"Zakon o sistemu plata je obmana javnosti"

Zakon o sistemu plata u javnom sektoru neće doneti nikakve uštede i neće ništa urediti, ocenjeno je na Javnoj raspravi o tom zakonu.

Srbija

Izvor: Beta

Sreda, 28.10.2015.

14:33

Default images
(Foto: Thinkstock.com)

Kako je rečeno, taj zakon koji bi trebalo da bude usvojen do kraja godine, a počne da se primenjuje od 2016. godine, služi samo za obmanjivanje javnosti.

Predstavnik Unije sindikata prosvetnih radnika Milan Jeftić, kazao je da je ovaj zakon samo okvir koji će biti primenjen tek donošenjem budžeta za 2017. godinu i da se on sada donosi samo da bi se ispunilo nešto što je obećano.

On je naglasio da je većina važnih stvari, među kojima su koeficijenti i dodaci na platu uređuju podzakonskim aktima, a da na njihovo donošenje treba sačekati.

"Vlada Srbije ovim zakonom samo dobija veća ovlašćenja. Cilj je trebalo da bude ograničavanje autonomije koja se do sada nije mogla kontrolisati, ali se ona ovim zakonom samo povećava", naglasio je Jeftić.

Predsednica sindikata pravosuđa Slađanka Milošević kazala je da je taj sindikat protiv ovog zakona i da on treba da se povuče iz javne rasprave, jer ne menja ništa, odnosno neće smanjiti nejednakost u platama, već će ona biti i veća.

"Oni koji su imali visoke zarade imaće ih i dalje, a ništa se neće promeniti ni sa onima koji su imali niske zarade", kazala je ona.

Prema njenim rečima, zakon o platama u javnom sektoru je samo produžena karika još nekoliko zakona, ali ni u jednom nije jasno definisano šta je državni sektor. Ona je naglasila i da je Vlada Srbije trebalo da krene obrnutim redom, odnosno od uređenja plata u javnim preduzećima i agencijama koje destabilizuju javne finasije, a koji su izuzete iz zakona.

Zamenica zaštitnika građana Vladana Jović kazala je da je okrenut redosled uređivanja sistema, naglašavajući da sistem palta može da se uredi tek kada je uređen sistem radnih odnosa.

"Ovo je veoma ozbiljan sistemski zakon i zaslužuje ozbiljnu javnu raspravu sa kojom ne treba žuriti. Treba čuti sve, jer ovaj zakon dodiruje širok spektar zaposlenih u javnom sektoru", kazala je ona.

I ona je saglasna da nije dobro što su iz ovog zakona izuzeta javna preduzeća i agencije koje su najveći generatori troškova, kao i to što se ne odnosi na Narodnu banku Srbije.

Na današnjoj javnoj raspravi je rečeno i da su iz zakona pored javnih preduzeća i agencija izuzeti i funkcioneri, BIA, policijski službenici, vojska, opštine i posebne organizacije u okviru ministarstva, i da će za njih u roku od godinu dana od donošenja ovog zakona, biti doneti posebni zakoni koji uređuju njihove plate.

Državni sekretar Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Dražen Maravić kazao je da je cilj donošenja ovog zakona da zaposleni za istu vrstu posla bez obzira u kom delu javnog sektora rade dobijaju iste plate, da se omogući transparentan sistem i da se jasno zna zašto neko dobija određenu platu na određenom radnom mestu.

Maravić je naglasio i da je formirana Radna grupa od predstavnika ministarstava finasija, privrede i državne uprave koja će razmatrati reformu sistema plata zaposlenih u javnim preduzećima.

Pomoćnica ministra državne uprave i lokalne samouprave Ivana Savićević kazala je da su razlozi za donošenje ovog zakona ; neujednačenost postojećeg sistema plata, jer su plate zaposlenih u različitim delovima javnog sektora uređene različitim propisima, odnosno sa preko 20 zakona, podzakonskih akata, da ima 900 koeficijenata i 12 osnovica za određivanje plata.

Nacrtom zakona o platama zaposlenih u javnom sektoru predviđeno je da plate budu u rasponu 1:7,5, odnosno da najviša plata može biti najviše sedam i po najnižih plata.

Nacrt predviđa i jedinstveni katalog zvanja i radnih mesta i metodologija kojom će se razvrstavati konkretna radna mesta u 60 platnih razreda, i po kojima će se dobiti određeni koeficijent.

Zakon predviđa i da se za rad noću od 22.00 do šest ujutro zaposlenom dodaje 26 odsto na vrednost radnog sata, dodatak za pripravnost zaposlenog koji u svakom trenutku može biti pozvan na posao je 10 odsto od vrednosti radnog sata, dok je za prekovremeni rad moguća isplata povećane cene radnog sata za 26 odsto.

Sa 110 odsto vrednosti radnog sata plaća se rad na praznik, a na svaki sat prekovremenog rada dobija se sat i po slobodnog vremena koji se sabiraju i mogu se iskoristiti u naredna tri meseca.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o sistemu plata u javnom sektoru počela je 21. oktobra i trajaće do 10. novembra.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

11 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: