovom prilikom B92 ih ekskluzivno objavljuje.

Po Mitrovićevoj zamisli, izgrađene su dve kule koje se izdižu nad Novim Beogradom u Ulici Narodnih heroja. Kao "Zapadna kapija" krštena je zbog mesta na kom je podignuta, jer "pozdravlja" putnike koji u Beograd dolaze auto-putem od beogradskog aerodroma "Nikola Tesla".

Osim naziva, impozantna je i njena veličina. Prva kula se sastoji od 30 etaža i 184 stana, dok je ona bliža auto-putu poslovne namene i ima 35 spratova, sa kulom-restoranom na vrhu.

Stručnjaci kažu da "Zapadna kapija" ima posebnu umetničku vrednost, zbog čega se izdvaja u odnosu na druge građevine glavnog grada.

"Mitrović je ovaj soliter radio u arhitektonskom pravcu brutalizam, koji je bio naročito razvijan između 1954. i 1970. godine", za B92 priča Marko Stojanović, istoričar umetnosti.

"Geneks kulu" građevinsko preduzeće "Rad" je završilo 1980. godine, posle deset godina izgradnje. Malo je poznato da se ispod solitera nalazi velika garaža i atomsko sklonište. Fasada je urađena naizgled grubo, u natur betonu, sa elementima strukturalizma i konstruktivizma.

"Zapadna kapija" visoka je 115 metara, odnosno 135 metara (sa antenom), što je pozicionira na drugo mesto beogradskih nebodera, odmah iza Poslovnog centra "Ušće", koji je viši šest metara.

Komercijalni deo "Zapadne kapije" danas je zdanje duhova, jer većina kancelarija u poslovnom soliteru zvrji prazna. Druga zgrada je stambena i u njoj živi nekoliko stotina ljudi.

Neboderi su spojeni dvoetažnom pasarelom. Pre nekoliko godina bilo je ideja da se u poslovnu zgradu preseli 12 prekršajnih sudova. Međutim, ovaj plan je propao.

Starije arhitekte kažu da je ovo zdanje prva „pametna“ zgrada na Balkanu. Kula na vrhu je imala kompjuterski centar iz kojeg je kontrolisano grejanje, hlađenje, elektronika i liftovi.

Nije bilo para za motor pokretnog restorana

Foto: arhiva Marko Stojanoviæ
Iznad poslovne zgrade "Geneksa" napravljen je kružni restoran. Njega je, prema prvobitnom planu, trebalo da pokreće specijani pogon, pa je planirano da se pod restorana okreće postepeno ukrug, tako da bi gosti tokom jednog sata, sedeći za stolovima mogli da vide panoramu celog grada.

Pogled puca kao sa Avalskog tornja. Sa vrha Novog Beograda sve izgleda kao na dlanu. Ispod kule protiče auto-put, a prestonicom dominiraju soliteri na Zemunskom keju, vrhovi palate „Ušće“ i „Beograđanke“, kao i pilon Mosta na Adi. Novobeogradski blokovi izgledaju kao „lego“ kockice, a daleko iza njih vide se avioni koji poleću sa piste aerodroma „Nikola Tesla“.

Međutim, restoran se nikada nije okretao, jer motor za rotaciju nije bio kupljen. Kažu, ta mašinerija je bila skupa čak i za ondašnji "Geneks“. Sistem je bio osmišljen tako da jedan prsten restorana, bliži prozorima, bude pokretan i da se postepeno kreće, dok bi šank u centralnom delu bio statičan.

Sve je radilo besprekorno i u doba kada je "Geneks“ samostalno koristio ovo mesto, kao i kada su u njemu bili zakupci.

Pre pet godina u poseti je bila delegacija austrijske kompanije koja je instalirala liftove. Njihovi stručnjaci su bili u čudu kada su videli da elevatori rade bez njihovog remonta.

Kako je arhitekta nadmudrio vladike

Foto: Thinkstock
Pre dve decenije Mihajlo Mitrović dobio je zadatak da osmisli prvu posleratnu pravoslavnu crkvu, koja će se graditi na Novom Beogradu. Za svakog arhitektu, pa i i za Mitrovića, projektovanje i izgradnja Hrama Sv. Vasilija Ostroškog na Bežanijskoj kosi, bio je izazov.

"On je svojom idejom napravio revoluciju. Umesto jednobrodne strukture ili upisanog krsta sa pet kupola, on se opredelio za rotondu, objekat kružnog oblika. Sinod SPC odmah je odbio to rešenje, zahtevajući da uradi nešto po tradicionalnim idejama naših srednjovekovnih crkava i manastira", priča Marko Stojanović.

U Mitroviću se probudila inženjerska sujeta, a za njom i inat da se projekat po svaku cenu odbrani. O njegovom delu sudile su vladike koje nisu imale nekog većeg znanja iz oblasti crkvenog graditeljstva.

Da bi nekako odbranio projekat, Mitrović u svoju odbranu poziva svoje ugledne prijatelje - slikara Miodraga Protića i pisca Dobricu Ćosića. Bezuspešno, vladike nisu popuštale, ali kada se činilo da je bitka izgubljena, Mitrović vadi "kec iz rukava". Jednim pitanjem vladikama izbija sve adute.

"Gde je drugi put, po pravoslavnom običaju, kršten Stefan Nemanja?, upitao je arhitekta članove Sinoda.

"U crkvi Sv. Petra u Rasu", odgovaraju vladike.

"E pa eto, Srbi su i pre osam vekova gradili kružne hramove", trijumfalno je uzviknuo i matirao Sinod SPC, koji je odmah odobrio Mitrovićevo rešenje.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

22 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: