Srpski kralj mesa merka hotel u Zagrebu

Vlasniku Industrije mesa „Matijević” Petru Matijeviću najveći uspeh prošle godine predstavlja to što je kompanija, kao i u prethodne 22 godine, ostvarila dobit.

Srbija

Izvor: Dnevnik

Četvrtak, 07.01.2016.

14:49

Srpski kralj mesa merka hotel u Zagrebu
Foto: Tanjug

U 2015. poslovni rezultat bolji je oko 30 odsto u odnosu na onaj iz 2014, uprkos tome što je, kako primećuje Matijević, platežna moć sve slabija. Dobit je, veli, lane bila oko 30 miliona evra.

“Ne smatram uspehom što će u Fabrici autobusa 'Neobus' poslovati multinacionalna komapnija 'Delfi', o čemu je potpisan ugovor o zakupu na deset godina s Industirijom mesa kao vlasnikom 'Neobusa'”, kaže Matijević. “Za mene nije uspeh ni to što sam prvi srpski biznismen koji je kupio dva poljoprivredna dobra u Hrvatskoj, u Negoslavcima i Starim Jankovcima, koja imaju ukupno 1.500 hektara oranica. Osećam lično zadovoljstvo što sam se bar tako vratio u zavičaj jer sam odrastao u blizini, u Sremskim Lazama, srpskom selu sa 600 žitelja u Vukovarsko-sremskoj županiji”, navodi.

O tome da li će i dalje ulagati u Hrvatskoj Matijević kaže da za sada nema planove, dok se ne pojave, mada razmišlja o tome da ulaže u hotelijerstvo.

“’Matijević’ ima četiri hotela, u Novom Sadu hotele 'Centar' 'i Aleksandar' na Ribarskom ostrvu i hotel 'Vojvodina' u Zrenjaninu. Ne planiramo da kupujemo hotele na Primorju, jer su oni više za domaću radinost nego za kompaniju poput naše, ali u gradskim sredinama, na prvom mestu u hrvatskoj prestonici Zagrebu imamo ambicije”, kaže Matijević.

“U ugostiteljstvu smo se ostvarili. Nedavno smo kupili i restoran od porodice novosadskog ugostitelja poznatog po nadimku Bata Pežo i za mesec dana, posle renovinaranja, Novi Sad će dobiti pravu vojvođansku čardu”, veli sagovornik.

Kada je reč o osnovnoj delatnosti, proizvodnji i preradi mesa, Petar Matijević kaže da u 2016. planira da i dalje bude apsolutni lider, pošto je pretekao „Karneks” iz Vrbasa i novosadsku „Neoplantu”.

“’Matijević’ proizvede više od 'Juhora' iz Jagodine i pomenuta dva prerađivača. Svakodnevno iz Industrije mesa 'Matijević' izađe 150 tona svežeg mesa i mesnih prerađevina”, navodi on.

“Planiramo da kupimo još tri farme pilića i da klanica, koja sada uredi 4.000 komada na sat, očisti 6.000 pilića. Sada se u jednom turnusu othrani 200.000 pilića. Na našim farmama sada se utovi 100.000 svinja godišnje, trenutno gradimo farmu za još toliko, a tokom 2016. krećemo u istu investiciju, pa bismo imali farme na kojima se othrani 300.000 svinja godišnje, a imamo i 4.500 bikova u tovu”, priča Matijević. Dodaje da su ta ulaganja neophodni da se ne bi pravili gubici. Sada, kaže, rade na ivici rentabilnosti jer umesto da cena žive vage svinja (132 dinara) tokom zime ide naviše, cena svinjetine se spušta, pa će 9.000 komada tovljenika biti poklano. Matijević ističe da po živom piletu gube 20 dinara, da je junad pet do deset odsto jeftinija nego lane, a razlog je velika ponuda stoke.

“Da možemo, odmah bismo piliće, kojih godišnje imamo četiri miliona komada, izvezli u Hrvatsku, jer je tamo pileće meso skuplje. Industrija mesa 'Matijević' je dobila dozvolu za izvoz svinjetine u Rusiju, ali od toga, čini se, neće biti ništa. Rusima naša cena od 130 dinara po kilogramu ne odgovara jer je svinjetina jeftinija u Kini i kod Poljaka, koji su nas pretekli u svinjogojstvu po ceni i mesnatosti”, kaže on.

Matijević naglašava da moramo imati cenu koja ne prelazi evro za kilogram žive vage, da imamo hranu dobre kalorijske vrednosti, da radimo na povećanju mesnatosti i imamo genetske istraživačke centre jer tako možemo stići najveće. Premda, naglašava, ima i kod nas farmera koji ozbiljno rade na povećanju mesnatosti.

Industrija mesa „Matijević” je u potpunosti srpska kompanija. U Agenciji za privredne registre vidi se da su osnivači Petar i Zora Matijević. Ispred nas, skreće pažnju Matijević, nema nijedne domaće kompanije – NIS, „Filip Moris”, „Sunoko”, „Tarket”, „Hemofarm” nisu srpske jer posluju s učešćem stranog kapitala.

Industrija mesa „Matijević” je centralna kompanija, a čine je „MPZ–agrar” (farme i ratarstvo), „MAT–agro” (veleprodaja žitarica) i „MAR real Estate” (promet nekretnina) i ugostiteljstvo. Kompanija poseduje 23.500 hektara zemlje, a obrađuje ukupno 33.000 hektara oranica.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

37 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: